‘Baafa Kome Baanyɛ Agbu Duŋ Mli Tamɔ Ŋulami’
ŊMƐNƐ, etamɔ nɔ ni Ŋmalɛ Krɔŋkrɔŋ lɛ shishitsɔɔmɔi sɔrɔtoi yɛ jeŋ fɛɛ. Ni kɛlɛ, ta ni awuu yɛ Biblia lɛ he lɛ efee wala kɛ gbele sane yɛ bei pii amli.
Wendell Prime ŋma yɛ wolo, Fifteenth Century Bibles, lɛ mli akɛ: “Beni abale woji akalamɔ lɛ sɛɛ afii nyɔŋmai etɛ lɛ, no mli lɛ Yiwalɛ Niseniianifeemɔ lɛ miitsu nii kɛmiiye omanye yɛ Spania. Gbɔmɛi ni agbala amɛtoi yɛ enɛ mli yɛ maŋ nɛɛ mli lɛ ayifalɛ ji 342,000, ni ashã emli 32,000 hiɛkalɔi yɛ la mli. Biblia lɛ ni amɛhiɛ ni amɛkaneɔ lɛ ji nɔ ni ha ashã amɛ akɛ la odasefoi lɛ. Nɛkɛ hiɛkpatamɔ nifeemɔ nɛɛ tsu nii yɛ gbɛ ni yɔɔ gbeyei nɔ nakai nɔŋŋ yɛ Italia, yɛ kooyigbɛ kɛ wuoyigbɛ fɛɛ. Osɔfonukpai, ni Yiwalɛ Niseniianifeemɔ nɛɛ yeɔ buaa amɛ lɛ ji la ni shãa nii kɛha Bibliai kɛ mɛi ni kaneɔ lɛ fɛɛ. Nero ha Kristofoi komɛi kpɛ tamɔ je lɛ lai, kɛtsɔ la ni ashɛre awo amɛ shishi, beni akɛ amɛ ehɔlɔ kotokui amli ni akpɛ naa, ni akɛ ama ekpa he ni amɛmiitso tamɔ kɛnɛrɛ koni amɛkpɛ hei ni ebɔɔ enyenyeŋtswi yɛ lɛ. Shi Europa maŋtiasei amli gbɛjegbɛi anɔ kpɛ kɛ Biblia lai ni ashɛre ni tsoɔ grigri. Bibliai tamɔɔɔ mɛi ni kaneɔ lɛ ni aaanyɛ aha amɛtsɔmɔ mɛi ni yeɔ ohia, ni ahe amɛ nɔ fɛɛ nɔ kɛjɛ amɛdɛŋ, afee amɛ niseniianii, afolɔ amɛgbɔmɔtsei ni atswa amɛnaneshi tu. Biblia baafa kome pɛ ni jeɔ mli shweshweeshwe lɛ baanyɛ agbu bɔ ni duŋ nɛɛ yɔɔ kpii ha lɛ mli tamɔ ŋulami.” (Wɔ wɔtsɔmɔ wiemɔ lɛ.)
Nɔ ni woloŋmalɔ Prime tsɔɔ mli lɛ ba mli diɛŋtsɛ yɛ Biblia wolo baafa ni afee ehe mfoniri yɛ biɛ nɛɛ lɛ gbɛfaŋ. Anaa yɛ wolo lɛ naagbee baafa, yɛ he ni akɛ wolo lɛ mli niŋmaa ni haa aleɔ shishitsɔɔlɔ lɛ baa yɛ lɛ. Niŋmaai sɔrɔtoi enyɔ ni ato yɛ abɛku kɛ ninejurɔgbɛ ni yɔɔ yiteŋgbɛ lɛ ji Apocalypse, loo Kpojiemɔ wolo lɛ naagbee wiemɔi lɛ.
The Cambridge History of the Bible lɛ wie wolo nɛɛ he akɛ: “Akala Bonifacio Ferrer Catalan shishitsɔɔmɔ lɛ yɛ Valencia, yɛ 1478; Yiwalɛ Niseniianifeemɔ lɛ kpata nɔ ni eshwɛ ni yɔɔ lɛ fɛɛ hiɛ dani afi 1500 shɛ, shi ekome je mli shweshweeshwe ni anaa yɛ Hispanic Society of America woji atoohe lɛ.” (Wɔ wɔtsɔmɔ wiemɔ lɛ.)
Wendell Prime wie hu akɛ: “Kɛha osɔfoi ni amɛtsui efa lɛ, gbɛ kome pɛ ni yɔɔ ni akpɛlɛɔ nɔ ni akɛaatsu Biblia he nii ji ni ashã. Lai krɔŋkrɔŋi ni tsoɔ grigri lɛ tee nɔ kpitiokpitio tsɔ ni amɛkpɛɔ waa, ni eji amɛna Bibliai babaoo ni amɛaashã kulɛ amɛbaaya nɔ. Hei pii yɛ ni nyamɔ la ni tsoɔ grigri ni akɛshãa Biblia lɛ eyaaa nɔ dɔŋŋ ejaakɛ nɔyelɔi lɛ etao fɛɛ amɛshã ni eko bɛ dɔŋŋ ni aaashã.” Yɛ mɔdɛŋ waa ni abɔ koni abule Biblia lɛ ni akɛaaha gbɔmɛi foji lɛ ashishi lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, ekomekomei pii je nɛkɛ hiɛkpatamɔ nɛɛ mli. Prime kɛfata he akɛ: “Abaa Bibliai lɛ ayi kɛtsɔ mɛi ni atswaa amɛ naneshi tu lɛ ni amɛkɛteeɔ kɛyaa lɛ nɔ, loo kɛtsɔ teemɔ ni akɛtee tamɔ ojarawa tɛi yɛ haomɔ kɛ oshara bei amli lɛ nɔ.”
Nyɔŋmɔ gbalɔ Yesaia ŋma akɛ: “Heloo fɛɛ lɛ, jwɛi ni . . . Jwɛi gbiɔ, ni fɔfɔi hu ŋalaa: shi wɔ-Nyɔŋmɔ lɛ wiemɔ lɛ aaadamɔ shi kɛaatee naanɔ.” (Yesaia 40:6, 8) Gbɔmɛi babaoo ni sumɔɔ Biblia lɛ kɛ shishitsɔɔlɔi ni yɔɔ ekãa babaoo kɛ nibii pii eshã afɔle kɛ piŋmɔ babaoo hu yɛ afii ohai abɔ mli yɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ hewɔ. Ni kɛlɛ, kulɛ adesa mɔdɛŋbɔi pɛ nyɛŋ abaa yi. Wɔmiida Biblia lɛ Feelɔ, Yehowa, shi, yɛ eyibaamɔ nɛɛ hewɔ.
[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 7 lɛ Jɛ]
Courtesy of The Hispanic Society of America, New York