Te Jamɔ Aaafee Tɛŋŋ Aba Haomɔi Ashi?
YIWAA, hɔmɔ, jeŋba kpakpa he mlai ni baa shi, tsofai ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ, nuklea ta he gbeyeiwoo—enɛɛmɛi ji saji titrii ni jamɔ mli sɔɔlɔi komɛi ni ahala amɛ lɛ tsɔɔ maŋkwramɔŋ nifeemɔi kɛ ekãa nɔ amɛtsuɔ he nii. Eka shi faŋŋ akɛ nɛkɛ saji nɛɛ kɔɔ Kristofoi fɛɛ he. Shi ani he ni akɛ aaawo maŋkwramɔ saji amli lɛ ji gbɛ ni aaatsɔ nɔ aba jeŋ haomɔi ashi?
Jamɔ mli hiɛnyiɛlɔi kɛ amɛhe woɔ maŋkwramɔ mli ejaakɛ amɛmiisumɔ ni anu akɛ “amɛwieɔ jeŋba he” aloo ni amɛbɔ nɔyelii lɛ kɔkɔ kɛ́ “amɛtsɔ gbɛ fɔŋ nɔ.” Shi kɛji akɛ amɛ diɛŋtsɛ lɛ amɛtsɔ gbɛ fɔŋ nɔ hu? Ákɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, nyɛsɛɛ nɛɛ, yɛ Serbia maŋhedɔɔ hewɔ lɛ, Serbia osɔfo ko ha atswa bɔmb awo Yugoslavia nɔyeli lɛ najiaŋdamɔlɔi lɛ ateŋ mɔ kome shia yɛ U. S. Amerika. Yɛ anɔkwale mli lɛ, efɔŋfeemɔ ni haa ŋmiŋmi mɔɔ mɔ nɛɛ ejaaa, titri Iɛ kɛ osɔfo ko fee enɛ! Bɔ fɛɛ bɔ ni nɔ ni kanya lɛ ni ha efee enɛ lɛ ji lɛ, osɔfo lɛ kɛɔ akɛ edamɔ shi kɛha Nyɔŋmɔ. Shi kɛ lɛ, Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ bɔɔ mɛi fɛɛ ni heɔ Lɛ yeɔ lɛ kɔkɔ yɛ faŋŋ mli akɛ: “Nyɛkatɔa nyɛ diɛŋtsɛ nyɛhe owele, . . . ejaakɛ aŋma akɛ: Minɔ ji oweletɔɔ, ni mato najiaŋ, Nuŋtsɔ Yehowa kɛɛ.” (Romabii 12:19) Nifeemɔi ni tamɔ osɔfo lɛ nɔ̃ lɛ gbɔjɔɔ jeŋba kpakpa he ta ni jamɔi komɛi bɔɔ mɔdɛŋ akɛ amɛaafã lɛ.
Agbɛnɛ hu, yɛ Katolek Sɔlemɔ lɛ po mli lɛ, mɛi pii ayiŋ feɔ amɛ kɔshikɔshi waa yɛ osɔfoi kɛ amɛmli yei ni kɛ amɛhe woɔ maŋ hiɛtsakemɔ yɛ ekaa naa mli lɛ ahe. Colombia osɔfo ko kɛɛ akɛ: “Klɛŋklɛŋ gbɔmɛi ni baana nɔ̃ yɛ tawuu nii ni akɛtseɔ atua mli ji ohiafoi lɛ diɛŋtsɛ, jeee osɔfoi lɛ loo osɔfonukpai lɛ. Te wɔɔfee tɛŋŋ wɔfi shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ sɛɛ?” Paapa lɛ diɛŋtsɛ ebɔ mɔdɛŋ ni afo maŋkwramɔŋ nifeemɔi nɛɛ asɛɛ, ni ekɛɛ akɛ eji osɔfo lɛ loo osɔfo-yoo lɛ nitsumɔ akɛ esɔmɔ yɛ mumɔŋ nibii ni he hiaa asafoku lɛ he, moŋ fe ni eeebua amɛnaa kɛha atuatsemɔ.
Shika, ni jeŋ jamɔ gbɛjianɔtooi lɛ kɛhaa kui ni tsakeɔ maŋ loo nɔyeli ekaa naa lɛ étee bei ashi, titri lɛ, yɛ be mli ni ebaje kpo akɛ kui ni amɛnine shɛɔ tooyelii sɔrɔtoi anɔ lɛ ebafee mɛi ni ale amɛ akɛ amɛwaa maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi ayi lɛ! Salvation Army asafo lɛ tsi ehe kɛjɛ nɛkɛ gbɛjianɔtoo nɛɛ he yɛ nɛkɛ sane nɛɛ hewɔ.
Áwie ashi Protestant kui ni yɔɔ U. S. Amerika ni yɔɔ keketee yɛ enɛ mli lɛ po. Wolo tɛtrɛɛ ko ŋmalɔ kɛɛ akɛ: “Yɛ nii ni etsuɔ akɛ eji Kristofonyo gbɛnaa nii he lɛ, fɛɛ ni shwɛɔ yɛ Yesu he ji egbɛi lɛ kɛkɛ.” Eka shi faŋŋ akɛ woloŋmalɔ lɛ hu le akɛ maŋkwramɔ mli ni gbɔmɛi nɛɛ kɛ amɛhe woɔ lɛ eha amɛmiifee tamɔ maŋkwralɔi ni bɛ gbɛjianɔtoo babaoo moŋ fe jamɔ mli sɔɔlɔi. Enɛ kaiɔ wɔ kɔkɔ ni Biblia mli niŋmalɔ Yakobo kɛha akɛ esa akɛ anɔkwale Kristofonyo lɛ ato “ehe kɛjɛ je nɛŋ koni ekawo ehe muji” lɛ.—Yakobo 1:27.
No hewɔ lɛ, jamɔ mli nitsumɔi nɛɛ teeɔ sanebimɔi ni mliwawai ashi yɛ gbɔmɛi ni susuɔ nii ahe lɛ ajwɛŋmɔi amli. Shi kɛji akɛ jamɔ mli hiɛnyiɛlɔi lɛ kɛ ŋaawoo ni “nilee” yɔɔ mli ha yɛ nɔyeli lɛ yiŋtooi komɛi ahe hu? Enɛɛmɛi po kɛ naagbai baa, ejaakɛ nɛkɛ hiɛnyiɛlɔi nɛɛ kɛ ŋaawoo ni teɔ shi woɔ ehe haa. Efeee nɔ ko nɔ ko ni eeeha naagbai lɛ aba shi.
Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, yɛ U. S. Amerika nɛkɛ lɛ, jamɔi lɛ ekomɛi woɔ hewalɛ ni akpa tawuu nii afeemɔ. Shi mɛi krokomɛi hu miisumɔ ni amɛmaŋ lɛ ana “tawuu mli hewalɛ ni fe fɛɛ kɛjɛ Nibɔɔ shishijee.” Kuu ni atsɛɔ amɛ Jeŋba Kpakpai Yifalɛ lɛ tsuɔ nii koni “Amerika aje mli,” kɛ ejwetribɔɔ he gbɛjianɔtoo lɛ. Shi kɛ lɛ, Jeŋ Sɔlemɔ Gwabɔɔ lɛ mli nitsulɔ ko ŋma akɛ: “Jeŋ atuatsemɔ ji nɔ ni he hiaa koni ejie adesai kɛjɛ hiɛkpatamɔ, fitemɔ, shishiumɔ kɛ nɔnyɛɛ ni gbɛjianɔtoo ni bɔɔ jwetri haa lɛ diɛŋtsɛ ehe lɛ kɛba lɛ mli.” Etee nɔ ejie bɔ ni Cubabii nuɔ nɛkɛ “jeŋ tsakemɔ yɛ ekaa naa” nɛɛ shishi lɛ yi.
Jamɔ mli hiɛnyiɛlɔi kɛ jwɛŋmɔi sɔrɔtoi haa yɛ bɔlɛnamɔ he jeŋba po mli. No hewɔ lɛ te aaafee tɛŋŋ ni mɔ ni yɔɔ sɛɛ lɛ aaale nɔ ni ji “jeŋba kpakpa” he tɛi ni afolɔ ashwie shi ni esa akɛ anyiɛ sɛɛ kɛ nɔ ni ji “gbɛ fɔŋ” ni esa akɛ akwa lɛ. Ani nɔ ni “ja” aloo nɔ ni “ejaaa” lɛ damɔ maŋ nɔ ni afɔ mɔ ko yɛ mli lɛ nɔ, maŋkwramɔ kuu ni eyɔɔ mli lɛ nɔ, bɔni ehewolo nɔ su yɔɔ aloo bɔ ni eshidaamɔ yɛ je lɛ mli yɔɔ lɛ nɔ? Aloo Nyɔŋmɔ kɛ mlai ni kɔɔ mɔ fɛɛ mɔ he yɛ he fɛɛ he eha?
Jamɔ ni ekɛ ehe ewo maŋkwramɔ mli lɛ kɛ yiŋfutumɔ moŋ eba yɛ gbɛi babaoo nɔ moŋ fe ni ekɛ “Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ” su ko aaawo jeŋ saji amli. Ani enɛ tsɔɔ akɛ jamɔ bɛ nɔ ko ni ebaatsu? Ani ebɛ nɔ ko ni ekɛ aaaha ni ekɛba jeŋ haomɔi ashi?
Gbɛ Ni Hi Fe Fɛɛ Ni Akɛaaaye Abua
Nɔ ni ka shi faŋŋ lɛ ji akɛ, anɔkwale jamɔ baanyɛ aye abua babaoo. Shi dani wɔɔna nɔ ni nakai yelikɛbuamɔ lɛ ji Iɛ, esa akɛ wɔnu shishitoo anɔkwalei komɛi ashishi.
Klɛŋklɛŋ lɛ, bɔni afee ni sɛɛnamɔ aba he lɛ, esa akɛ jamɔ kɛ Nyɔŋmɔ gbee ewie shi jeee gbɔmɔ gbee. Mɛɛ gbɛ nɔ eeetsɔ efee enɛ? Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Ŋmalɛ fɛɛ ŋmalɛ ni jɛ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛŋ lɛ, ehi ha nitsɔɔmɔ kɛ hiɛkamɔ kɛ mɔ saamɔ kɛ tsɔsemɔ ni yɔɔ jalɛ mli lɛ, koni Nyɔŋmɔ gbɔmɔ lɛ aye emuu ni asaa lɛ pɛpɛɛpɛ aha nitsumɔ kpakpa fɛɛ nitsumɔ kpakpa.” (2 Timoteo 3:16, 17) Kɛji akɛ jamɔ mli sɔɔlɔ ko kɛ lɛ diɛŋtsɛ ejwɛŋmɔ ha yɛ be mli ni ehiɛ Biblia Iɛ po yɛ edɛŋ lɛ, sɛɛnamɔ ko bɛ ejwɛŋmɔ lɛ he taakɛ eji yɛ mɔ fɛɛ mɔ ni lɛ hu ekɛ ejwɛŋmɔ aaaha he lɛ. Shi kɛ lɛ, kɛji akɛ nɔ ni ekɛɔ lɛ diɛŋtsɛ ji nɔ ni awie yɛ Biblia lɛ loo Ŋmalɛ lɛ mli Iɛ, belɛ edamɔ shi kɛha Nyɔŋmɔ susumɔi.
Nɔ ni ji enyɔ lɛ, Yesu kɛɛ: “Mimaŋtsɛyeli lɛ jɛɛɛ je nɛŋ.” (Yohane 18:36) No hewɔ lɛ anɔkwale jamɔ ni damɔ Biblia lɛ nɔ lɛ kɛ ehe wooo jeŋ maŋkwramɔ saji amli. Edamɔɔɔ shi ehaaa mɔ ko, ni eteee shi ewooo maŋ ko, weku ko, maŋkwramɔ gbɛjianɔtoo loo shika he lɛtemɔ he gbɛjianɔtoo ko. Kristofoi fiɔ Nyɔŋmɔ maŋtsɛyeli lɛ sɛɛ, jeee je nɛŋ “maŋtsɛyeli” ko. Esaaa akɛ Kristofonyo kɛ ehe yabɔɔ maŋkwramɔŋ béi ni yaa nɔ yɛ je nɛŋ lɛ eko he taakɛ bɔ ni Yesu hu kɛ ehe wooo naataamɔ ni ka Yudafoi kɛ Romabii Iɛ ateŋ yɛ egbii lɛ amli lɛ mli lɛ.—Marko 12:17.
Yesu kɛ gbɔmɔtsoŋ yelikɛbuamɔ ha helatsɛmɛi kɛ mɛi ni ehia amɛ bɔ ni eeenyɛ taakɛ Kristofoi feɔ ŋmɛnɛ lɛ. Shi ekɛ ehe wooo maŋkwramɔ saji amli. Enitsumɔ titri ji “maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa” lɛ shiɛmɔ. (Mateo 9:35) Nɛkɛ “sanekpakpa” nɛɛ shiɛmɔ ji gbɛ ni hi fe fɛɛ ni Kristofonyo baanyɛ atsɔ nɔ aye abua enaanyo yɛ jeŋ shihilɛi ni mli waa ŋmɛnɛ lɛ hewɔ.
Mɛni hewɔ enɛ hi fe ni mɔ ko kɛ ehe aaawo maŋkwramɔ mli lɛ? Ejaakɛ, taakɛ bɔ ni mɔ fɛɛ mɔ ni ji hiɛshikalɔ bayoo lɛ, maŋkwramɔŋ nifeemɔ ko nyɛŋ ana tsabaa kɛha adesai ahaomɔi, yɛ bɔ ni maŋkwralɔi komɛi kɛ anɔkwayeli kɛ mɔdɛŋbɔɔ aaatsu enɛ he nii lɛ fɛɛ sɛɛ. Ebaabi hewalɛ kɛ hegbɛ ni fe adesa nɔ̃ dani ajie ohia, hela, fitemɔ kɛ naagbai sɔrɔtoi fɛɛ kɛya. Biblia lɛ tsɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ pɛ ji mɔ ni baafee enɛ kɛtsɔ emaŋtsɛyeli, ŋwɛi maŋtsɛyeli ni Yesu Kristo ji emli maŋtsɛ lɛ nɔ.—Yeremia 10:23; Daniel 2:44.
No hewɔ lɛ nitsumɔ ni Yesu kɛwo esɛɛnyiɛlɔi lɛ edɛŋ lɛ jeee ni amɛna jeŋ maŋkwralɔi lɛ anɔ hewalɛ, shi moŋ ni amɛfee kaselɔi, ni amɛfeɔ enɛ ŋmɛnɛ kɛtsɔɔ “maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa” lɛ shiɛmɔ yɛ shikpɔŋ ni ayɔɔ nɔ lɛ fɛɛ nɔ. (Mateo 24:14) Esa akɛ amɛha adesai ale nɔ hewɔ ni nakai maŋtsɛyeli lɛ baajie naagbai kɛya, kɛ bɔ ni wɔleɔ akɛ ebɛŋkɛ kpaakpa. Amɛnitsumɔ ji ni amɛgba mɛi krokomɛi jɔɔmɔi ni baajɛ maŋtsɛyeli lɛ mli aba bianɛ kɛ wɔsɛɛ be mli lɛ fɛɛ he sane, ni amɛbaaye amɛbua gbɔmɛi ni amɛbatsɔmɔ Yesu Kristo kaselɔi, bɔni afee ni enɛ aye abua amɛ ni amɛná nɛkɛ jɔɔmɔi nɛɛ amli gbɛfaŋnɔ.—Mateo 28:19, 20; 1 Timoteo 4:8; Kpojiemɔ 21:3, 4.
Nɛkɛ sane nɛɛ he hiaa mɛi ni kpɛlɛɔ nɔ lɛ waa fe nɔ fɛɛ nɔ. Ehaa amɛsanebimɔi ni gbaa amɛnaa lɛ fɛɛ hetoo, ejieɔ amɛ yiŋkɔshikɔshifeemɔ lɛ kɛyaa, eyeɔ ebuaa amɛ ni amɛnyɛɔ amɛdamɔɔ naagbai ni amrɔ nɛɛ ehaa amɛnɔ lɛ anaa, no hewɔ lɛ etsɔɔ amɛ gbɛ ni amɛaatsɔ nɔ amɛna “Nyɔŋmɔ hejɔlɛ ni fe jwɛŋmɔi fɛɛ” lɛ.—Filipibii 4:6, 7.
Ani Enɛ Fa?
Etamɔ nɔ ni mɛi komɛi nuɔ he akɛ enɛ pɛ kɛkɛ faaa. Jamɔ mli sɔɔlɔ ko ni kɛ ehe woɔ maŋkwramɔ saji amli waa ni yɔɔ Anaigbɛ maŋ ko ni je lɛŋ nibii kɛ jeŋba fɔŋ efa babaoo yɛ mli jaje akɛ: “Esa akɛ Kristofoi kɛ amɛhe awo nitsumɔ nɛɛ mli waa . . . kɛ jeee nakai lɛ wɔgbe naa.” Shi ani abaanyɛ aye Kristo jamɔ nɔ kunim kɛji akɛ gbɔmɛi ni kɛɔ akɛ amɛji Kristofoi lɛ kɛ amɛhe wooo maŋkwramɔ nitsumɔi amli?
Maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi po ni yɔɔ maji ni bɛ shika tsɔ lɛ amli lɛ hu nuɔ he akɛ “sanekpakpa” lɛ shiɛmɔ pɛ kɛkɛ faaa. Amɛheɔ amɛyeɔ akɛ yelikɛbuamɔ he miihia gbɔmɛi lɛ bianɛ. No hewɔ lɛ amɛkɛ amɛhe woɔ maŋ tsakemɔ yɛ ekaa naa lɛ mli. Shi kɛ lɛ, mɔdɛŋ fɛɛ ni aaabɔ ni akɛbutu nɔyeli ni ato ama shi lɛ teɔ shi ewoɔ Biblia mli ŋaawoo: “Mɔ fɛɛ mɔ aba ehe shi aha hegbɛi ni yeɔ nɔ lɛ.” (Romabii 13:1) Agbɛnɛ hu ekɛ Yesu kɛ mɛi ni nyiɛ esɛɛ kpaakpa lɛ ni “jɛɛɛ je lɛ mli” lɛ ajeŋba kpaaa gbee kwraa. (Yohane 17:16) Nɔ ni ekɛbaa nɔŋŋ ji naagbai babaoo.
Yesu wo enɔkwale sɛɛnyiɛlɔi lɛ ashi akɛ: “Ni naa, mi lɛ mikɛnyɛ yɛ daa kɛyashi jeŋ naagbee.” (Mateo 28:20) Mɛi ni tsɛɔ amɛhe Kristofoi lɛ he nakai shiwoo lɛ amɛye yɛ Yesu gbele sɛɛ klɛŋklɛŋ afii ohai lɛ amli. Amɛtsi amɛhe kɛjɛ maŋkwramɔ he. Ni eyɛ mli akɛ awa amɛyi ni mɛi ni heee yeee ebɔle amɛhe moŋ, shi kɛ lɛ, Kristofoi ahemɔkɛyeli lɛ tee nɔ ehi shi.
Ŋmɛnɛ, Yesu kɛ esɛɛnyiɛlɔi lɛ yɛ lolo. Enyɛɔ ebaa anɔkwale Kristojamɔ yi ni ehe ehiaaa ni Kristofoi kɛ amɛhe awo maŋkwramɔ mli da. Ebaatsu Nyɔŋmɔ yiŋtoo he nii akɛ etsake shikpɔŋ lɛ ni efee lɛ paradeiso ni gbɔmɛi ni yɔɔ miishɛɛ ni nɔ ko gbaaa amɛnaa eyi mli obɔ, ni ekɔɔɔ he eko akɛ eji anɔkwale akɛ mɛi pii yɛ je Iɛ mli ŋmɛnɛ ni nuɔ he akɛ amɛ ji mɛi ni esa akɛ amɛtsake je lɛ.—Daniel 2:44; Kpojiemɔ 21:4.
Shi ani “sanekpakpa” lɛ pɛ fa kɛha gbɔmɛi ohiafoi ni yɔɔ je lɛ mli lɛ? Yehowa Odasefoi lɛ ateŋ mɔ kome ni ekɛ afii babaoo esɔmɔ yɛ Bokagbɛ shɔŋŋ akɛ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔ lɛ kɛɛ akɛ:
“Eji anɔkwale akɛ ohia ni wɔna lɛ haa wɔyeɔ awerɛho yɛ be babaoo mli. Shi mɛɛ gbɛ nɔ enɛ aaaye abua eji wɔwo ohiafoi nɛɛ ahewalɛ akɛ amɛtse atua kulɛ? Namɔ baanyɛ ama nɔ mi akɛ nɔyeli ni baanyiɛ sɛɛ lɛ baatsu nɔ ni hi?
“No hewɔ Iɛ wɔgbala jwɛŋmɔ kɛtee nɔyeli ko ni wɔle akɛ ebaafee nɔ ni hi lɛ nɔ, Nyɔŋmɔ nɔyeli lɛ. Ni nakai ohiafoi lɛ kpɛlɛ ‘sane kpakpa’ ni kɔɔ maŋtsɛyeli lɛ he lɛ nɔ, amɛnu he akɛ wekukpaa hee ko ebaka amɛkɛ Nyɔŋmɔ teŋ. Amɛnu he akɛ ekwɛɔ amɛnɔ lɛlɛŋ, ni amɛyoo bɔ ni eye ebua amɛ yɛ amɛshihilɛ be ni mliwa lɛ mli. Enɛ ha amɛna bulɛ kɛ hekɛnɔfɔɔ kɛha wɔsɛɛ be.”
Yehowa Odasefoi lɛ ateŋ mɔ kroko ni kɛ afii pii shiɛ “maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa lɛ” yɛ Central America kpɛlɛ nɔ. Ekɛfata he akɛ: “Ohiafoi ni kpɛlɛ ‘sanekpakpa’ lɛ nɔ lɛ shi amɛ tsutsu apasa hemɔkɛyeli lɛ kɛ amɛ nifɔjiianii lɛ, tamɔ tawashɛremɔ, asɔshwɛmɔ, daatɔɔ kɛ nɔ ko ni tamɔ tsɛrɛ ni akpeɔ lɛ; amɛshihilɛ hiɔ yɛ be babaoo mli ejaakɛ amɛkɛ nɔ ni amɛnine shɛɔ nɔ lɛ tsuɔ nii yɛ gbɛ ni nilee yɔɔ mli nɔ. Yɛ be mli ni amɛkɛ mumɔŋ nibii yeɔ klɛŋklɛŋ gbɛhe yɛ amɛshihilɛ mli lɛ, heloo gbɛfaŋ nibii ni amɛbɛ ni tsɔɔ tamɔ jatsu kɛha amɛ lɛ atsiimɔ naa baa shi. Amɛhiɛ ekɔɔɔ ninamɔ nɔ dɔŋŋ, ejaakɛ amɛyoo akɛ amɛyɛ nɔ ko ni niiatsɛmɛi babaoo bɛ.”
Hɛɛ, wɔbaanyɛ wɔhao yɛ Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ ni bɛ, nɔnyɛɛ kɛ hɔmɔ kɛ helai krokomɛi ni yɔɔ nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ mli ni egbɛ eshwa lɛ hewɔ. Naagbai nɛɛ ni yɔɔ lolo lɛ tsɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ maŋtsɛyeli lɛ he miihia adesai waa. Enɛ ji hiɛnɔkamɔ kome pɛ ni wɔyɔɔ akɛ wɔɔna wɔsɛɛ be ni miishɛɛ yɔɔ mli. Ni anɔkwale jamɔ ni damɔ Biblia lɛ nɔ pɛ ji nɔ ni yeɔ ebuaa gbɔmɛi lɛ ni amɛhe enɛ amɛye. Yɛ enɛ feemɔ mli lɛ, ekɛ yelikɛbuamɔ ni fe fɛɛ ni baa ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ naagbai
[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 4]
Nyɔŋmɔi ajalɔi komɛi miisumɔ ni amɛ maŋ lɛ afee “tawuu mli hewalɛ ni fe fɛɛ kɛjɛ Nibɔɔ shishijee” ashi haa.
[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 6]
“Wɔgbala jwɛŋmɔ kɛba nɔyeli ni wɔle akɛ ebaatsu nɔ ni hi fe fɛɛ, Nyɔŋmɔ maŋtsɛyeli lɛ nɔ”—MAŊSƐƐ SANEKPAKPA SHIƐLƆ
[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 6]
“Ejaakɛ kɛjɛ amɛteŋ bibioo nɔ kɛyashi agbo nɔ, amɛfɛɛ kwa amɛhiɛ jooɔ, ni kɛjɛ gbalɔ nɔ kɛyashi osɔfo nɔ, amɛfɛɛ kwa amɛwo kutumpɔo. Ni amɛtsaa mimaŋ lɛ biyoo Iɛ pilamɔ lɛ hiɛaŋhiɛaŋ, ni amɛkɛɔ akɛ: Omanye, omanye! Shi omanye ko bɛ.”—Yeremia 6:13, 14.
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 4]
Yesu tsɔɔ esɛɛnyiɛlɔi Iɛ ni amɛfee kaselɔi, jeee maŋkwramɔŋ nitsulɔi
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 5]
Biblia mli sane lɛ yeɔ ebuaa gbɔmɛi ni amɛnyɛ amɛdamɔ amɛshihilɛ mli naagbai anaa