NIKASEMƆ 10
Wɔ Fɛɛ Wɔbaanyɛ Wɔye Wɔbua Mɛi Ni Akɛkaseɔ Nii Lɛ Koni Amɛshɛ Baptisimɔ He
‘Gbɔmɔtso lɛ henii lɛ eko fɛɛ eko hãa gbɔmɔtso lɛ daa.’—EFE. 4:16.
LALA 85 Nyɛhereherea Nyɛhe Atuu
NƆ NI ABAASUSU HEa
1-2. Namɔ baanyɛ aye abua Biblia mli nikaselɔ ni eyashɛ baptisimɔ he?
NYƐMI yoo ko ni atsɛɔ lɛ Amy ni yɔɔ Fiji lɛ wie akɛ: “No mli lɛ misumɔɔ nibii ni akɛ mi kaseɔ kɛjɛɔ Biblia lɛ mli lɛ, ejaakɛ mile akɛ nibii ni akɛ mi kaseɔ lɛ ji anɔkwale lɛ. Shi be ni mikɛ nyɛmimɛi lɛ bɔi bɔɔ lɛ, no ji nɔ ni ye ebua mi agbɛnɛ ni minyɛ mifee tsakemɔi ni mitee mihiɛ ni abaptisi mi.” Amy sane lɛ hãa wɔleɔ anɔkwa sane ko ni he hiaa waa. No ji akɛ, ja asafoŋbii lɛ eye ebua Biblia mli nikaselɔ ko dani ebaanyɛ eya ehiɛ ni abaptisi lɛ.
2 Nyɛmimɛi ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ baanyɛ aye abua mɛi ni akɛ amɛ miikase Biblia lɛ ni amɛba asafo lɛ mli. (Efe. 4:16) Naa nɔ ko ni nyɛmi yoo gbɛgbalɔ ko ni atsɛɔ lɛ Leilani ni yɔɔ Vanuatu lɛ wie: “Afɔɔ kɛɛmɔ akɛ, mɔ kome ni fɔɔ, shi jeee mɔ kome ni kwɛɔ. Nakai nɔŋŋ eji kɛji wɔkɛ mɛi miikase Biblia lɛ. Bei pii lɛ, mɔ kome ni kɛ mɔ lɛ kaseɔ nii moŋ, shi asafo muu lɛ fɛɛ ni yeɔ ebuaa mɔ lɛ ni ebaa anɔkwale lɛ mli.” Wekumɛi, nanemɛi, kɛ tsɔɔlɔi yeɔ amɛbuaa gbekɛ ko ni edaa. Amɛwoɔ gbekɛ lɛ hewalɛ, ni amɛtsɔɔ lɛ nibii komɛi ni he hiaa waa yɛ shihilɛ mli. Nakai nɔŋŋ shiɛlɔi baanyɛ awo Biblia mli nikaselɔ ko ŋaa, amɛwo lɛ hewalɛ, ni amɛfee nɔkwɛmɔnɔ kpakpa amɛhã lɛ, ni enɛ fɛɛ baaye abua lɛ ni eya ehiɛ kɛyashɛ baptisimɔ he.—Abɛi 15:22.
3. Mɛni okaseɔ kɛjɛɔ nɔ ni Ana, Dorin, kɛ Leilani wie lɛ mli?
3 Mɛni hewɔ kɛ́ nyɛmimɛi krokomɛi ye amɛbua wɔ-Biblia mli nikaselɔi lɛ, esa akɛ eŋɔɔ wɔnaa lɛ? Naa nɔ ko ni nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ lɛ Ana ni eji gbɛgbalɔ krɛdɛɛ yɛ Moldova lɛ wie: “Bei pii lɛ, kɛ́ Biblia mli nikaselɔ ko bɔi ehiɛ yaa lɛ, nibii pii yɛ ni esa akɛ afee kɛye abua lɛ, ni mɔ ni kɛ lɛ kaseɔ nii lɛ pɛ nyɛŋ atsu nakai nibii lɛ fɛɛ he nii.” Nyɛmi nuu ko ni atsɛɔ lɛ Dorin, ni lɛ hu eesɔmɔ akɛ gbɛgbalɔ krɛdɛɛ yɛ Moldova nɔŋŋ lɛ hu wie akɛ: “Bei pii lɛ, shiɛlɔi krokomɛi lɛ wieɔ nɔ ko ni taa Biblia mli nikaselɔ lɛ tsuiŋ waa, nɔ ko ni mi po mijwɛŋko he.” Leilani hu kɛshi sɛɛ akɛ: “Suɔmɔ ni nyɛmimɛi lɛ jieɔ lɛ kpo amɛtsɔɔ Biblia mli nikaselɔ lɛ baanyɛ aye abua lɛ ni eyɔse akɛ, Yehowa webii nɛ lɛɛlɛŋ.”—Yoh. 13:35.
4. Mɛni wɔbaasusu he yɛ nikasemɔ nɛɛ mli?
4 Shi ekolɛ obaabi akɛ, ‘Te mafee tɛŋŋ maye mabua Biblia mli nikaselɔ ko ni eya ehiɛ be mli ni jeee mi mikɛ lɛ kaseɔ nii lɛ?’ Nyɛhãa wɔsusua nibii komɛi ni wɔbaanyɛ wɔfee kɛ́ wɔfata mɔ ko he ni ekɛ e-Biblia mli nikaselɔ yaakase nii, kɛ nibii ni wɔbaanyɛ wɔfee kɛ́ mɔ ko Biblia mli nikaselɔ bɔi asafoŋ kpeei baa lɛ he. Agbɛnɛ hu, wɔbaasusu nɔ ni asafoŋ onukpai baanyɛ afee kɛye amɛbua Biblia mli nikaselɔ ko koni eya ehiɛ kɛyashɛ baptisimɔ he.
KƐ́ OFATA HE NI AKƐ MƆ KO MIIKASE BIBLIA LƐ
Kɛ́ ofata he ni akɛ mɔ ko yaakase nii lɛ, saamɔ ohe kɛtsɔ hiɛ dani nyɛya (Kwɛmɔ kuku 5-7)
5. Kɛ́ mɔ ko bi ni ofata ehe ni akɛ e-Biblia mli nikaselɔ ayakase nii lɛ, te esa akɛ ona ohe tɛŋŋ?
5 Kɛ́ akɛ mɔ ko miikase Biblia lɛ, mɔ ni kɛ lɛ kaseɔ nii lɛ ji mɔ titri ni esa akɛ eye ebua lɛ ni enu Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ shishi. Kɛ́ mɔ ko bi ni ofata ehe ni akɛ e-Biblia mli nikaselɔ ko ayakase nii lɛ, esa akɛ ona ohe akɛ mɔ ni kɛɛ ofata ehe lɛ yelikɛbualɔ. (Jaj. 4:9, 10) Shi mɛni ji nibii pɔtɛi ni obaanyɛ ofee kɛye obua be ni akɛ mɔ lɛ kaseɔ nii lɛ?
6. Kɛ́ ofata mɔ ko he ni akɛ e-Biblia mli nikaselɔ yaakase nii lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ obaanyɛ okɛ shishitoo mla ni yɔɔ Abɛi 20:18 lɛ atsu nii?
6 Tsɔ hiɛ osaa ohe kɛhã Biblia mli nikasemɔ lɛ. Klɛŋklɛŋ lɛ, hã ni tsɔɔlɔ lɛ akɛɛ bo nɔ ko fioo yɛ Biblia mli nikaselɔ lɛ he. (Kanemɔ Abɛi 20:18.) Ekolɛ obaanyɛ obi tsɔɔlɔ lɛ akɛ: “Mɛni ole yɛ o-Biblia mli nikaselɔ lɛ he? Nɛgbɛ nyɛshɛ yɛ nyɛnikasemɔ lɛ mli? Mɛni otaoɔ ni nikaselɔ lɛ akadi yɛ nikasemɔ nɛɛ mli? Kɛ́ wɔtee ni wɔkɛ lɛ miikase nii lɛ, mɛni esa akɛ miwie, ni mɛni esaaa akɛ miwieɔ? Ni mɛni esa akɛ mifee, ni mɛni esaaa akɛ mifeɔ? Mɛni manyɛ mafee kɛwo Biblia mli nikaselɔ lɛ hewalɛ koni eya ehiɛ?” Eyɛ mli akɛ tsɔɔlɔ lɛ ekɛŋ bo Biblia mli nikaselɔ lɛ teemɔŋ sane ko moŋ, shi nɔ fɛɛ nɔ ni ebaakɛɛ bo lɛ baanyɛ aye abua bo. Nyɛmi yoo maŋsɛɛ sɔɔlɔ ko ni atsɛɔ lɛ Joy lɛ kɛ mɛi ni fataa ehe ni akɛ e-Biblia mli nikaselɔi yakaseɔ nii lɛ susuɔ saji ni tamɔ nɛkɛ ahe. Ewie akɛ: “Enɛ hãa mɛi ni mikɛyaa shiɛmɔ lɛ leɔ mi-Biblia mli nikaselɔ lɛ, ni amɛnaa gbɛi anɔ ni amɛbaanyɛ amɛtsɔ amɛye amɛbua lɛ.”
7. Kɛ́ mɔ ko kɛɛ ofata ehe ni akɛ e-Biblia mli nikaselɔ ayakase nii lɛ, mɛni hewɔ esa akɛ osaa ohe jogbaŋŋ dani nyɛya lɛ?
7 Kɛ́ mɔ ko kɛɛ ofata ehe ni akɛ e-Biblia mli nikaselɔ ayakase nii lɛ, ehi waa akɛ bo hu obaatsɔ hiɛ okase nii lɛ mli dani nyɛya. (Ezr. 7:10) Dorin, nyɛmi nuu lɛ ni wɔwie ehe kɛtsɔ hiɛ lɛ, wie akɛ: “Kɛ́ mɔ ni fata mihe ni wɔkɛ mi-Biblia mli nikaselɔ lɛ yaakase nii lɛ etsɔ hiɛ esaa ehe lɛ, mináa miishɛɛ waa. Enɛ hãa ekɛ ehe woɔ nikasemɔ lɛ mli jogbaŋŋ.” Agbɛnɛ hu, kɛ́ Biblia mli nikaselɔ lɛ na akɛ nyɛyi enyɔ lɛ fɛɛ nyɛsaa nyɛhe jogbaŋŋ lɛ, no baatsirɛ lɛ ni lɛ hu esaa ehe jogbaŋŋ dani akɛ lɛ abakase nii lɛ. Kɛ́ nɔ ko hewɔ lɛ onyɛɛɛ otsɔ hiɛ osaa ohe jogbaŋŋ lɛ, hemɔ be fioo ni okɛkwɛ otii ni yɔɔ nikasemɔ lɛ mli dani nyɛkɛ mɔ lɛ ayakase.
8. Kɛ́ ofata mɔ ko he ni akɛ mɔ ko yaakase nii lɛ, mɛni baaye ebua bo koni onyɛ owie nibii ni he hiaa ahe yɛ osɔlemɔ mli kɛ́ akɛɛ bo osɔle?
8 Kɛ́ akɛ mɔ ko yaakase nii lɛ, sɔlemɔ ji nɔ ko ni he hiaa waa. No hewɔ lɛ, tsɔ hiɛ osusu nibii ni obaanyɛ owie he kɛ́ akɛɛ bo osɔle lɛ he. Kɛkɛ lɛ, obaanyɛ owie nibii ni he hiaa he yɛ osɔlemɔ lɛ mli. (Lala 141:2) Nyɛmi yoo ko ni yɔɔ Japan ni atsɛɔ lɛ Hanae lɛ, kaiɔ bɔ ni nyɛmi yoo ko ni fataa e-Biblia tsɔɔlɔ lɛ he ni akɛ lɛ bakaseɔ nii lɛ sɔleɔ ehãa lɛ kɛbashi ŋmɛnɛ. Ewie akɛ: “Mina akɛ esumɔɔ Yehowa waa, ni mi hu mishwe akɛ matsɔ tamɔ lɛ. Agbɛnɛ hu, etsĩɔ migbɛ́i tã yɛ esɔlemɔ lɛ mli, ni no hã mina akɛ esumɔɔ misane waa.”
9. Yɛ nɔ ni awie yɛ Yakobo 1:19 lɛ naa lɛ, mɛni obaanyɛ ofee koni otsɔ yelikɛbualɔ kpakpa kɛ́ ofata he ni akɛ mɔ ko miikase nii?
9 Ye obua mɔ ni kɛ mɔ lɛ kaseɔ nii lɛ. Nyɛmi yoo gbɛgbalɔ krɛdɛɛ ko ni yɔɔ Nigeria ni atsɛɔ lɛ Omamuyovbi lɛ wie akɛ: “Yelikɛbualɔ kpakpa lɛ, enyiɛɔ nikasemɔ lɛ sɛɛ be ni akɛ mɔ lɛ kaseɔ nii lɛ. Mɔ ni fata he lɛ baanyɛ ekɛ ehe awo nikasemɔ lɛ mli. Shi esaaa akɛ ewieɔ babaoo tamɔ nɔ ni lɛ ekɛ mɔ lɛ kaseɔ nii.” Shi te obaafee tɛŋŋ ole be ni esa akɛ owie nɔ ko kɛ nɔ ni esa akɛ owie lɛ? (Abɛi 25:11) Kɛ́ mɔ ni kɛ mɔ lɛ kaseɔ nii lɛ miiwie loo Biblia mli nikaselɔ lɛ miiwie lɛ, bo toi jogbaŋŋ. (Kanemɔ Yakobo 1:19.) No dani obaale be ni esa akɛ owie. Shi esa akɛ osusu nii ahe jogbaŋŋ dani owie. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, esaaa akɛ owieɔ babaoo. Ni kɛ́ mɔ ni kɛ lɛ kaseɔ nii lɛ miigbala nɔ ko mli eetsɔɔ lɛ hu lɛ, esaaa akɛ ofolɔɔ mli loo oyawóɔ sane kroko kwraa kɛbawoɔ nikasemɔ lɛ mli. Shi obaanyɛ owie fioo. Obaanyɛ okɛ nɔkwɛmɔnɔ loo sanebimɔ ko atsu nii ni okɛhã sane ni akɛ lɛ susuɔ he lɛ afee lɛ faŋŋ. Bei komɛi lɛ, obaanu he akɛ obɛ nɔ ko tsɔ ni obaawie yɛ nɔ ni awie lɛ sɛɛ dɔŋŋ. Shi obaanyɛ ojie Biblia mli nikaselɔ lɛ yi, ni ohã ena akɛ osusuɔ ehe, ni no hu baanyɛ aye abua lɛ ni eya ehiɛ.
10. Kɛ́ ogba mɔ ni akɛ lɛ kaseɔ nii lɛ oniiashikpamɔ lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ ebaanyɛ eye ebua lɛ?
10 Gbaa lɛ oniiashikpamɔ. Obaanyɛ ogba mɔ ni akɛkaseɔ nii lɛ bɔ ni fee ni obale anɔkwale lɛ, bɔ ni fee ni oye naagba ko nɔ, loo bɔ ni Yehowa eye ebua bo yɛ shihilɛ mli, kɛji ona akɛ nakai feemɔ baaye abua Biblia mli nikaselɔ lɛ. (Lala 78:4, 7) Oniiashikpamɔ nɛɛ baanyɛ aye abua mɔ ni akɛkaseɔ nii lɛ. Ebaanyɛ ehã ehemɔkɛyeli lɛ mli awa loo ewo lɛ hewalɛ ni eya ehiɛ kɛshɛ baptisimɔ he. Ekolɛ ebaanyɛ eye ebua lɛ ni ena bɔ ni ebaafee etsu naagba ko he nii. (1 Pet. 5:9) Nyɛmi nuu ko ni yɔɔ Brazil ni atsɛɔ lɛ Gabriel ni amrɔ nɛɛ eesɔmɔ akɛ daa gbɛgbalɔ lɛ tsɔɔ akɛ, be ni akɛ lɛ kaseɔ nii lɛ, ená nyɛmimɛi lɛ aniiashikpamɔi lɛ ahe sɛɛ waa. Ewie akɛ: “Nyɛmimɛi lɛ aniiashikpamɔi lɛ hã mina akɛ, Yehowa naa naagbai ni wɔkɛkpeɔ lɛ fɛɛ, ni kɛ́ amɛnyɛ amɛye amɛnaagbai lɛ anɔ lɛ, belɛ mi hu manyɛ maye minɔ lɛ nɔ.”
KƐ́ BIBLIA MLI NIKASELƆ LƐ BƆI ASAFOŊ KPEEI BAA
Wɔ fɛɛ wɔbaanyɛ wɔwo mɔ ni akɛ lɛ kaseɔ nii lɛ hewalɛ ni eba asafoŋ kpeei daa (Kwɛmɔ kuku 11)
11-12. Kɛ́ mɔ ko ni akɛ lɛ miikase nii lɛ ba asafoŋ kpee lɛ, mɛni hewɔ esa akɛ wɔhere lɛ hiɛmɛɛ lɛ?
11 Kɛ́ Biblia mli nikaselɔ ko baa asafoŋ kpeei daa lɛ, no baaye ebua lɛ ni eya ehiɛ kɛyashɛ baptisimɔ he. (Heb. 10:24, 25) Ekolɛ mɔ ni kɛ lɛ kaseɔ nii lɛ ni baafɔ̃ lɛ nine dani ebaaba eklɛŋklɛŋ asafoŋ kpee. Shi kɛ́ eba lɛ, wɔ fɛɛ wɔbaanyɛ wɔwo lɛ hewalɛ ni eya nɔ eba daa. Mɛɛ nibii pɔtɛi wɔbaanyɛ wɔfee kɛye wɔbua lɛ ni efee nakai?
12 Heremɔ mɔ ni akɛ lɛ kaseɔ nii lɛ kɛ miishɛɛ. (Rom. 15:7) Kɛ́ wɔhere mɔ ni akɛ lɛ kaseɔ nii lɛ hiɛmɛɛ lɛ, no baatsirɛ lɛ ni eya nɔ eba asafoŋ kpeei. Okɛ miishɛɛ aŋa lɛ, ni okɛ lɛ aŋa mɛi krokomɛi hu. Shi kaafee lɛ bɔ ni baawo lɛ hiɛgbele. Kaasusu akɛ mɔ ko ehere lɛ hiɛmɛɛ momo. Ekolɛ mɔ ni kɛ lɛ kaseɔ nii lɛ ebashɛko shi loo eetsu nibii komɛi ahe nii yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ. Kɛ́ mɔ ni akɛkaseɔ nii lɛ wie nɔ ko lɛ, bo lɛ toi jogbaŋŋ, ni ohã ena akɛ osusuɔ ehe. Kɛ́ ohere lɛ hiɛmɛɛ nɛkɛ lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ ebaanyɛ eye ebua lɛ? Naa nyɛmi nuu ko ni atsɛɔ lɛ Dmitrii ni abaptisi lɛ afii fioo komɛi ni eho nɛ, ni amrɔ nɛɛ eesɔmɔ akɛ asafoŋ sɔɔlɔ lɛ niiashikpamɔ. Ewie yɛ klɛŋklɛŋ be ni etee asafoŋ kpee lɛ he akɛ: “Nyɛmi nuu ko na mi damɔ Maŋtsɛyeli Asa lɛ hiɛ ni minyɛɛɛ mabote mli. No hewɔ lɛ ehere mi ni ekɛ mi bote mli. Be ni wɔbote mli lɛ, mɛi babaoo baŋa mi. Minaa kpɛ mihe waa. Mimii shɛ mihe aahu akɛ, miná kulɛ daa gbi lɛ aaya asafoŋ kpee. Mináko miishɛɛ nakai pɛŋ.”
13. Mɛɛ gbɛ nɔ nɔkwɛmɔnɔ kpakpa ni ofeɔ lɛ baanyɛ aye abua mɔ ko ni akɛ lɛ miikase nii?
13 Feemɔ nɔkwɛmɔnɔ kpakpa. Bɔ ni ofeɔ onii ohãa lɛ baanyɛ ahã mɔ ni akɛ lɛ kaseɔ nii lɛ ana akɛ anɔkwale lɛ nɛ. (Mat. 5:16) Nyɛmi nuu ko ni atsɛɔ lɛ Vitalii ni yɔɔ Moldova ni amrɔ nɛɛ eesɔmɔ akɛ gbɛgbalɔ lɛ wie akɛ: “Mina bɔ ni nyɛmimɛi lɛ hiɔ shi amɛhãa, bɔ ni amɛsusuɔ nii ahe amɛhãa, kɛ bɔ ni amɛfeɔ amɛnii amɛhãa. Enɛ hã mina akɛ, Yehowa Odasefoi ji mɛi ni hiɛ anɔkwa jamɔ lɛ lɛɛlɛŋ.”
14. Mɛɛ gbɛ nɔ onɔkwɛmɔnɔ kpakpa lɛ baanyɛ aye abua mɔ ko ni eya ehiɛ?
14 Ja Biblia mli nikaselɔ lɛ kɛ nibii ni ekaseɔ lɛ etsu nii dani ebaanyɛ eya ehiɛ ni abaptisi lɛ. Shi bei komɛi lɛ, enɛ feemɔ wa. Kɛ́ Biblia mli nikaselɔ lɛ na akɛ asafoŋbii lɛ kɛ Biblia mli shishitoo mlai tsuɔ nii, ni eeye eebua amɛ lɛ, ekolɛ no baatsirɛ lɛ ni lɛ hu efee nakai. (1 Kor. 11:1) Susumɔ nɔ ko ni Hanae ni wɔtsĩ tã kɛtsɔ hiɛ lɛ wie lɛ he. Ewie akɛ: “Mina akɛ nibii lɛ ni mikaseɔ lɛ nɔŋŋ ji nibii ni nyɛmimɛi lɛ kɛtsuɔ nii lɛ. Mina akɛ manyɛ makase amɛ, ni mi hu mawo mɛi hewalɛ, mikɛ amɛtɔmɔi ake amɛ, ni majie suɔmɔ kpo matsɔɔ amɛ. Amɛwieɔ mɛi krokomɛi ahe ekpakpa be fɛɛ be. Enɛ hewɔ lɛ, mishwe akɛ makase amɛ.”
15. Mɛɛ gbɛ nɔ Abɛi 27:17 lɛ woɔ wɔ hewalɛ ni wɔkɛ mɔ ko ni akɛ lɛ miikase nii lɛ abɔ naanyo kɛ́ eeba asafoŋ kpeei kɛmiitsara nɔ lɛ?
15 Okɛ mɔ ni akɛkaseɔ nii lɛ abɔ naanyo. Kɛ́ mɔ ni akɛ lɛ kaseɔ nii lɛ miiba asafoŋ kpeei kɛmiitsara nɔ lɛ, feemɔ nibii ni baahã ena akɛ oosumɔ ni okɛ lɛ abɔ naanyo. (Fip. 2:4) Obaanyɛ okɛ lɛ agba sane koni ole lɛ jogbaŋŋ. Obaanyɛ ojie eyi yɛ bɔ ni eyaa ehiɛ ehãa kɛ tsakemɔi ni efee lɛ hewɔ. Agbɛnɛ hu, obaanyɛ obi eweku lɛ shi, ni obi lɛ bɔ ni enikasemɔ lɛ kɛ enitsumɔ yaa nɔ ehãa. Shi kaabi lɛ saji ni baanyɛ awo lɛ hiɛgbele. Saji ni tamɔ nɛkɛ ni nyɛbaagba lɛ baanyɛ ahã nyɛtsɔmɔ nanemɛi. Kɛ́ okɛ mɔ ni akɛkaseɔ nii lɛ bɔ naanyo lɛ, no baanyɛ aye abua lɛ ni eshɛ baptisimɔ he. (Kanemɔ Abɛi 27:17.) Amrɔ nɛɛ Hanae miisɔmɔ akɛ daa gbɛgbalɔ. Ewie nɔ ko yɛ klɛŋklɛŋ be ni eba asafoŋ kpee lɛ he, akɛ: “Minya nanemɛi hei ni miná lɛ ahe waa, ni enɛ ye ebua mi ni mitsi mihe kɛje mɛi ni jáaa Yehowa lɛ ahe. No mli lɛ, miitao mabɛŋkɛ Yehowa kɛ nyɛmimɛi lɛ kpaakpa. Enɛ hewɔ lɛ, mikpɛ miyiŋ akɛ mahã abaptisi mi.”
16. Mɛni ekoŋŋ obaanyɛ ofee koni mɔ ni akɛ lɛ kaseɔ nii lɛ mii ashɛ ehe yɛ asafo lɛ mli?
16 Be ni Biblia mli nikaselɔ lɛ yaa ehiɛ ni efeɔ tsakemɔi lɛ, feemɔ nibii ni baahã emii ashɛ ehe yɛ asafo lɛ mli. Nɔ kome ni obaanyɛ ofee ji, ni obaafee lɛ gbɔ. (Heb. 13:2) Nyɛmi nuu ko ni atsɛɔ lɛ Denis ni yɔɔ Moldova lɛ tsɔɔ nɔ ko ni ekaiɔ be ni akɛ lɛ kaseɔ nii lɛ. Ewie akɛ: “Yɛ be kɛ beiaŋ lɛ, nyɛmimɛi lɛ fɔ̃ɔ mi kɛ miŋa nine koni wɔbasara amɛ. Amɛgba wɔ bɔ ni Yehowa eye ebua amɛ, ni enɛ wo wɔ hewalɛ. Enɛ hã wɔna akɛ esa akɛ wɔya wɔhiɛ ni wɔbatsɔmɔ Yehowa tsuji, ni akɛ, kɛ́ wɔfee nakai lɛ wɔbaaná miishɛɛ waa.” Kɛ́ mɔ ni akɛ lɛ kaseɔ nii lɛ batsɔ shiɛlɔ lɛ, obaanyɛ okɛ lɛ aya shiɛmɔ. Nyɛmi nuu ko ni jɛ Brazil ni atsɛɔ lɛ Diego lɛ wie akɛ: “Nyɛmimɛi srɔtoisrɔtoi kɛ mi tee shiɛmɔ. Enɛ hã mibale amɛ jogbaŋŋ. Mikase nibii babaoo kɛjɛ amɛdɛŋ, ni no hã mibɛŋkɛ Yehowa kɛ Yesu kpaakpa.”
MƐNI ASAFOŊ ONUKPAI BAANYƐ AFEE KƐYE AMƐBUA MƐI NI AKƐ AMƐ MIIKASE NII?
Asafoŋ onukpai, kɛ́ nyɛhã mɛi ni akɛ amɛ kaseɔ nii lɛ na akɛ amɛsane kã nyɛtsui nɔ lɛ, ebaaye ebua amɛ ni amɛya amɛhiɛ (Kwɛmɔ kuku 17)
17. Mɛɛ gbɛ nɔ asafoŋ onukpai baanyɛ aye abua Biblia mli nikaselɔi?
17 Nyɛnáa be nyɛhãa mɛi ni akɛ amɛ miikase nii lɛ. Asafoŋ onukpai, kɛ́ nyɛjie suɔmɔ kpo nyɛtsɔɔ mɛi ni akɛ amɛ kaseɔ nii lɛ, no baanyɛ aye abua amɛ ni amɛya amɛhiɛ kɛyashɛ baptisimɔ he. Be fɛɛ be ni abaaya asafoŋ kpee lɛ, obaanyɛ ohe be fioo ni okɛ amɛ agba sane. Kɛ́ amɛna akɛ okaiɔ amɛgbɛ́i, titri lɛ, be ni amɛbɔi saji ahetoo hãmɔ loo amɛyaahã sane ko hetoo lɛ, amɛbaana akɛ osusuɔ amɛhe waa. Obaanyɛ oto gbɛjianɔ yɛ be kɛ beiaŋ koni okɛ shiɛlɔ ko aya e-Biblia mli nikaselɔ ŋɔɔ. Enɛ ni obaafee lɛ baanyɛ aye abua mɔ ni akɛ lɛ kaseɔ nii lɛ waa. Nyɛmi yoo gbɛgbalɔ ko ni yɔɔ Nigeria ni atsɛɔ lɛ Jackie lɛ wie akɛ: “Mi-Biblia mli nikaselɔi lɛ babaoo anaa kpɛɔ amɛhe kɛ́ mikɛɛ amɛ akɛ nyɛmi nuu lɛ ni kɛ mi ba lɛ, asafoŋ onukpa ni. Amɛteŋ mɔ kome wie akɛ: ‘Wɔsɔfo lɛ efeŋ nakai kɔkɔɔkɔ! Shikatsɛmɛi lɛ pɛ esaraa, ni no hu po lɛ, amɛwoɔ lɛ nyɔmɔ.’” Bianɛ lɛ, Biblia mli nikaselɔ nɛɛ ebɔi asafoŋ kpeei baa.
18. Mɛɛ gbɛ nɔ asafoŋ onukpai baanyɛ atsu sɔ̃ ni kã amɛnɔ ni awie he yɛ Bɔfoi 20:28 lɛ he nii?
18 Nyɛtsɔsea shiɛlɔi lɛ, ni nyɛwoa amɛ hewalɛ. Asafoŋ onukpai, eji nyɛsɔ̃ akɛ nyɛbaaye nyɛbua shiɛlɔi lɛ ni amɛshiɛ ni amɛtsɔɔ nii jogbaŋŋ. (Kanemɔ Bɔfoi 20:28.) Kɛ́ ona akɛ eefee shiɛlɔ ko hiɛgbele akɛ ekɛ mɔ lɛ baakase nii yɛ ohiɛ lɛ, bi lɛ kɛji ebaasumɔ ni okɛ mɔ lɛ akase nii lɛ ohã lɛ. Jackie ni wɔwie ehe kɛtsɔ hiɛ lɛ wie akɛ: “Asafoŋ onukpai lɛ biɔ mi-Biblia mli nikaselɔi lɛ ashi daa. Kɛ́ mikɛ naagba ko miikpe yɛ mi-Biblia mli nikaselɔi lɛ eko he lɛ, amɛwoɔ mi ŋaa.” Asafoŋ onukpai lɛ baanyɛ awo shiɛlɔi lɛ hewalɛ ni amɛya nɔ amɛkɛ amɛ-Biblia mli nikaselɔi lɛ akase nii. (1 Tes. 5:11) Jackie kɛfata he akɛ: “Kɛ́ asafoŋ onukpai lɛ wo mi hewalɛ ni amɛkɛɛ mi akɛ amɛnyaa nitsumɔ lɛ ni mitsuɔ lɛ he lɛ, mináa miishɛɛ waa. Bɔ ni kɛ́ ahã mɔ ko nu ni mli ejɔ be ni hulu miitso waa lɛ etsui nyɔɔ emli lɛ, nakai amɛwiemɔi lɛ hãa mitsui nyɔɔ mimli. Kɛ́ amɛjie miyi lɛ, ewoɔ mi hewalɛ waa, ni ehãa mimii shɛɔ mihe waa akɛ maya nɔ mikɛ mɛi akase nii.”—Abɛi 25:25.
19. Mɛni wɔ fɛɛ wɔbaanyɛ wɔfee ni baahã wɔmii ashɛ wɔhe?
19 Kɛ́ bianɛ lɛ obɛ Biblia mli nikaselɔ po lɛ, obaanyɛ oye obua mɔ ko ni eya ehiɛ kɛyashɛ baptisimɔ he. Obaanyɛ osaa ohe jogbaŋŋ ni owie nɔ ko fioo be ni nyɛkɛ mɔ lɛ kaseɔ nii lɛ. Obaanyɛ okɛ mɔ lɛ abɔ naanyo kɛ́ ebɔi asafoŋ kpeei baa, ni obaanyɛ ofee nɔkwɛmɔnɔ kpakpa hu ohã lɛ. Ni kɛ́ asafoŋ onukpa ji bo lɛ, ná be ohã mɛi ni akɛ amɛ kaseɔ nii lɛ, ni oye obua mɛi ni kɛ amɛ kaseɔ nii lɛ, ni ojie amɛyi, ni enɛ baawo amɛ fɛɛ hewalɛ. Kɛ́ nɔ ko fioo po wɔfee kɛye wɔbua mɔ ko ni ebasumɔ Yehowa, wɔ-Tsɛ ni yɔɔ ŋwɛi lɛ, ni esɔmɔ lɛ lɛ, wɔmii baashɛ wɔhe waa!
LALA 79 Nyɛtsɔa Amɛ Nii, Nyɛhãa Amɛdamɔa Shi Shiŋŋ
a Wɔteŋ mɛi komɛi yɛ ni wɔbɛ Biblia mli nikaselɔ bianɛ. Shi wɔ fɛɛ wɔbaanyɛ wɔye wɔbua mɔ ko ni eya ehiɛ ni abaptisi lɛ. Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaakwɛ nɔ ni wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ baanyɛ afee kɛye abua mɔ ko ni akɛ lɛ miikase Biblia lɛ koni eshɛ baptisimɔ he.