Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w83 3/1 bf. 5-7
  • Kɔsɔŋkɔsɔ Lɛ Mlitsemɔ

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Kɔsɔŋkɔsɔ Lɛ Mlitsemɔ
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1983
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Nɔ Ni Aleee Lɛ Gbeyeishemɔ
  • Hemɔkɛyeli Ni Ayɔɔ Yɛ Ŋkunyaayeli Mli
  • Anɔkwale Jamɔ Shwieɔ Gbeyeishemɔ—Yɛ Mɛɛ Gbɛ Nɔ?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1988
  • Ani Apasa Hemɔkɛyeli Kudɔɔ Oshihilɛ?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2002
  • Apasa Hemɔkɛyeli Kɔsɔŋkɔsɔ Lɛ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1983
  • Nyɔŋmɔjamɔ kɛ Apasa Hemɔkɛyeli—Nanemɛi Aloo Henyɛlɔi?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1988
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1983
w83 3/1 bf. 5-7

Kɔsɔŋkɔsɔ Lɛ Mlitsemɔ

APASA hemɔkɛyeli ji nɔ ni yeɔ gbɔmɛi babaoo ashihilɛ nɔ yɛ je lɛ hei sɔrɔtoi babaoo. Yɛ be mli ni mɛi ni yɔɔ Anaigbɛ shikpɔji anɔ lɛ ateŋ mɛi pii heɔ yeɔ akɛ dadei ni akɛwoɔ okpɔŋɔi anaji aloo kpɛŋkpɛlɛ nane baabu amɛhe lɛ, Afrikabii pii kɛ sɛbɛ fiɔ amɛkuɛ koni ebu amɛhe kɛjɛ mumɔi fɔji ahe. Yiŋtooi nɛɛ nɔŋŋ hewɔ ni amɛkɛ kpaa ko fiɔ abifao ni afɔ lɛ ehee lɛ nineshi. Wekui lɛ ekomɛi heɔ yeɔ akɛ kɛ amɛkɛ aduŋ akaa wu fata nɛkɛ kpaa nɛɛ he lɛ ebaaha gbekɛ lɛ ada agbo ni ehe awa.

Faa naa bii pii hu heɔ nɔ ni atsɛɔ lɛ Mami Wata lɛ amɛyeɔ yɛ Central African Republic. Asusuɔ akɛ mɛnɛɛmɛi hiɛ yitsɔi yɛŋ ni amɛheɔ amɛyeɔ akɛ amɛlakaa gbɔmɛi koni amɛba faa lɛ mli koni amɛmɔmɔ amɛ ni amɛshiu amɛ. Mɛi komɛi kɛ hemɔkɛyeli nɛɛ tsuɔ nii. Amɛshaa afɔlei amɛhaa nɛkɛ faa nɛɛ koni amɛkɛwo Mami Wata lɛ hewalɛ koni emɔmɔ amɛhenyɛlɔi kɛ amɛba faa lɛ naa.

Nɔ ni he hiaa hu yɛ Afrikabii apasa hemɔkɛyeli nɛɛ mli ji wɔŋtsɛmɛi kɛ tsofatsɛmɛi. Wɔŋtsɛ lɛ baafɔ tremai eshwie shi koni ekwɛ nɔ ni baaba wɔsɛɛ be. Tsofatsɛ lɛ futuɔ suɔmɔ tsofa ko ni ekɛhaa koni anu koni ekɛtee suɔmɔ ni gboɔ lɛ shi. Kɛ srawa gba ni eyayi he ko ni bɛŋkɛ lɛ, asusuɔ akɛ ekolɛ mɔ ko ni okɛ lɛ ebe eyatsɛ tsofatsɛ ko koni ebaye ebua ni etɔ onɔ owele. Mɛi komɛi susuɔ akɛ tsofatsɛmɛi nɛɛ baanyɛ atsake hii afee amɛ yei, ni yei hu atsɔmɔ hii, ni adesai po atsɔmɔ kooloi!

Kɛha mɔ ni hiɛ apasa hemɔkɛyeli nɛɛ, nɔ fɛɛ nɔ ni baa trukaa lɛ tsɔɔ nɔ ko fɔŋ ko ni miiba. Kɛ obosumaŋkɛtɛo aloo onufu ko bafoŋ kɛtsɔ mɔ ko gbɛ nɔ lɛ, yaa shia oya dani nɔ ko fɔŋ ko aba onɔ. Kɛ loofɔlɔ ko basɔ̃ shia ni oyɔɔ mli lɛ yiteŋ lɛ, mɔ ko baagbo yɛ jɛmɛ. Kɛ gbeei bolɔ waa fe bɔ ni sa gbɛkɛ lɛ belɛ mɔ ko miihe agbo aloo mɔ ko egbo.

Kɛha mɛi ni atsɔse amɛ aloo amɛle woloŋ yɛ Afrika loo je lɛ hei krokomɛi lɛ, apasa hemɔkɛyeli ni tamɔ nɛkɛ lɛ ji nɔ ko ni jwɛŋmɔ bɛ mli. Shi mɛi ni atsɔse amɛ aloo amɛle woloŋ ni sumɔɔɔ ni amɛtsɔɔ atswerɛ shishi, aloo amɛsumɔɔɔ ni amɛfaa gbɛ yɛ Sohaa ni ji gbi ni ji nyɔŋma kɛ etɛ aloo amɛfɔɔ nine trukaa amɛtsɛɔ gbɔ ko koni amɛkata sɛi ni ji nyɔŋma kɛ etɛ lɛ nɔ yɛ okpɔlɔŋmɛɛ ko shishi aloo amɛkwɛɔ adafitswaa wolo mli amɛkwɛɔ nɔ ni baaba amɛnɔ lɛ Hu? Amɛhu nakai apasa hemɔkɛyeli kɔsɔŋkɔsɔ lɛ efiko amɛ?

Shi mɛni ji apasa hemɔkɛyeli? Ni mɛni haa enyɛɔ eyeɔ gbɔmɛi anɔ?

Nɔ Ni Aleee Lɛ Gbeyeishemɔ

Atsɔɔ apasa hemɔkɛyeli mli akɛ “nɔ ko ni aheɔ ayeɔ aloo nifeemɔ ko ni jɛ nilee ni bɛ, nɔ ni aleee lɛ gbeyeishemɔ, he ni akɛfɔɔ ŋkunyaayeli loo shade nɔ.” Eyeɔ gbɔmɛi anɔ bei abɔ ni amɛsumɔɔ akɛ amɛaahi shi akɛ mɛi ni leee nii ni amɛheɔ enɛ hu amɛyeɔ lɛ. Kɛ mɔ ko ni heɔ apasa hemɔkɛyeli nɛɛ eyeɔ lɛ na anɔkwale nilee ni ena jwɛŋmɔ ni bɛ nibii ni eheɔ eyeɔ lɛ mli lɛ, hewalɛ ni apasa hemɔkɛyeli naa yɛ enɔ lɛ sɛɛ foɔ. Ni nilee jɛɛhe ni hi fe fɛɛ ni akɛkuɔ apasa hemɔkɛyeli naa ji Biblia lɛ.

Wawa yoo enɛ. Yɛ be mli ni yoo nɛɛ ekase shihilɛ ni gbohii lɛ yɔɔ mli diɛŋtsɛ lɛ, egbeyeishemɔ lɛ laaje. Ekpa nibii ni apasa hemɔkɛyeli biɔ ni efee lɛ ni nɔ fɔŋ ko baaa enɔ. Agbɛnɛ ele akɛ gbeyei ni esheɔ yɛ apasa hemɔkɛyeli hewɔ lɛ he ehiaaa kwraa.

Afrikabii pii ena niiashikpamɔ ni tamɔ nakai nɔŋŋ. Beni amɛkane kɛjɛ Biblia Iɛ mli akɛ Nyɔŋmɔ bɔ kooloi lɛ fɛɛ “yɛ amɛhenɔ” lɛ amɛyoo akɛ Mami Wata​—loo fã kɛ gbɔmɔ fã​—lɛ nyɛŋ ahi shi. (1 Mose 1:​20-27) Nɔ ni fata he lɛ, wolɛɛnyo ko shɛko bɔɔ nɔ ko ni tamɔ nɛkɛ yɛ eyaa mli ni ekɛ lɛ etsɔɔ pɛŋ. Nakai nɔŋŋ hu amɛyoo akɛ tsofatsɛ ko nyɛŋ aha gbɔmɔ atsɔ kootsɛ aloo baa, ejaakɛ kooloi nɛɛ fɛɛ lɛ ‘henɔ’ sɔrɔtoi ni.

Biblia lɛ hu tsɛɔ kooloi akɛ bɔɔ nii ‘ni leee nii.’ (2 Petro 2:12) No hewɔ lɛ te aaafee tɛŋŋ ni loofɔlɔ aloo gbee aaale akɛ mɔ ko baagbo hu? Aloo te aaafee tɛŋŋ ni onufu aloo obosumaŋketeo (aloo alɔŋte diŋ ko, yɛ Europa) baanyɛ ekɛ naagba ko abaha mɔ ni efoɔ egbɛ nɔ lɛ? Yɛ anɔkwale mli lɛ, te aaafee tɛŋŋ ni wɔŋtsɛ aaanyɛ agba wɔsɛɛ be yɛ be mli ni Biblia lɛ kɛɔ akɛ Nyɔŋmɔ pɛ ji mɔ ni le nɔ ni baaba​—wɔsɛɛ. (Yesaia 44:​6-8) Nilee kɛɔ wɔ akɛ amɛnyɛŋ amɛfee nakai, taakɛ bɔ ni ŋulamii kɛ shibɔlemɔ ŋulamii ni yɔɔ shitooi akpekpei toi akpei abɔ lɛ nyɛŋ ana mɛi ni heɔ ŋulamiiaŋkwɛmɔ amɛyeɔ yɛ wɔshibɔlemɔ ŋulami Shikpɔŋ nɛɛ nɔ lɛ ashihilɛ nɔ hewalɛ lɛ.

Shi mɔ ko baate shi awo akɛɛ akɛ, ‘shi onufu ko bafo migbɛ nɔ ni gbii enyɔ sɛɛ lɛ mibi nukpa lɛ he ye!’ Enɛ aaanyɛ aba moŋ. Shi mɛi ni amɛbii ahe yeɔ ni amɛnaaa onufui loo obosumaŋketeo lɛ hu? Aloo mɛi ni naa nɛkɛ kooloi nɛɛ shi naagba ko hu baaa amɛnɔ yɛ no sɛɛ lɛ? Yɛ be mli ni Biblia lɛ tsɔɔ nɔ ni baa adesai anɔ lɛ mli lɛ ekɛɔ akɛ: “Be kɛ nibii ni baa trukaa ninaa amɛ fɛɛ.” (Jajelɔ 9:​11, Revised Standard Version) Hɛɛ, nibii baanyɛ aba trukaa. Akɛni mɔ ko eyaje he ko yɛ be ni ejaaa mli hewɔ lɛ ekolɛ ahum ni baatswa baanyɛ aye lɛ awui. Ehe ehiaaa ni mɔ ko henyɛlɔ kɛ hela kɛ oshara aba. Mɛi pii miina enɛ mli agbɛnɛ, ni agbɛnɛ gbeyeishemɔ ni jɛ apasa hemɔkɛyeli yeee amɛshihilɛ nɔ dɔŋŋ.

Hemɔkɛyeli Ni Ayɔɔ Yɛ Ŋkunyaayeli Mli

Shi apasa hemɔkɛyeli nɛɛ fa ko yɛ ni anyɛŋ aku hiɛ ashwie nɔ. Eshɛɔ be ni hewalɛ ko ni fe adesa nɔ ni yɔɔ naakpɛɛ fata he​—mɛi komɛi baanyɛ atsɛ lɛ ŋkunyaayeli​—ni tekeɔ nɔ ko ni baanyɛ aba trukaa aloo osharai diɛŋtsɛ. Yɛ Anaigbɛ lɛ gbɔmɛi le akɛ naakpɛɛ nibii baa kɛ aatsɛ mumɔi fɔji. Obalanyo ko tsɔɔ niiashikpamɔ ko ni ena be mli ni ekɛ Ouija tso ko bɔi shwɛmɔ lɛ. Ekɛɛ akɛ ekɛ enanemɛi tara nɛkɛ tso nɛɛ he ni amɛmiikwɛ nɔ ni baaba, kɛkɛ ni nɔ ko wo lɛ kɛjɛ esɛi lɛ nɔ ni eshɛ lɛ efɔ shɔŋŋ kɛtswa gbogbo ni yɔɔ tsu lɛ mli lɛ.

Abɔɔ naakpɛɛ hewalɛi ni tamɔ nakai nɔŋŋ hu he amaniɛ yɛ Afrika. Mɛi komɛi maa nɔ mi akɛ amɛna yoo ko ni hiɛ yitsɔi yɛŋ ni miifɔ amɛnine ni amɛba faa lɛ mli. Anuɔ amaniɛbɔɔi ni tsɔɔ kooloi ni miiwie ni miikɛɛ akɛ tsutsu lɛ kulɛ gbɔmɛi ji amɛ. Aloo wɔŋtsɛ ko baanyɛ afee nii ni eha mɔ ko he aye. Mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔtsɔɔ enɛmɛi fɛɛ mli?

Nibii ni yɔɔ naakpɛɛ ni fe adesa hewalɛ baa diɛŋtsɛ, ni Biblia lɛ tsɔɔ wɔ nɔ hewɔ. Biɛ hu, nilee ji gbɛ ni atsɔɔ nɔ ni akɛtserɛɔ nɛkɛ apasa hemɔkɛyeli kɔsɔŋkɔsɔ nɛɛ mli. Taakɛ Biblia lɛ tsɔɔ lɛ, mumɔi fɔji asafoi yɛ ni baasumɔ ni amɛlaka wɔ. Shi amɛjeee mɛi ni egboi lɛ amumɔi. Ni mɔ ko baanyɛ ate shi awo amɛhewalɛ lɛ.

Klɛŋklɛŋ kwraa lɛ, namɛi ni aloo mɛni ji nɛkɛ mumɔi ni yɔɔ hewalɛ nɛɛ? Atsɛɔ amɛ daimonioi yɛ Biblia lɛ mli ni amɛnukpa ji Satan. Esaaa akɛ shihilɛ mli ni amɛyɔɔ lɛ feɔ wɔ ŋmɔlɔ aloo wɔkuɔ wɔhiɛ wɔshwieɔ nɔ. Yesu diɛŋtsɛ le amɛhe sane.”Nɛgbɛ amɛjɛ? Bilia lɛ tsɔɔ akɛ kulɛ amɛji ŋwɛibɔfoi ni sɔmɔɔ Nyɔŋmɔ ni amɛtse atua ni amɛbatsɔmɔ shitee kɛ wolɔi.​—Mateo 12:​26-28; 2 Petro 2:⁠4.

Biblia lɛ hu kɛɔ akɛ Satan “miishishiu jeŋ muu lɛ fɛɛ.” (Kpojiemɔ 12:⁠9) No hewɔ lɛ, ebɛ naakpɛɛ, akɛ eesumɔ ni eha gbɔmɛi ahi apasa hemɔkɛyeli kɔsɔŋkɔsɔ lɛ mli. Ani ebaanyɛ efee naakpɛɛ nii loo hewalɛ nitsumɔi komɛi ni ekɛshishiu amɛ? Hɛɛ, ebaanyɛ efee. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, Biblia lɛ kɛɔ akɛ mɔ ko yɛ ni “eeeba kɛ Satan nitsumɔ ni mli wa yɛ amale hewalɛ kɛ okadii kɛ naakpɛɛ nii fɛɛ mli, kɛ nii ni ejaaa gbɛ fɛɛ ni akɛshishiuɔ mɛi ni laajeɔ lɛ.”​—2 Tesalonikabii 2:​9, 10.

No hewɔ lɛ kɛ naakpɛɛ nibii komɛi ni yɔɔ hewalɛ miiya nɔ lɛ, belɛ eeya nɔ kɛtsɔ Satan kɛ edaimonoi lɛ ahewalɛ nɔ. Eji anɔkwale akɛ Satan he wa kwraa fe adesa fɛɛ adesa. Shi wɔjeee mɛi ni bɛ yelikɛbualɔ, ejaakɛ Nyɔŋmɔ he wa kwraa fe Satan ni E-kɛ yelikɛbuamɔ eha wɔ kɛ́ wɔmiisumɔ.

Biblia ŋmalɔ Yakobo kɛɛ akɛ: “Nyɛbaa nyɛhe shi nyɛhaa Nyɔŋmɔ; nyɛtea shi nyɛwoa Abonsam, ni eeejo nyɛnaa foi.” (Yakobo 4:⁠7) Wawa kɛ Afrikabii pii ekpɛlɛ nɛkɛ ninefɔɔ nɛɛ nɔ. Akɛni amɛkpɛlɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ ni ji Biblia lɛ mli anɔkwale nɔ, ni amɛnyiɛ Nyɔŋmɔ famɔ ni tsɔɔ gbɛ ni esa akɛ amɛtsɔ nɔ ni amɛkwɛ amɛhe nɔ jogbaŋŋ lɛ nɔ hewɔ lɛ, amɛna akɛ Satan apasa hemɔkɛyeli lɛ bɛ hewalɛ ko kwraa yɛ amɛshihilɛ mli. Amɛye amɛhe kɛjɛ amɛtsutsu gbeyeishemɔi lɛ ahe.

No hewɔ lɛ amɛjie sɛbɛ lɛ kɛjɛ amɛkuɛ kɛ kpaai sɔrɔtoi ni amɛkɛbuɔ amɛbii ahe lɛ kɛjɛ amɛnineshi ni amɛsha nɛkɛ nibii nɛɛ. Amɛkɛ amɛhe wooo apasa hemɔkɛyeli kusum nifeemɔi ni amɛkɛkpaa mɛi ni egboi lɛ amumɔi lɛ afai lɛ mli dɔŋŋ; ni amɛsheee tsofatsɛmɛi awɔji anitsumɔ gbeyei. Amɛtsiɔ amɛhe kɛjɛɔ efɔŋfeemɔ nibii tamɔ ahoshwibɔɔ kɛ basabasafeemɔ he.

Ani gbɔmɛi nɛɛ ena nɔ̃ yɛ ekaa ni amɛfee nɛɛ hewɔ? Dabi etamɔɔɔ nakai. Yesu kɛ shiwoo nɛɛ ha ekaselɔi lɛ: “Kɛji nyɛhi shi yɛ miwiemɔ lɛ mli lɛ, minɔkwa kaselɔi ji nyɛ, ni nyɛaale anɔkwale lɛ, ni anɔkwale lɛ aaaha nyɛye nyɛhe.” (Yohane 8:​31, 32) Esha jeee nɛkɛ gbɔmɛi nɛɛ anuŋtsɔ dɔŋŋ. Nyɔŋmɔ buɔ amɛhe kɛjɛɔ daimonioi lɛ anitsumɔi ahe, ni nilee hee ni amɛna lɛ jieɔ bɔ ni amɛtsutsu apasa hemɔkɛyeli lɛ ji nɔ ni sɛɛnamɔ bɛ he kwraa lɛ kpo etsɔɔ. Anɔkwale efolɔ amɛgboklɛi lɛ amli!

Nɛkɛ heyeli nɛɛ yɛ kɛha mɛi fɛɛ ni sumɔɔ. Kɛ ooosumɔ ni ona gbeyeishemɔ mli heyeli ni Wawa naa mli ŋɔɔmɔ bianɛ lɛ eko lɛ, Yehowa Odasefoi baana he miishɛɛ akɛ amɛaaye amɛbua bo taakɛ bɔ ni amɛye amɛbua lɛ lɛ.

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 7]

“Amanehulu mli mijɛ mitsɛ Yehowa; Yehowa here mi nɔ ni ekɛmi damɔ he ni lɛɛ. Yehowa yɛ misɛɛ, misheee gbeyei; mɛni gbɔmɔ aanyɛ afee mi? Yehowa yɛ misɛɛ akɛ mibualɔ, no hewɔ lɛ mana nɔ ni mitaoɔ . . . Ehi akɛ abaa Yehowa abo fe nɔ ni akɛ hiɛ aaafɔ gbɔmɔ nɔ.”​—Lala 118:​5-8.

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje