Bɔlɛnamɔ He Jeŋba Kpakpa—Ani Anyɛɔ Atsuɔ He Nii Diɛŋtsɛ?
JEŊ KO ni bɔlɛnamɔ ewo lɛ atade mli wɔyɔɔ nɛɛ. Ni enɛ esa gbekɛbii kɛ onukpai fɛɛ he. Obaanyɛ onu he tamɔ bɔ ni obalanyo ko ni wie nɛkɛ lɛ nu he lɛ: “Nɔ fɛɛ nɔ ni ebɔle wɔbe lɛ gbalaa jwɛŋmɔ kɛyaa bɔlɛnamɔ nɔ. Eji nii ni asɛ̃ɛɛ he tamɔ kɔɔyɔɔ ni amuɔ kɛ wɔɔ nɔŋŋ. Be fɛɛ be ni oookɔ wolo tɛtrɛɛ ko aloo ni ooogbele TV lɛ, eyɛ jɛmɛ. Kɛ otee shwapo mli, ookudɔ tsɔne, otee nitsumɔ, oyɛ skul—naa no! Bɔ ni gbɔmɛi tsɔɔ nɔ amɛfeɔ amɛ nii, amɛwieɔ ni amɛsaaa amɛhe lɛ miigbala jwɛŋmɔ kɛmiiya adesa gbɔmɔtso lɛ kɛ bɔlɛnamɔ nɔ yɛ be fɛɛ mli. Eji klɛŋklɛŋ nii ni agbaa he sane.” Akɔntaa ko ni abu nyɛsɛɛ nɛɛ tsɔɔ akɛ, yɛ jeŋ fɛɛ lɛ, gbekɛbii ni amɛye kɛjɛ afii nyɔŋma kɛyaa—kɛ mɛi ni yeko afii nyɔŋma po—kɛ amɛhe miiwo bɔlɛnamɔ ni tsɔɔ gbalashihilɛ hiɛ lɛ mli ni amɛyifalɛ yɛ gbeyei.
ŊLESHI ABLOTSIRI: “Obalayei ni kpaako amɛnaa afii nyɔŋmai enyɔ lɛ ateŋ mɛi ekpaa fɛɛ ekpaa mli mɔ kome pɛ kã he eji obalayoo fro, ni mɛi ejwɛ fɛɛ ejwɛ mli mɔ kome kɛ ehe wo bɔlɛnamɔ mli dani eye afii 16,” nɔ ni 1980 sane mlitaomɔ ko jie lɛ kpo.
KANADA: “Yeifɔyei ni boteko gbalashihilɛ mli ni amɛyeko afii nyɔŋmai enyɔ” he ‘tsɛŋemɔ hela’ ji bɔ ni nɔyeli lɛ mli amaniɛbɔɔ ko kɛfɔ shi yɛ 1979.
UNITED STATES, AMERIKA: ‘Obalahii enumɔ ateŋ mɛi ejwɛ kɛ obalayei etɛ fɛɛ etɛ ateŋ mɛi enyɔ kɛ amɛhe wo bɔlɛnamɔ mli dani amɛna afii 19,’ nɔ ni afi 1981 nikasemɔ ko tsɔɔ.
JAPAN: Yɛ maŋtiasei komɛi amli lɛ ‘yeifɔyei ni boteko gbalashihilɛ mli ni kpaako amɛnaa afii nyɔŋmai enyɔ kɛ mɛi ni kpaako amɛna lɛ ayifalɛ eku ebɔ he shii nyɔŋmai ekpaa kɛjɛ afi 1970 kɛbashi 1979.’
FRANCE: “France gbekɛbii yei ni yaa skul kɛɔ akɛ amɛteŋ mɛi ni fa fe fa kɛ amɛhe woɔ bɔlɛnamɔ mli daa,” 1980 sane mlitaomɔ bɔ enɛ he amaniɛ.
Brazil Herald ni ji adafitswaa wolo ko ŋma nɛkɛ saneyitso nɛɛ, “Gbekɛbii ni Yeko Afii Nyɔŋmai Enyɔ ni Ŋɔɔ Hɔ́ lɛ Ayifalɛ Etsɔ Naagba.” Nɔ ni aŋma nɛɛ kɛ amaniɛbɔɔ ni kɔɔ yifalɛ nɛɛ he ni jɛ England, Wales, East Germany kɛ Rusia ha. Babaso helai sɔrɔtoi ni abɔ he amaniɛ lɛ fɛɛ mli oha mli 85 baa yɛ obalahii kɛ obalayei ateŋ. Nɛkɛ hela nɛɛ etsɔ tsɛŋemɔ hela yɛ jeŋ fɛɛ.
Shi kɛ̃lɛ, jeee gbekɛbii lɛ fɛɛ edi lala ni amɛlaa akɛ “Hetsemɔ fiteɔ be” lɛ sɛɛ. Mɛi pii eto amɛyiŋ akɛ amɛbaamɛ kɛyashi be mli amɛaabote gbalashihilɛ mli dani amɛkɛ amɛhe awo bɔlɛnamɔ mli. Shi ejeee nɔ ni yɔɔ mlɛo kɛha amɛ akɛ amɛaabaa amɛ hetsemɔ lɛ yi ni ‘amɛtsi amɛhe kɛjɛ ajwamaŋbɔɔ he,’ taakɛ Biblia lɛ efa lɛ. (1 Tesalonikabii 4:3) Amɛbaanyɛ amɛbi yɛ gbɛ ni ja nɔ akɛ: ‘Ani hewalɛ ko yɛ ni baanyɛ aye abua mɔ ko ni edamɔ bɔlɛnamɔ he jeŋba shara ni kuɔ tamɔ ŋshɔke lɛ naa?’
Hɛɛ, eko yɛ. Anaa nɛkɛ hewalɛ nɛɛ he odaseyeli ko ni yɔɔ naakpɛɛ yɛ afii 2,000 ni eho lɛ mli, yɛ yinɔsane be ni aŋma afɔ shi ni adesa jeŋba fite waa yɛ mli lɛ mli.
“ROMA JEŊBA SHARA NI YƆƆ GBEYEI LƐ”
Roma maŋ nɔkwɛlɔ Seneca kɛ ehiŋmɛi na shihilɛ ni yɔɔ Roma je lɛ mli yɛ be mli ni Kristojamɔ je shishi lɛ. Ekpɛlɛ nɔ akɛ: ‘Efɔŋfeemɔ he akɔnɔ ni anaa lɛ daa yɛ be fɛɛ mli. Yiwalɛ ena gbɔmɛi atsuii anɔ hewalɛ babaoo akɛ efɔŋ ni aleee efee nɔ ni afɔɔɔ namɔ —ebɛ dɔŋŋ.’ Juvenal hu ni hi shi yɛ nakai be lɛ nɔŋŋ mli lɛ ŋma “Roma jeŋba shara ni yɔɔ gbeyei” Iɛ he sane.
“Nɔ ko nɔ ko efeee amɛ hiɛgbele dɔŋŋ” ji bɔ ni Biblia mli niŋmalɔ ko tsɔɔ bɔ ni gbɔmɛi ni hi shi yɛ nakai gbii lɛ amli lɛ yɔɔ. (Efesobii 4:19) Bɔlɛnamɔ ni ejaaa ni aŋmɛɔ gbɛ ji nii ni abuɔ lɛ akɛ efɔŋ ko bɛ he. Blema yinɔsane ŋmalɔ Lampridius wie nakai be lɛ he akɛ be ni esa akɛ nuu ni boteko gbalashihilɛ mli lɛ ana obalayoo ko ni ekɛ lɛ baana bɔlɛ yɛ be fɛɛ mli, “ejaakɛ enyɛŋ ehi shi akɛ mɔ ni bɛ eko.” Shi mɛni ye ebua ni no ha shihilɛ ni yɔɔ muji nɛɛ ba?
‘KƐ NYƆŊMƆ KO FEƆ LƐ, MƐNI HEWƆ ESAAA AKƐ MI HU MAFEE?’
Romabii lɛ anyɔŋmɔi ni amɛna kɛjɛ Helabii lɛ aŋɔɔ titri lɛ ji nɔkwɛmɔ nii ni gbɔmɛi lɛ kaseɔ. Shi mɛɛ jeŋba shara he nɔkwɛmɔ nii amɛji nɛkɛ! Venus kɛ Flora ekpiliŋ yɛ ajwamaŋbɔɔ mii, Bakus ji daatɔlɔ, Merkury ji gbɛteŋ ojotswalɔ ni Apolo lakaa yei babaoo. Jupiter po ni akɛɛ lɛ ji nyɔŋmɔi lɛ ateŋ mɔ titri kɛ nilelɔ fe fɛɛ lɛ ji mɔ ni akɛɛ ekɛ yei fe 59 fite gbala aloo ekɛ amɛ bote weku gbalashihilɛ mli!
Te nɛkɛ nɔkwɛmɔ nii nɛɛ na gbɔmɛi lɛ anɔ hewalɛ eha tɛŋŋ? Shwɛmɔi ni je kpo yɛ nakai be lɛ mli lɛ ekome tsɔɔ obalanyo ko ni miisusu kɛji akɛ esa akɛ ekɛ obalayoo fɛfɛo ko abɔ ajwamaŋ aloo esaaa akɛ efeɔ nakai lɛ he. Kɛkɛ ni ebayoo Jupiter he mfoniri ni eelaka yoo ko ni ekɛ lɛ awɔ lɛ. Obalanyo lɛ susu akɛ, “Kɛji akɛ nyɔŋmɔ lɛ feɔ lɛ, mɛni hewɔ esaaa akɛ mi hu ni ji gbɔmɔ lɛ mifeɔ nakai? No hewɔ lɛ mito miyiŋ akɛ mi hu mafee nakai.” Nɛkɛ shwɛmɔ nɛɛ tsɔɔ nɔ ni yaa nɔ yɛ shihilɛ diɛŋtsɛ mli, ejaakɛ Seneca ŋma akɛ bɔlɛnamɔ he jeŋba shara jeee hiɛgbele sane kɛha nuu ko dɔŋŋ,” “beni ena akɛ nyɔŋmɔi lɛ po jeee mɛi ni hi fe lɛ lɛ.” Ŋwanejee ko bɛ he akɛ nuŋtsɔmɛi ni anaaa amɛ ni hɔlɔ jwɛŋmɔi ni kɔɔ nyɔŋmɔi nɛɛ ahe lɛ asɛɛ lɛ ji ‘Nyɔŋmɔ bii’ ni tse atua yɛ Noa gbii lɛ amli ni ba shikpɔŋ nɔ amɛkɛ gbɔmɛi abiyei babɔ ajwamaŋ lɛ. Eyɛ mli akɛ mɛi ni fite bɔlɛnamɔ nɛɛ ku amɛsɛɛ kɛtee mumɔŋ shihilɛ he lɛ moŋ, shi ámɛtee nɔ amɛkɛ ahoshwibɔɔ mumɔ éwula adesai.—1 Mose 6:1-4; Yuda 6, 7.
“AJWAMAŊBƆƆ JARAWOO HE”
Athenagoras ni ji niŋmalɔ yɛ afii ohai enyɔ lɛ mli lɛ kɛɛ akɛ mɛi komɛi to “ajwamaŋbɔɔ jarawoo he, ni amɛto hiɛtserɛjiemɔ hei ni esaaa kwraa amɛha obalaŋtai koni amɛtsɔ efɔŋ nɔ amɛjie amɛhiɛtserɛ.” Nɔ ni fata nɛkɛ “jarawoo he” ni “hɔɔ” bɔlɛnamɔ yɛ faŋŋ mli lɛ he ji shwɛmɔ he ko. Shwɛmɔi nɛɛ asaneyitsei lɛ kɔɔ nyɔŋmɔi lɛ ashihilɛ yɛ ahoshwibɔɔ suɔmɔ he. Mɛi ni kɛ amɛhe woɔ nɛkɛ shwɛmɔ nɛɛ mli lɛ “woɔ atadei ni ekpɛtɛ amɛ gbɔmɔtsei” ni haa efeɔ tamɔ nɔ ni aana amɛ gbɔmɔtsei fɛɛ. Nɔ ni fata he lɛ, nɔ ni anaa yɛ shiai kɛ sɔlemɔwe gbogboi ahe yɛ bei komɛi amli yɛ faŋŋ mli ji nitɛŋmɔi “ni tsɔɔ yakayaka nii ni esaaa,” yɛ bei komɛi amli po lɛ etsɔɔ bɔlɛnamɔ. Nyɔŋmɔi ni bɛ jeŋba nɛɛ amagai ni ashɔ̃shɔ̃i lɛ tsɔɔ bɔ ni ajie amɛ yayaiaŋ fɛɛ kpo, ni gbekɛbii fɛɛ miina. Agbɛnɛ hu, woji ni eŋmala ni emli wiemɔi kɛ mfonirii yɔɔ nyaŋemɔ ni ehiii kwraa lɛ hu yɛ, ni gbekɛbii lɛ kaneɔ. Ajɛɔ mra be mli afiteɔ jwɛŋmɔ lɛ kɛtsɔɔ nikanemɔ aloo nɔ ni mɛi kaneɔ tsɔɔ amɛ lɛ nɔ, ni ji nyɔŋmɔi kɛ nyɔŋmɔ yei lɛ ashihilɛ gbonyo lɛ.
Okɛ he ni maŋbii lɛ juɔ amɛhe yɛ ni abuɔ no akɛ ehi fioo fe “ajwamaŋbɔɔ shiai ni akɛɛ ehiɛ gbɛi kpakpa” lɛ afata he. Amɛ kpɔiaŋgbɔlemɔ hei ni obalahii kɛ onukpai gbɔleɔ amɛkpɔiaŋ ni amɛwooo atade ko lɛ bafee he ni hii kɛ hii feɔ yakayaka nii; ni amɛ gbijuji ji be ni maŋbii lɛ kɛjieɔ amɛ hiɛtserɛ yɛ bɔlɛnamɔ mli. Shihilɛ lɛ tamɔ bɔ pɛ ni bɔfo Paulo tsɔɔ mli yɛ wolo ni eŋma eyaha Roma Kristofoi lɛ mli. Yɛ be mli ni ewieɔ mɛi ni ‘kɛ sɔɔmɔ krɔŋkrɔŋ haa, bɔɔ nii lɛ moŋ fe Bɔlɔ lɛ’ ni amɛnyiɛ jeŋba ni yaa nɔ yɛ nakai be lɛ mli lɛ asɛɛ lɛ he lɛ, eŋma akɛ: “Enɛ hewɔ Nyɔŋmɔ ŋmɛɛ amɛhe eha hiɛgbejianii ahe hiɛdɔɔi lɛ; ejaakɛ nɔ ni eto ni afeɔ lɛ, amɛ yei lɛ etsake hiɛ eha nɔ ni aafee lɛ; ni nakai nɔŋŋ amɛ hii lɛ hu fɔ̃ɔ yoo he nɔ ni ato ni afeɔ lɛ, amɛshãa yɛ amɛ kɔnɔ fɔŋ lɛ mli kɛnyiɛɔ amɛ diɛŋtsɛ amɛhe sɛɛ, ni hii kɛ hii tsuɔ hiɛgbejianii.” (Romabii 1:24-27) Bɔ ni Paulo tsɔɔ sane lɛ mli lɛ ji anɔkwale ni haa ŋmiŋmi mɔɔ mɔ ejaakɛ nakai Hela kɛ Roma je lɛ ni efite yɛ jeŋba mli lɛ kɛ nifeemɔi ni ehiii fe fɛɛ yɛ yinɔsane mli lɛ ekome ba—hii onukpai ni kɛ gbekɛbii hii miina bɔlɛ. Akɛ niŋmaa kɛ shwɛmɔi wo nɛkɛ nyaŋemɔ nii nɛɛ hiɛ nyam, ni enɛ na gbɔmɛi lɛ fɛɛ nɔ hewalɛ.
Eji oyɛ shihilɛ mli yɛ nakai be lɛ mli, ni he fɛɛ he ni oootsɔ lɛ onaa jeŋba shara nɛɛ eko lɛ, kwɛ bɔ ni eeewa eha bo akɛ ooohi shi yɛ hetsemɔ mli! Hɛɛ, ákɛ obalanyo loo obalayoo aaahi shi yɛ jeŋba hetsemɔ mli lɛ baabi jeŋba mli hewalɛ kɛ shishitoo mla ni akɛ he aaakpɛtɛ he. Shi kɛ̃lɛ, mɛi komɛi kɛ amɛhe kpɛtɛ jeŋba kpakpa he yɛ shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ mli.
JEŊBA KPAKPA MLI NAAKPƐƐ NII
Yɛ be mli ni atsɔɔ gbɔmɛi sɔrɔtoi ni bɛ jeŋba ni eyi blema Korinto maŋ lɛ mli obɔ Iɛ—ajwamaŋbɔlɔi, gbalafitelɔi, hii ni kɛ hii feɔ yakayaka nii kɛ mɛi ni tamɔ nakai lɛ—bɔfo Paulo ŋma yɛ ewolo ni ekɛyaha Korinto asafo ni yɔɔ jɛmɛ lɛ mli akɛ: “Ni nɛkɛ nyɛteŋ mɛi komɛi yɔɔ sa, shi agbɛnɛ aju nyɛ he.” (1 Korintobii 6:9-11) Anɔkwale Kristojamɔ tsɔɔmɔi lɛ kɛ jeŋba mli hewalɛ eha, no hewɔ lɛ mɛi ni nyiɛɔ sɛɛ lɛ baanyɛ atsake ni amɛhi shi akɛ mɛi ni amɛye amɛhe kɛjɛ bɔlɛnamɔ he jeŋba shara lɛ mli.
William Sanger ŋma yɛ ewolo The History of Prostitution lɛ ni wie blema jeŋba he babaoo lɛ mli akɛ, “Ekolɛ nɔ ni akadi waa yɛ Kristofoi atsɔɔmɔ lɛ he ji bɔ ni ema hetsemɔ nɔ mi lɛ.” Ekɛfata he akɛ: “Kristofoi lɛ jɛ mra amɛpupuu amɛhe yɛ gbɛ ni ja nɔ yɛ bɔ ni amɛ jeŋba he tse lɛ hewɔ.” Mɛni kɛ nɛkɛ gbɛihemɔ nɛɛ ba? Nyɔŋmɔ yelikɛbuamɔ ha amɛnyɛ amɛkase “subaŋ” ni hi fe nyɔŋmɔi ni bɔlɛnamɔ eye amɛ sɛkɛ lɛ anɔ̃ lɛ.
“SUBAŊ” NI HI LƐ
Bɔfo Paulo wo ŋaa akɛ: “Ni nyɛwo gbɔmɔ hee ni tsɔɔ ehee ekoŋŋ kɛyaa nilee mli yɛ mɔ ni bɔ lɛ lɛ subaŋ lɛ naa.” (Kolosebii 3:10) Kristofoi nyɛ amɛtsɔ saji ni baa kɛjɛɔ Ŋmalɛi ni jɛ mumɔŋ lɛ mli lɛ kɛ Yesu Kristo, Nyɔŋmɔ Bi lɛ tsɔɔmɔi kɛ enɔkwɛmɔ nɔ lɛ nɔ amɛnyɛ amɛbana anɔkwale Nyɔŋmɔ lɛ, Yehowa, sui ahe “nilee.” E-subaŋ lɛ damɔ shi akɛ nɔ ni yɔɔ sɔrɔto kwraa yɛ Roma nyɔŋmɔi lɛ anɔ̃ lɛ he.
Anɔkwale Kristofoi na amɛ Bɔlɔ lɛ akɛ amɛ ŋwɛi Tsɛ ni sumɔɔ amɛ ni kwɛɔ amɛnɔ. (1 Petro 5:6, 7) Amɛkase bɔ ni ekɛ jalɛsaneyeli, anɔkwale kɛ mɔbɔnalɛ tsuɔ nii yɛ be fɛɛ mli lɛ. Eyɛ krɔŋŋ ni ehe tse hu. (5 Mose 32:4; 1 Petro 1:15, 16) Esui sɔrɔtoi lɛ kanya amɛ ni amɛbɔ mɔdɛŋ ni amɛnyiɛ mumɔŋ ŋaawoo: “No hewɔ lɛ, nyɛfea Nyɔŋmɔ kaselɔi tamɔ bii ni asumɔɔ” lɛ sɛɛ. (Efesobii 5:1) Amɛna Nyɔŋmɔ taakɛ ajie lɛ kpo kɛtsɔ Kristo nɔ lɛ, akɛ, eji naanyo ni hiɔ mɔ masɛi yɛ be fɛɛ mli. Amɛbaanyɛ amɛsumɔ lɛ. Suɔmɔ diɛŋtsɛ mumɔ lɛ yimɔ amɛtsuiiaŋ obɔbɔ ni etsirɛ amɛ kɛbote Kristofoi anitsumɔi amli.
Nyɔŋmɔ ye ebua nɛkɛ mra be mli Kristofoi nɛɛ kɛtsɔ emumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nɔ, ni enɛ haa “hewalɛ ni fa kɛteke nɔ.” Agbɛnɛ akai amɛ yɛ amɛ jamɔ kpeei ashishi akɛ ehe miihia ni amɛha amɛhe atse. Amɛhe ni amɛkɛbɔ amɛ nanemɛi ni yɔɔ Kristofoi anyɛmifeemɔ lɛ mli lɛ ahe lɛ ha amɛnyɛ amɛye anɔkwale. (2 Korintobii 4:7; Hebribii 10:24-26) Kristofonyo Justin Martyr ni hi shi yɛ afii ohai enyɔ lɛ mli lɛ kɛɛ akɛ “wɔ ni tsutsu lɛ wɔsumɔɔ ajwamaŋbɔɔ lɛ, agbɛnɛ wɔmiihi shi yɛ hetsemɔ mli.” Shi kɛ̃lɛ, nɛkɛ jeŋba hetsemɔ nɛɛ bɛ mlɛo.
DAA GBI MPLESHII
Esaaa akɛ wɔhiɛ kpaa nɔ akɛ mra be mli Kristofoi lɛ hi shi yɛ jeŋ ni bɛ jeŋba mli ni mɛi ni batsɔmɔ Kristofoi lɛ ateŋ mɛi komɛi jɛ “Kaisare we.” (Filipilbii 4:22) No mli lɛ Nero ji Kaisare ni ejeŋba gbonyo ni haa ŋmiŋmi mɔɔ mɔ lɛ ji nɔ ko ni ale yɛ faŋŋ mli. Etoɔ hiɛtserɛjiemɔ ni yɔɔ nyaŋemɔ fe fɛɛ lɛ he gbɛjianɔ. Nuu ji lɛ shi ekɛ obalanyo ko “hi shi akɛ eŋa yɛ mla naa.”a Shi kɛ̃lɛ, mɛi ni jɛ “ewe” ni amɛji Kristofoi (ni ekolɛ amɛji nɔyeli lɛ mli onukpai aloo sɔɔlɔi) lɛ hi shi akɛ mɛi ni he tse yɛ shihilɛ ni ebɔle amɛhe kɛkpe lɛ fɛɛ sɛɛ.
Anyɛ Kristofoi ni yɔɔ Roma lɛ anɔ waa ni aye amɛhe fɛo. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, Seneca tsɔɔ nɔ jwɛŋmɔ ni gbɔmɛi lɛ hiɛ beni eŋmaa akɛ: “Anyɛ̃ɔ mɔ fɛɛ mɔ ni kɛ yei bɛ nɔ ko feemɔ lɛ nɔ.” “Hetsemɔ ji nii ni yɔɔ taŋ yɛ amɛhiɛ.” Abɔ amaniɛ akɛ amɛteŋ mɛi komɛi kɛɔ akɛ: ‘Mɛɛ yoo po eji nɛkɛ! Kwɛ bɔ ni ehe yɔɔ akɔnɔ ha, kwɛ bɔ ni ehe yɔɔ miishɛɛ ha! Mɛɛ obalanyo loo obalayoo eji nɛɛ! Kwɛ bɔ ni eŋmɛɛ ehe eha, kwɛ bɔ ni ehe yɔɔ akɔnɔ ha! Agbɛnɛ amɛtsɔmɔ Kristofoi—mɛɛ mɔbɔ sane nɛ!’
Shi esaaa akɛ nakai mra he mli kaselɔi lɛ anii feɔ mɔ ko mɔbɔ. Amɛbaanyɛ amɛhala amɛ yitsei anɔ yɛ bulɛ ni amɛyɔɔ kɛha amɛhe lɛ hewɔ. Amɛ henilee mli tse keŋkeŋ. Ákɛ “bii” lɛ, amɛgbɛɔ amɛ sane ni yɔɔ krɔŋŋ lɛ amɛshwãa kɛyaa shɔŋŋ yɛ he fɛɛ he ni amɛhiɛ gbooo. (Efesobii 5:8) Ani obuŋ lɛ akɛ hegbɛ ni ona akɛ aaayoo bo akɛ nɛkɛ jeŋba kpakpa “tɛsaa” ni yɔɔ nakai ŋmɔtɔ ŋshɔ lɛ mli lɛ ekome? Amɛ shihilɛ gbɛ ni haa mɔ tsuii nyɔɔ emli lɛ yɛ sɔrɔto kwraa yɛ gbɔmɛi ni yɔɔ je lɛ mli lɛ ‘ni leee Nyɔŋmɔ ni kɛ amɛhe woɔ ajwamaŋbɔɔ he akɔnɔ ni anyaŋeɔ mli’ ni yeɔ amɛ awui lɛ anɔ lɛ he.—1 Tesalonikabii 4:5.
Ákɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, shihilɛ batsɔ nɔ ni shishinumɔ ko bɛ he kɛha mɛi pii yɛ nakai klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli. Amɛnu miishɛɛ kpulu ni tɔɔ mɔ daa lɛ mli nɔ fɛɛ nɔ—amɛtsɔ nibii ni haa mɔ miishɛɛ lɛ fɛɛ mli. Nɔ ko ni yɔɔ fɛo, nɔ ko ni yɔɔ akɔnɔ bɛ dɔŋŋ—ni agbɛnɛ tsui ni nyɔɔ mɔ mli hu bɛ. Taakɛ Juvenal niŋmaai tsɔɔ lɛ, mɛi ni kɛ amɛhe ewo hii kɛ hii ni kɛ amɛhe feɔ yakayaka nii nɛɛ mli lɛ ateŋ mɔ ko ni esuɔlɔ lɛ kpoo lɛ yɛ gbɔlɛ be mli lɛ kpa fai akɛ: “Mɛni ji nɔ ni hi fe fɛɛ ni mafee bianɛ yɛ afii ni fɛɛ efite kɛ hiɛnɔkamɔi ni baaa mli nɛɛ mla? Wala shihilɛ be hoɔ oyayaayai tsɔ, wɔ shihilɛ be ni yɔɔ mɔbɔ yɛ shikpɔŋ nɔ lɛ miita: Be mli ni wɔnuɔ nii, be mli ni wɔtsɛɔ ni akɛ fɔfɔi akekre abumɔ wɔ kɛ tsofa kɛ ŋma kɛ obalayei lɛ, gbɔlɛ wamɔɔ kɛbaa wɔ nɔ ni wɔleee.” Shi kɛ̃lɛ, nijiaŋwujee kɛ naagba ko ninaaa nakai anɔkwale Kristofoi lɛ.
Eyɛ mli akɛ Yesu anɔkwa sɛɛnyiɛlɔi lɛ shiɔ mple daa gbi koni amɛha amɛhe atse yɛ jeŋba mli moŋ, shi amɛ jwɛŋmɔŋ toiŋjɔlɛ lɛ sa enɛ feemɔ. Anyɛɔ ahiɔ shi yɛ bɔlɛnamɔ he jeŋba ni he tse mli.
Ani wɔmiina jeŋba mli hewalɛ ko ni tamɔ nakai ŋmɛnɛ? Hɛɛ, obalaŋtai babaoo ni yɔɔ jeŋ fɛɛ ni anyɛŋ akane amɛ baanyɛ akɛɛ akɛ anyɛɔ ahiɔ shi yɛ jeŋba hetsemɔ mli. Nɛkɛ obalaŋtai nɛɛ kɛ amɛhe ebɔ Yehowa Odasefoi asafoi ahe. Yɛ hewalɛ fɔŋ ni jeŋba gbonyo naa yɛ mɛi anɔ yɛ hiɛtserɛjiemɔ mli kɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ gbɔmɛi ashihilɛ mli—ni amɛshiko blema Roma aaafee nanefaa kome po—lɛ fɛ esɛɛ lɛ, ákɛ kuli lɛ, nɛkɛ obalaŋtai nɛɛ damɔɔ shi akɛ krɔŋŋfeemɔ he nɔkwɛmɔ nii ni kpɛ́ɔ.
Shi kɛ̃lɛ, obalaŋtai komɛi ni kɛ amɛhe ebɔ nɛkɛ Kristofoi asafoi nɛɛ kɛ naagbai kpeɔ yɛ enɛ mli. Mɛi ni atsɔse amɛ yɛ Kristofoi ashiai amli po lɛ ateŋ mɛi komɛi laajeɔ hiɛsɔɔ ni amɛyɔɔ kɛha Biblia mli jeŋba lɛ. Mɛɛ gbɛ nɔ obalaŋtai ni ji Kristofoi baanyɛ atsɔ nɔ ni amɛhi shi yɛ nakai jeŋba hetsemɔ ni yɔɔ krɔŋŋ lɛ nɔŋŋ mli taakɛ eje kpo yɛ anɔkwale Kristofoi ni hi shi yɛ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli lɛ ahe lɛ—yɛ gbɛtsii nii ni dara lɛ fɛɛ sɛɛ? Mɛɛ gbɛ nɔ amɛ fɔlɔi aaatsɔ aye abua amɛ? Aje gbɛ aŋma nikasemɔi enyɔ ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ koni ekɛ yelikɛbuamɔ ni anyɛɔ atsuɔ he nii aha.—Kwɛmɔ baafa 7.
[Shishigbɛ niŋmai]
a Annals (IX) ni Roma yinɔsane ŋmalɔ Tacitus ŋma.
[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 4]
Akɔntaai komɛi ni abu nyɛsɛɛ nɛɛ tsɔɔ akɛ obalaŋtai ni amɛyi fa babaoo kɛ amɛhe miiwo bɔlɛnamɔ he jeŋba shara mli
[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 5]
Yɛ blema Roma “jeŋba shara ni yɔɔ gbeyei” lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, mra be mli Kristofoi lɛ ji naakpɛɛ nii yɛ jeŋba krɔŋŋ mli