Ŋmɛnɛŋmɛnɛ Beaŋ Su ni Yeɔ Saŋku lalai Ahe—Ani Amɛbaanyɛ Amɛtsɔ Oyiŋ?
SHI ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ saŋku lalai hu—nɔ ni ajoɔ lɛ rɔk, punk, funk, miishɛɛ kɛ awerɛho lalai, maŋ lɛ mli nɔ kɛ anaigbɛ maji anɔ kɛ sui krokomɛi fɛɛ ni gbɛɔ shwaa ŋmɛnɛ lɛ hu? Ani nɔ ni wiemɔi yɔɔ mli loo nɔ ni wiemɔi bɛ mli lɛ baanyɛ ana osusumɔ nɔ hewalɛ yɛ gbɛ ko nɔ aloo efite omumɔŋ shihilɛ yɛ gbɛ ko nɔ?
Bill Mullane, tsutsu rɔk lalafolɔ ni jɛ New Jersey, U.S.A. lɛ tsɔɔ mli yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ: “Beni mikɛ rɔk kuu ko tswaa kpaa saŋku ni akɛ nine tswaa lɛ, nɔ ni jɛ mli ba lɛ sa migbɔmɔtso he diɛŋtsɛ. Bɔ ni ayiɔ joo lɛ waa kɛ ekaa ni yɔɔ mli lɛ boteɔ mimli. Akɛ lalafolɔ lɛ mibafee nii nɛɛ fa. Kɛkɛ lɛ, yɛ be mli ni mikwɛɔ bɔ ni toibolɔi lɛ hu kɛ amɛhe woɔ mli ni ekanyaa amɛ kɛfeɔ nii tamɔ mɛi ni hiŋmɛi gbeleko lɛ, minuɔ he akɛ esa akɛ maya nɔ makanya amɛ babaoo. Nakai gbɛɛmɔ lɛ ni. Emɔɔ bo. Shi yɛ be babaoo mli lɛ, be mli ni enɛ yaa nɔ lɛ mikɛ tsofai fɔji miitsu nii, taakɛ bɔ ni toibolɔi lɛ pii hu feɔ lɛ. No hewɔ lɛ nakai henumɔ ni anaa akɛ nɔ fɛɛ nɔ yɛ jogbaŋŋ lɛ yaa nɔ. Ole nɔ ko, etamɔ nɔ ni óshɛ ohenɔyeli fɛɛ ofɔ. Obaafee onii basabasa ni ohiɛ baaje ohe nɔ yɛ nibii ni ofeɔ lɛ nɔ.
“No hewɔ ni misusuɔ akɛ obalaŋtai lɛ babaoo diɔ lalai sɔrɔtoi ni baa yɛ nɛkɛ gbii nɛɛ amli lɛ sɛɛ lɛ. Amɛyooɔ amɛ kɛ shɛɛ sane ni yɔɔ lalai lɛ amli. Kɛ mitsɔ mihe mikwɛ be ni eho lɛ minyɛɔ minaa akɛ etsɔɔ bɔ ni amɛnuɔ je lɛ kɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ shihilɛ he amɛhaa. Yɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, nuklea tawuu he gbeyeishemɔ tsotsoro adesai anɔ. Namɔ le bei abɔ ni wɔɔnyɛ wɔhi shi? No hewɔ lɛ su ni amɛnaa ji ‘Hii shi bɔ ni ooonyɛ. Na nɔ fɛɛ nɔ ni ooonyɛ kɛjɛ shihilɛ mli.’”
Wiemɔ ni kɔɔ yoomɔ he Iɛ haa aleɔ sane lɛ diɛŋtsɛ. (Okɛto 1 Korintobii 15:32 he.) Ani anɔkwale Kristofonyo lɛ miisumɔ ni atsɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ saŋku lalai anɔ ayoo lɛ? Nyɛsɛɛ nɛɛ ni Toronto Star, ni ji Canada adafitswaa wolo ko bɔ amaniɛ akɛ: “Bɔlɛnamɔ kɛ efɔŋfeemɔ yɛ bɔlɛnamɔ mli kpe yɛ tubes [San Francisco rɔk shwɛlɔi akuu ko] hiɛtserɛjiemɔ shishi.” Niŋmalɔ lɛ tee nɔ ekɛɛ akɛ: “Nɔ ni ji gbɔmɛi ateŋ fɛoyeli nii kɛha The Tubes lɛ baanyɛ afee miishɛɛ ni anaa yɛ efɔŋfeemɔ mli kɛkɛ, bɔlɛnamɔ ni aŋɔ lɛ nom, nɔ ni mɔ fɛɛ mɔ baabu lɛ yakayakanii kɛ nyaŋemɔ nii.” Mɛni ji nɔ ni Kristojamɔ kɛ enɛ yɔɔ feemɔ?
New York Post lɛ ŋma sane ko ni eyitso ji “Rolling Stones lɛ a-Satan Je Lɛ.” Eji wolo baafa kome ni tsɔɔ bɔ ni nakai kuu lɛ kɛ amɛhe woɔ tsofai fɔji kɛ nitsumɔ mli. Nakai Rolling Stones lɛ asu yɛ tsofai fɔji ahe, bɔlɛnamɔ kɛ Satan he lɛ jeɔ kpo waa kɛ faŋŋ hu yɛ amɛsaŋku lalai amli. Ani obaanyɛ okɛ wiemɔi loo subaŋ nɛɛ akpa gbee ni yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ atsɔ Kristo nɔ ayoo bo?—2 Korintobii 6:14, 15.
Saŋku Lalai Kɛ Mumɔi Atsɛmɔ
Nɔ ni yɔɔ mɔbɔ ji akɛ jeee enɛɛmɛi pɛ ji osharai ni yɔɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ saŋku lalai amli ni esa akɛ Kristofonyo ni hiɛ yɔɔ ehe nɔ lɛ asusu he. Bɔfo Paulo wo Kristofoi aŋaa akɛ: “Nyɛwoa Nyɔŋmɔ tawuu nii lɛ fɛɛ, koni nyɛnyɛ abonsam ŋaatsɔɔi lɛ anaa nyɛdamɔ. Ejaakɛ jeee heloo kɛ lá wɔkɛna nɔmɔ lɛ, shi moŋ wɔkɛ onukpayelii kɛ hegbɛi kɛ je nɛŋ lumɛi ni yɔɔ benɛ be duŋ lɛ mli lɛ, kɛ mumɔi fɔji asafo ni yɔɔ ŋwɛiniiaŋ lɛ.” (Efesobii 6:11, 12) Esaaa akɛ wɔŋɔɔ nɛkɛ kɔkɔbɔɔ nɛɛ akɛ nɔ ko ni yɔɔ fɛlɛfɛlɛ. Daimonioi ahewalɛ efa, ni mɛɛ gbɛ ni hi jogbaŋŋ yɔɔ ni amɛaatsɔ nɔ amɛkɛshishiu gbɔmɛi, titri lɛ yinɔ hee ni baa lɛ, fe kɛtsɔ saŋku lalai anɔ?
Agbɛnɛ ehaa akɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ kui pii kɛ amɛhe ewo mumɔi atsɛmɔ kɛ ashwaifeemɔ nifeemɔi amli. Mɛi krokomɛi bɔɔ mɔdɛŋ ni amɛkɛ amɛhe awo Bokagbɛ jamɔi kɛ jeŋ nilee mli kɛtsɔ amɛlalai anɔ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ:
Robert Palmer, mɔ ni ŋmaa wiemɔ yɛ jazz lalai ahe ni eŋma eha The New York Times lɛ yɛ yitso ni ji ‘Ayɛkpɛmɔ Eyi Jazz Lalai Plɛtei Anɔ Obɔ’ shishi lɛ wie jazz kuu ko ni mɛidiji sɔŋŋ yɔɔ mli ni atsɛɔ amɛ The Art Ensemble of Chicago lɛ he ni ekɛɛ akɛ: ‘“The Art Ensemble of Chicago lɛ́ sabala ji ‘Lala Diŋ Kpeteŋkpele—Kɛjɛ Blema Kɛmiiya Wɔsɛɛ Be’ . . . Shi nɔ ko yɛ ni fe nɔ diŋ kɛkɛ yɛ biɛ. Nɔ diŋ ni ji voodoo ni feɔ ashwai ni naa mɛi anɔ hewalɛ yɛ gbɛkɛ duŋ kpii be mli lɛ. Ejeee nyɛɛ kɛ hetsɛ̃ diŋ diɛŋtsɛ, shi enɛ jeee lala ni esa akɛ mɔ ko atswa po yɛ okpɔlɔŋmɛɛ ni basabasafeemɔ po yɔɔ jɛmɛ lɛ shishi. . . . Eji naakpɛɛ nibii ni tsakeɔ ni gbalaa gbɔmɔ jwɛŋmɔ kɛyaa shɔŋŋ kɛboteɔ duŋ tsui mli diɛŋtsɛ.” Akɛ Kristo kaselɔ lɛ ani obaasumɔ ni lala ko ni tamɔ nɛkɛ afata oplɛtei ahe?
Yɛ nɔ ni Paulo wieɔ etsɔɔ Efeso Kristofoi lɛ yɛ mumɔi fɔji ahewalɛ he lɛ hewɔ lɛ, ani ebaafee nɔ ni jwɛŋmɔ yɔɔ mli aha ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ Kristofonyo lɛ akɛ eeena plɛtei ni lalai ni tamɔ nɛkɛ yɔɔ nɔ ni wóɔ daimonioi ajamɔ kɛ mumɔi atsɛmɔ nɔ yɛ enibii amli? Kɛji akɛ ele akɛ kui nɛɛ ekomɛi kɛ amɛhe ewo ŋkunyaayeli mli nikasemɔi kɛ nifeemɔi amli waa lɛ, ani ebaafee nɔ ni hi akɛ eeesusu akɛ nakai hewalɛi lɛ eko nyɛŋ abote lalai lɛ ekomɛi amli aloo amɛjooi lɛ eko mli aloo po plɛte ni lala yɔɔ nɔ lɛ hehaa nɔ̃ lɛ po nɔ?
Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, kuu ko tswaa lala ko ni atsɛɔ lɛ “Mr. Crowley.” Namɔ ji Mr. Crowley? Afii ohai nyɔŋmai enyɔ nɛɛ mli nuu ko ni diɔ Satan nitsumɔi asɛɛ ni etsuɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ ayɛkpɛmɔ he nii! Yɛ bei babaoo mli lɛ, plɛte lɛ hehaa nɔ lɛ nɔ ni mɔ ko aaakwɛ pɛ lɛ baaha Kristofonyo Yehowa odasefonyo lɛ anyɛ ato eyiŋ akɛ eeehe plɛte lɛ aloo ekahe, titri lɛ kɛ ena ayɛkpɛmɔ kɛ daimonioi anifeemɔi ahe okadii aloo wɔŋjalɔi kɛ ŋkunyaayeli nifeemɔi yɛ nɔ lɛ.
Gordon Grant, ni tsutsu lɛ ejieɔ mɛi ahiɛtserɛ gbɛkɛ yɛ hiɛtserɛjiemɔ hei, ni kulɛ efata jazz kuu ko he kɛ agbɛnɛ Los Angeles rɔk kuu ko he yɛ U.S.A. lɛ jaje akɛ: “Kui ni mikɛ mihe bɔ amɛhe lɛ fɛɛ kɛ amɛhe woɔ mumɔi atsɛmɔ mli kɛyashɛɔ he ko. Nɔ ko tamɔ sabala ni akɛɔ kɛ okɛ mɔ hee ko kpe ji ‘Mɛni ji okadi lɛ?’ Amɛkɛ hiɛdɔɔ tsuɔ ŋulamiiaŋkwɛmɔ he nii ni oŋulamiiaŋkwɛmɔ he okadi lɛ he hiaa.” Ani oosumɔ ni ale bo akɛ mɔ ni tsuɔ ŋulamiiaŋkwɛmɔ kɛ daimonioi anifeemɔi krokomɛi ahe nii?—5 Mose 18:10-13.
Saŋku Lalai Kɛ Jeŋba Shara
Bɔfo Paulo kɛ ŋaawoo ni yaa tɛ̃ɛ ha Efesobii lɛ ni wɔ hu ekɔɔ wɔhe ŋmɛnɛ yɛ saŋku lalai abe nɛɛ mli. Ewo ŋaa akɛ: Shi ajwamaŋ bɔɔ kɛ nyaŋemɔ nitsumɔ fɛɛ aloo hiɛjoomɔ [ni bɔlɛnamɔ he hiɛjoomɔ fata he] lɛ akatsi ta tete yɛ nyɛteŋ, taakɛ bɔ ni sa mɛi krɔŋkrɔŋi, . . . . kɛ fɛoyeli ni esaa lɛ.”—Efesobii 5:3-5
Nyɛ fɔlɔi kɛ obalaŋtai: Ani nyɛbo wiemɔi ni yɔɔ gramafoŋ plɛtei ni ahɔɔ lɛ ekomɛi anɔ lɛ toi—aloo nɔ ni ekolɛ nyɛhe momo yɛ nyɛshia lɛ? Ekolɛ osusuɔ akɛ saŋku lala lɛ mɔ̃ɔ mɔ, aloo ekolɛ osumɔɔ bɔ ni ayiɔ joo lɛ ahaa lɛ. Klɛŋklɛŋ lɛ ogbaaa ohe naa yɛ wiemɔi lɛ ahe ni etsɛɛɛ ni onaa akɛ bo hu ooshi osɛ̃ŋ yɛ lala lɛ ŋɔɔmɔ hewɔ.
Kui sɔrɔtoi ni amɛhe gbɛi lɛ tsɔɔ amɛsaŋku lalai lɛ anɔ amɛjieɔ ajwamaŋbɔɔ kɛ tsofai fɔji ni akɛtsuɔ nii yi akɛ shihilɛ gbɛ. Hɛɛ, amɛsaŋku lalai lɛ tsɔɔ bɔ ni amɛshihilɛ loo jeŋba ji. Wiemɔi ni yɔɔ plɛte lɛ ekome ni ajie lɛ kpo nyɛsɛɛ nɛɛ nɔ lɛ ekomɛi ji, “Miitao male bɔ ni oyɔɔ yɛ saa nɔ” kɛ “Emli wa, yoo diɛŋtsɛ nɛ.” Lalatsɛ ko ni ehe gbɛi tsɔɔ bɔ ni esusuɔ yɛ nɔ ni afee yɛ kotoku ni akɛ plɛtei lɛ hɔɔ mli lɛ nɔ lɛ he akɛ: “Minaaa nɔ fɔŋ ko ni yɔɔ bɔlɛnamɔ mli kɛji akɛ mɛi enyɔ lɛ kpɛlɛ. . . . Miheee jeŋba he nilee ni afeɔ keketee yɛ mli lɛ miyeee.” Te aaafee tɛŋŋ ni anɔkwale Kristofoi kɛ mɛi ni yɔɔ sui ni ajieɔ lɛ kpo yɛ wiemɔi kɛ jwɛŋmɔ ni ahiɛ nɛɛ mli lɛ aaakpa gbee? Ani esa akɛ ana Kristo sɛɛnyiɛlɔi lɛ akɛ mɛi ni hiɛ ‘jwɛŋmɔ ni etse ehe’ nɛɛ ekai—Efesobii 4:18; okɛto 1 Mose 39:7-12 he.
Saŋku Lalai Kɛ Yinɔ Ni Egbɔ Loo Onukpai Lɛ
Ewaaa akɛ yinɔ ni egbɔ lɛ aaasusu akɛ enɛɛmɛi fɛɛ ji saŋku lalai kɛha obalaŋtai pɛ. Shi lalai ni afee afii 20 kɛ 30 ni eho nɛ ni ni mɛi ni shweɔ blema nibii lɛ nyaa he lolo lɛ hu? Lala ko ni atsɛɔ lɛ “Big Spender” lɛ tsɔɔ yoo ajwamaŋ ko ni miibɔ mɔdɛŋ “agbala” mɔ ko ni ekɛlɛ awɔ. Ekome ni atsɛɔ lɛ “Fever” (Atridii) lɛ ji lala ko ni aha hiɛ ni miitsɔɔ bɔlɛnamɔ henumɔ waa ni ayɔɔ. Ekroko hu ni atsɛɔ lɛ “Never on Sunday” lɛ ji ajwamaŋbɔlɔ lala. Mɛi enyiɛ nyaa nɛkɛ lalai nɛɛ ahe yɛ nakai be lɛ mli ni amɛsusuuu nibii ni ekɔɔ he lɛ ahe?
Wɔbaanyɛ wɔya nɔ wɔkɛ nɔkwɛmɔ nii sɔrɔtoi aha ni tsɔɔ ŋaa gbɛ ni Satan tsɔɔ nɔ ni enine shɛɔ wɔ nɔ koni wɔjie wɔhiɛtserɛ kɛtsɔ saŋku lalai, susumɔi kɛ jeŋ nilee komɛi ni eba shi ni ekolɛ wɔbaakwa amrɔ nɔŋŋ lɛ anɔ. Mɛni ji nɔ ni enɛ tsɔɔ? Akɛ ehe miihia ni wɔ fɛɛ, onukpai kɛ gbekɛbii akwɛ nɔ lala ni wɔnyaa he lɛ jogbaŋŋ. Ekolɛ wɔkɛ wɔhe ewo je lɛŋ “sakasakafeemɔ shɛii” lɛ mli ni wɔleee po.—1 Petro 4:4.
Nɔ ko ni esa akɛ Kristofonyo fɛɛ Kristofonyo asusu he nɛ—kɛ mɔ lɛ ji onukpa yɛ asafo lɛ mli, eji fɔlɔ, obalanyo aloo gbekɛ. Gbɛ bɛ ni baaha wɔnyɛ wɔtsɔɔ odaseyelii babaoo ni yɔɔ ni kɔɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ saŋku lalai amli wiemɔi “ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli” ni buleɔ mɔ aloo ebaa mɔ shi lɛ fɛɛ mli. Shi esa akɛ Kristofonyo fɛɛ Kristofonyo ni hiɛ yɔɔ ehe nɔ lɛ asusu saŋku lalai ni esumɔɔ lɛ fɛɛ he jogbaŋŋ kɛ agbɛnɛ plɛtei ni lalai yɔɔ nɔ ni ekolɛ ebua naa lɛ, ni edamɔ Ŋmalɛ lɛ nɔ etsu amɛhe nii.
Mɛni Kristofonyo Baanyɛ Afee?
Beni Paulo shiɛ yɛ Efeso lɛ eye omanye waa yɛ esɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli ákɛ mɛi ni diɔ ŋkunyaayeli sɛɛ lɛ ateŋ mɛi pii kpɛlɛ Kristojamɔ nɔ ni amɛfee he nɔ ko bɔni afee ni amɛkɛbaa amɛmumɔŋ shihilɛ yi yɛ wɔsɛɛ. Nɔ ni aŋma afɔ shi Iɛ kɛɔ akɛ: “Ni ŋkunyaayelɔi lɛ hu ateŋ mɛi babaoo ba ni amɛkɛ amɛwoji [mumɔi atsɛmɔ woji] lɛ babua shi ni amɛsha yɛ mɛi fɛɛ hiɛ; ni beni abu naa lɛ, efee jwiɛtɛi kukuji akpei nyɔŋmai enumɔ. Nɔ hewalɛ ni Nuŋtsɔ lɛ wiemɔ lɛ na ni ekɛda ni eye kunim nɛ.”—Bɔfoi lɛ Asaji 19:18-20.
Ani Yehowa Wiemɔ lɛ baaya nɔ ada ni eye kunim yɛ wɔ hu wɔgbɛfaŋ? Kɛ ehe miihia lɛ, ani bo hu obaafee he nɔ ko bɔni afee ni bo hu abu bo akɛ Yehowa “mɛi krɔŋkrɔŋi” lɛ ateŋ mɔ ko ni sa? (Efesobii 5:3) Nyɛsɛɛ nɛɛ, beni akɛ sane nɛɛ fɔ Yehowa be fɛɛ sɔɔlɔi akuu ko ni fa hiɛ lɛ, abua nɛkɛ gramafoŋ plɛtei nɛɛ babaoo naa ni akpata fɛɛ hiɛ yɛ wiemɔi ni fiteɔ jeŋba ni yɔɔ mli, daimonioi asui aloo akɛni ejieɔ jeŋ ni eba shi nɛɛ shihilɛ yi lɛ hewɔ. Nɔ ni he hiaa ni yɔɔ mli lɛ jeee bɔ ni amɛjara wa yɛ shika gbɛfaŋ, shi moŋ bɔ ni eeenyɛ efite mumɔŋ nibii kpakpai lɛ hewɔ.
Mɛi komɛi nuɔ he akɛ esa akɛ wɔwie ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ kui komɛi loo lalai komɛi ahe pɔtɛɛ. Shi, bɔfo Paulo kɛɛ akɛ: “Shi mɛi ni edara lɛ anɔ ji niyenii kpakpa, mɛi ni fɔ ni amɛfɔɔ feemɔ lɛ eha amɛhenumɔ nii lɛ ele ekpakpa kɛ efɔŋ mlikpamɔ.” (Hebribii 5:14) Kɛ Kristofonyo ni eda lɛ kɛ ehenilee ni Biblia etsɔse lɛ lɛ tsu nii lɛ, ewaŋ kɛhaŋ lɛ akɛ eeele nɔ saŋku lalai ni sa. Nibii ni agu loo ahiɔ ni aŋmala babaoo tamɔ talmud ni kudɔɔ amɛjeŋba aloo saŋku lalai ni ehiii ni aŋmala fɛɛ afɔ shi he ehiaaa Yehowa Odasefoi. Mɔ fɛɛ mɔ kɛ sanesɛɛyoomɔ atsu nii yɛ be mli ni mɔ lɛ sumɔɔ ni esa eŋwɛi Tsɛ lɛ hiɛ yɛ nibii fɛɛ mli, ni saŋku lalai ni eeehala hu fata he lɛ.—Efesobii 5:18-20; Filipibii 1:9-11.
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 9]
Ani ogramafoŋ plɛtei Iɛ jieɔ mumɔi atsɛmɔ, tsofai fɔji kɛ nitsumɔ loo jeŋba shara yi?