Daniel Anɔkwale Gbalɛ Wolo
NƆ NI AŊMA afɔ shi yɛ Biblia lɛ mli lɛ kɛɔ wɔ akɛ: “Babel maŋtsɛ Belshazar klɛŋklɛŋ afi lɛ nɔ lɛ, Daniel la lamɔ ko, ni ena ninaai yɛ eyitsoŋ, beni eka esaa lɛ nɔ lɛ. Kɛkɛ ni eŋma lamɔ lɛ ni egba emli saji titrii Iɛ.”—Daniel 7:1.
Afii ohai ekpaa D.Ŋ.B. lɛ fa ni ji enyɔ lɛ mli Daniel ŋma nɛkɛ sane nɛɛ yɛ lamɔi kɛ ninaai krokomɛi ni kɔɔ wɔhe ŋmɛnɛ lɛ. Wɔyɛ Daniel gbalɛ wolo lɛ mli ninaai lɛ amli “saji titrii lɛ” fɛɛ.
Gbalɔi Ni Hi Shi Diɛŋtsɛ
Kristo diɛŋtsɛ ye odase akɛ Daniel lɛ gbalɔ ni. Nɔ ni yɔɔ miishɛɛ ji akɛ Yesu fee nakai yɛ lɛ diɛŋtsɛ egbalɛ ni kɔɔ “ba ni eba lɛ kɛ nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ naagbee” lɛ mli. No hewɔ lɛ, ema Daniel gbalɛ lɛ mlibaa kwraa kɛbashi wɔgbii nɛɛ amli lɛ nɔ mi faŋŋ, kɛ́ eba akɛ wɔmiina okadi lɛ mli nibii tamɔ majimaji ateŋ tai, hɔmɔ, shikpɔŋhosomɔi kɛ yeyeeyefeemɔ ni yaa nɔ yɛ jeŋ fɛɛ lɛ.—Mateo 24:3-8, 15.
Yesu jaje akɛ: “Ni amale gbalɔi pii aaate shi, ni amɛaalaka mɛi pii . . . ni aaashiɛ maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa nɛɛ atsɔɔ je nɛŋ fɛɛ, ni akɛye jeŋmaji lɛ fɛɛ odase ni no dani naagbee lɛ aaaba. No hewɔ lɛ, kɛ nyɛna amaŋfɔ nihii nii lɛ ni gbalɔ Daniel wie he Iɛ akɛ edamɔ he krɔŋkrɔŋ lɛ (mɔ ni kaneɔ lɛ, ha ni eyoo sɛɛ.) : no lɛ mɛi ni yɔɔ Yudea lɛ ajo foi aya gɔji lɛ anɔ . . . lɛlɛŋ, miikɛɛnyɛ akɛ: Nɛkɛ yinɔ nɛɛ hoŋ, ja nii nɛɛ fɛɛ eba mli da.”—Mateo 24:11-34.
Yɛ anɔkwale ni eji akɛ Yesu kɔkɔbɔɔ akɛ amale gbalɔi baate shi dani egbala ekaselɔi lɛ ajwɛŋmɔ kɛtee “Daniel gbalɔ” lɛ nɔ lɛ yeɔ odase akɛ ebuɔ Daniel akɛ Nyɔŋmɔ gbalɔ anɔkwafo. Wɔtsɔ hiɛ wɔyoo yɛ sane ni aŋma kɛtsɔ enɛ hiɛ lɛ mli akɛ Daniel mumɔ naa gbalɛ wiemɔi lɛ ekomɛi, tamɔ nɔ ni gbaa Nebukadnezar sɛkɛyeli yɛ be kuku ko mli lɛ kɛ Babilon shigbeemɔ lɛ fɛɛ ba mli yɛ Daniel wala be mli. Shi Daniel gba nibii hu ni baaba yɛ afii ohai babaoo sɛɛ. Mɛni ji gbalɛi ni baaba mli yɛ be kplaŋŋ sɛɛ ni aŋma yɛ Daniel wolo lɛ mli lɛ ekomɛi?
Mesia Lɛ Baa Kɛ Egbele
Gbalɛ ni tsɔɔ bɔ ni Daniel ji gbalɔ anɔkwafo ni hi shi diɛŋtsɛ lɛ ji nɔ ni ale akɛ gbalɛ otsii 70 lɛ. Efa ko kaneɔ nɛkɛ: “Otsii nyɔŋmai kpawo ato aha omaŋbii lɛ kɛ omaŋ krɔŋkrɔŋ lɛ, ni akɛgbe mlatɔmɔ lɛ naa, ni akɛsoɔ eshai anaa, ni akɛkpata yɛ nishaianii ahewɔ, . . . ni esa akɛ ona ole ni ona sanesɛɛkɔmɔ akɛ kɛjɛ beyinɔ ni wiemɔ aaaje kpo akɛ aku sɛɛ ayatswa Yerusalem ekoŋŋ lɛ kɛyashi Mesia Hiɛnyiɛlɔ lɛ nɔ lɛ, efeɔ otsii kpawo, agbɛnɛ hu otsii nyɔŋmai ekpaa kɛ enyɔ, [ni fɛɛ feɔ 69]. . . . Ni otsii nyɔŋmai ekpa kɛ enyɔ sɛɛ lɛ, [ni ji akɛ 7+62, aloo yɛ otsi ni ji 69 lɛ sɛɛ lɛ] aaato Mesia lɛ ashɛ afɔ, . . . Ni esa akɛ eha kpaŋmɔ lɛ ahi shi aha mɛi pii otsi kome [otsi ni ji 70 lɛ] ni otsi lɛ teŋ lɛ ebaaha afɔle kɛ nikeenii afɔle sɛɛ afo.”—Daniel 9:24- 27, NW.
Yudafoi, Katolekbii kɛ Protestant Biblia kaselɔi pii kpɛlɛɔ nɔ akɛ “otsii” ni yɔɔ gbalɛ nɛɛ mli Iɛ ji otsii ni ji afii. Revised Standard Version lɛ kaneɔ nɛkɛ: “Otsii nyɔŋmai kpawo ni ji afii ji akpɔ ni awo aha owebii lɛ.” Nakai afii 490 lɛ je shishi yɛ 455 D.Ŋ.B., be mli ni Persia maŋtsɛ Artashasta ha Nehemia hegbɛ akɛ “aku sɛɛ ayatswa Yerusalem ekoŋŋ lɛ.” (Nehemia 2:1-8) Yɛ otsii nyɔŋmai ekpaa kɛ nɛɛhu ni ji afii sɛɛ lɛ, ni ji akɛ, yɛ afi 29 Ŋ.B. lɛ, abaptisi Yesu ni afɔ lɛ mu koni ebatsɔ Kristo aloo Mɔ Ni Afɔ Lɛ Mu lɛ, Mesia lɛ. “Ni otsi [ni gbeɔ yi feɔ 70] lɛ teŋ lɛ,” yɛ afi 33 Ŋ.B. lɛ, ‘afo lɛ ashɛ afɔ.’ Efɔleshaa gbele lɛ ji nɔ ni kɛ adesai eshai ahe kpatamɔnɔ lɛ ha, ni enɛ ha kooloi afɔlei ni ashaa yɛ Mose Mla lɛ shishi lɛ “sɛɛ fo.”a
Yɛ nɛkɛ gbalɛi ni anyɛɔ akɛ he fɔɔ nɔ nɛɛ hewɔ lɛ, klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli Yudafoi lɛ “otsii nyɔŋmai kpawo ni ji afi ni Daniel kɛma shi lɛ miibɛŋkɛ enaagbee; no hewɔ lɛ efeee mɔ ko mɔ ko naakpɛɛ akɛ abaanu akɛ Yohane baptisilɔ lɛ miijaje akɛ Nyɔŋmɔ maŋtsɛyeli lɛ ebɛŋkɛ.’—Manuel Biblique, ni Bacuez kɛ Vigouroux ŋma.
Jeŋ Hewalɛi Ni Tamɔ Kooloi
Gbalɛ ko ni baaba mli yɛ be kakadaŋŋ mli ni he hiaa gbɔmɛi ni yɔɔ shihilɛ mli ŋmɛnɛ lɛ waa diɛŋtsɛ hu ji nɔ ni agba afɔ shi akɛ jeŋ hewalɛi ni akɛ kooloi ni he yɔɔ gbeyei damɔ shi kɛha amɛ baatsara nɔ aba, ni akɛ mɛnɛɛmɛi baaje gbɛteŋ aha Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ.
Daniel gba akɛ: “Mina, yɛ mininaa lɛ mli nyɔɔŋ . . . ni kooloi wuji ejwɛ fa kpo kɛjɛ ŋshɔ lɛ mli, soro eko, soro eko. Klɛŋklɛŋ lɛ tamɔ jata . . . ni naa, kooloo kroko, ni ji enyɔ lɛ, tamɔ oshishibrishi . . Ni naa, ekroko tamɔ kootsɛ . . . Enɛ sɛɛ lɛ mihiɛ kwɛmɔ yɛ nɔɔŋ ninaai lɛ amli ni naa, kooloo ni ji ejwɛ lɛ, ehe yɛ gbeyei kɛ naakpɛɛ, ni ehe wa naakpa . . . Nɛkɛ kooloi wuji ejwɛ nɛɛ, amɛji maŋtsɛmɛi ejwɛ ni baate shi yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ. Shi Mɔ Ni Yɔɔ Ŋwɛi Shɔŋŋ lɛ mɛi krɔŋkrɔŋi lɛ anine aaashɛ maŋtsɛyeli lɛ nɔ, ni amɛaaye maŋtsɛyeli lɛ nɔ kɛya naanɔ, kɛya naanɔi anaanɔ.”—Daniel 7:2-18.
Ákɛ nɛkɛ kooloi nɛɛ damɔ shi kɛha jeŋ hewalɛi lɛ jeɔ kpo faŋŋ yɛ ninaa kroko ni Daniel ŋma lɛ mli. Yɛ be mli ni etsɔɔ nɛkɛ ninaa nɛɛ mli lɛ, eŋma akɛ: “Too agbo lɛ ni ona ni ji akolontoi enyɔ tsɛ lɛ, ji Media kɛ Persia maŋtsɛmɛi lɛ. Ni too kpakpo tsɔiatsɛ lɛ ji Hela maŋtsɛ lɛ.”—Daniel 8:20, 21.
Nakai nɔŋŋ hu kooloi ejwɛ ni yɔɔ Daniel yitso 7 lɛ damɔ shi kɛha jeŋ hewalɛi ejwɛ ni je shishi kɛjɛ Daniel gbii lɛ amli aaahu kɛbaa nɛɛ, kɛbashi be mli ni aaato Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ ama shi. Daniel hi shi kɛteke Babilonia Jeŋ Hewalɛ (jata) lɛ shigbeemɔ kɛbote mɔ ni baye esɛɛ, ni ji Midia kɛ Persia (oshishibrishi) lɛ nɔyeli lɛ shishijee mli. Daniel gbalɛ ni baaba mli yɛ be kplaŋŋ sɛɛ lɛ gba Media kɛ Persia shigbeemɔ yɛ Hela (Kootsɛ) lɛ hiɛ, ni lɛ hu “koloo ni ji ejwɛ” ni ji Roma Maŋtsɛyeli lɛ kɛ nɔ ni baaje kpo kɛjɛ emli ni ji Ŋleshi kɛ Amerika Jeŋ Hewalɛ lɛ baaba abaye enajiaŋ.b
Daniel gba jeŋ hewalɛi ni baatsara nɔ aba lɛ efɔ shi pɛpɛɛpɛ, ni fɛɛ eshwie la shi tamɔ kooloi yɛ jeŋ hewalɛ ni amɛtaoɔ lɛ hewɔ. Nakai nɔŋŋ etsɛŋ ni jalɛ Maŋtsɛyeli lɛ ni egba efɔ shi lɛ baaba abaye ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ maŋkwramɔŋ hewalɛi lɛ anajiaŋ Daniel na “Mɔ Ni Eye Gbii Pii” lɛ ni ji Yehowa Nyɔŋmɔ, yɛ ninaa mli, ni ekɛ “nɔyeli kɛ anunyam kɛ maŋtsɛyeli” ha “gbɔmɔbi lɛ” ni ji Yesu Mesia lɛ “koni majimaji kɛ asafoi kɛ wiemɔi lɛ fɛɛ asɔmɔ lɛ.” Ani enɛ kɛ naanɔ tsabaa baaha adesai anaagbai lɛ lo? Hɛɛ, ejaakɛ atsɔɔ Yesu nɔyeli lɛ mli yɛ biɛ akɛ “enɔyeli lɛ naanɔ nɔyeli ni hoŋ eyaŋ ni, ni emaŋtsɛyeli lɛ, nɔ ni fiteŋ ni.”—Daniel 7:13, 14; Okɛto Mateo 16:27, 28; 25:31 he.
Gbalɛi ni baa mli oya kɛ nɔ ni baa mli yɛ be kplaŋŋ sɛɛ lɛ amli fioo ko ni wɔsusu he yɛ nɛkɛ saji enyɔ nɛɛ amli lɛ ji Daniel wolo lɛ mli lamɔi, ninaai kɛ gbalɛi lɛ ahe susumɔ fioo ko. Nɛkɛ nɔkwɛmɔ nii nɛɛ yeɔ odase akɛ Daniel wolo Iɛ ji gbalɛ wolo ni ji anɔkwale —yinɔsane ni atsɔ hiɛ aŋma afɔ shi. Nɛkɛ gbalɛi nɛɛ amlibaa miiya nɔ lolo yɛ wɔ afii ohai 20 nɛɛ mli, ni amɛkɛ hiɛnɔkamɔ ni yɔɔ naakpɛɛ haa taakɛ nɔ ni abaaŋma atsara nɔ yɛ wolo tɛtrɛɛ nɛɛ mli lɛ baatsɔɔ mli lɛ.
[Shishigbɛ niŋmai]
a Kɛha gbalɛ nɛɛ mlitsɔɔmɔ lolo lɛ, kwɛmɔ “Let Your Kingdom Come” wolo lɛ ni Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. fee lɛ yitso 7.
b Kɛha gbalɛ nɛɛ mlitsɔɔmɔ fitsofitso lɛ kwɛmɔ wolo Our Incoming World Government—God’s Kingdom ni Watchower Bible and Tract Society of New York, Inc. fee lɛ yitsei 6 kɛ 7.
[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 6]
“SƐƐKPEE BE” HE JWƐŊMƆ NI AHIƐ LƐ
BIBLIA lɛ tsɔɔ akɛ gbalɔ ni egbɛi ka Daniel wolo lɛ nɔ lɛ ji mɔ ni ŋma, ni enɛ haa ewolo lɛ ŋmaa ba yɛ afii ohai ekpaa D.Ŋ.B. lɛ mli. Shi gbalɛi ni yɔɔ mli lɛ yɛ naakpɛɛ aaahu akɛ mɛi pii ayiŋ feɔ amɛ kɔshikɔshi yɛ ŋma ni aŋma dani nibii nɛɛ ba lɛ ahe. Mɛi komɛi ni amɛjeee Kristofoi, kɛ mɛi pii ni wieɔ Biblia lɛ he ni amɛtsɛɔ amɛhe Kristofoi diɛŋtsɛ po lɛ ayiŋ feɔ amɛ kɔshikɔshi yɛ anɔkwale ni Daniel wolo lɛ ji lɛ he. Amɛsumɔɔ nɔ ni akɛɛ atsɛɔ lɛ sɛɛkpee he aloo Makabea bebuu he jwɛŋmɔ ni ahiɛ ni jeŋ nilelɔ ko ni atsɛɔ lɛ Porphyry ni teɔ shi woɔ Kristojamɔ lɛ kɛba yɛ afii ohai etɛ yɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ be lɛ mli lɛ moŋ. Mɛni ji naataomɔ ni ekɛba ni efiɔ nɛkɛ jwɛŋmɔ nɛɛ sɛɛ, ni mɛɛ sɛɛnamɔ yɔɔ he?
Akɛni ekwaa ekɛɔ akɛ gbalɛ fɛɛ gbalɛ nyɛŋ aba mli hewɔ lɛ, Porphyry wie akɛ wolo ni Daniel gbɛi ka nɔ lɛ ji wolo ko ni Yudanyo ko ni aleee lɛ ŋma yɛ Makabeabii abe lɛ mli yɛ afii ohai enyɔ D.Ŋ.B. lɛ mli, ni ji akɛ, yɛ be mli ni nibii pii ni Daniel gba fɔ shi lɛ eba mli momo lɛ sɛɛ. Ekɛɛ akɛ shishiulɔ ni fee ehe Daniel lɛ fee nakai bɔni afee ni ekɛwo Yudafoi ni yɔɔ Makabeabi abe lɛ mli lɛ hewalɛ ni amɛtse atua amɛshi Seleukia maŋtsɛmɛi lɛ yɛ afii ohai enyɔ D.Ŋ.B. lɛ mli. Shi ani aaanyɛ akɛɛ akɛ bulɛ kɛ awuiyeli ni Daniel kɛ enanemɛi Hebribii etɛ lɛ kɛ amɛhe wooo mli yɛ Babilon lɛ ji nii ni abaanyɛ asusu akɛ eteeɔ atuatsemɔ shi yɛ amɛwebii lɛ ateŋ? Dabida kwraa. (Daniel 1:8; 2:49; 3:16-18, 30) “Mesia Hiɛnyiɛlɔ” lɛ puemɔ lɛ ba mli pɛpɛɛpɛ yɛ afi 29 Ŋ.B. yɛ “otsii” 69 ni ji afi ni yɔɔ Daniel 9:25 lɛ naagbee pɛpɛɛpɛ, ni enɛ hu haa nɔ ni Porphyry Wieɔ yɛ afii ohai enyɔ D.Ŋ.B. lɛ he lɛ bafeɔ kwashiai asane.
Taakɛ Yudafoi ayinɔsane ŋmalɔ Josephus tsɔɔ lɛ, Hebri Ŋmalɛi wolokpo muu lɛ fɛɛ ni Daniel fata he lɛ ba naagbee yɛ Ezra be lɛ mli, yɛ afii ohai enumɔ D.Ŋ.B. lɛ mli. Belɛ, te aaafee tɛŋŋ ni aaawie akɛ aŋmaaa Daniel aahu kɛbashi “sɛɛkpee be” mli yɛ afii ohai enyɔ D.Ŋ.B. lɛ mli? Kɛfata he lɛ, Ŋshɔ Ni Egbo lɛ Naa Wolokpoi lɛ hu ni tsɔɔ akɛ Daniel wolo lɛ ji wolo ko ni no mli lɛ Yudafoi ni yɔɔ afii ohai enyɔ D.Ŋ.B. lɛ mli lɛ ekpɛlɛ nɔ akɛ eji Ŋmalɛ. Ani enɛ aaanyɛ aba mli nakai kɛ mɔ ko ni hi shi yɛ afi ni amɛtsɔɔ nɛɛ mli lɛ ŋma wolo lɛ?
Naataomɔ kroko ni Porphyry kɛ mɛi ni wieɔ shiɔ lɛ kɛbaa ji akɛ yinɔsane mli nibii ni yɔɔ Daniel wolo lɛ mli lɛ pii jeee anɔkwale. Amɛ yiŋsusumɔ lɛ ji akɛ aŋma Daniel yɛ afii ohai enyɔ D.Ŋ.B. lɛ mli. Shi yɛ nakai be lɛ mli lɛ, Yudafoi ni le nii lɛ miikpoo Klɛŋklɛŋ Makabeabii Awolo lɛ akɛ esaaa akɛ akɛwoɔ Ŋmalɛ lɛ mli, eyɛ mli akɛ amɛbuɔ lɛ akɛ eji yinɔsane mli anɔkwale. Yudafoi ni le woloŋ ni nyɛɔ amɛkaneɔ jeŋ yinɔsane tamɔ Herodotus nɔ lɛ baakpoo Daniel wolo lɛ amrɔ nɔŋŋ eji yinɔsane mli tɔmɔi yɛ mli kulɛ. Agbɛnɛ hu blema nibii ni atsaa shi ataoɔ lɛ ahe nilee ema nɔ mi akɛ mɔ ko hi shi ni atsɛɔ lɛ Belshazar kɛ nibii pii ni ji saji ni yɔɔ Daniel wolo lɛ mli ni Porphyry kɛ mɛi ni wieɔ shiɔ Ŋmalɛi lɛ ateŋ mɛi pii kɛɔ akɛ ebɛ mli lɛ.
Yɛ Porphyry naafolɔmɔ akɛ aŋmala Daniel gbalɛi lɛ yɛ be mli ni nibii lɛ diɛŋtsɛ eba mli he lɛ, Philip R. Davies ni yɔɔ Biblia Kasemɔ he ni yɔɔ University of Sheffield, England lɛ ŋma akɛ: “Enɛ ji Daniel wolo lɛ kojomɔ ni ehiii kwraa akɛ eji wolo ni aje gbɛ afee ni akɛshishiu mɛi ni taoɔ ahe nɔ ko aye lɛ akɛ nɔ ko ni sa yijiemɔ kɛtsɔ amale gbɛ nɔ . . . Ewa akɛ makpɛlɛ nɔ akɛ mɛi ni kane wolo nɛɛ kɛjɛ shishijee lɛ miitao ni amɛhe nɔ ko amɛye. Kɛji akɛ he ni aheɔ nɔ ko ayeɔ kɛkɛ yɔɔ wolo nɛɛ mli lɛ, belɛ akɛ nakai tɔmɔ lɛ baafɔ mɛi ni wieɔ shiɔ wolo lɛ anɔ.”—Journal for the Study of the Old Testament, 17 nɔ ni afee, 1980.
Ebɛ naakpɛɛ akɛ jeŋnilelɔ ko ni heɔ Plato jwɛŋmɔ hee lɛ eyeɔ lɛ aaakpoo akɛ jeee Nyɔŋmɔ kɛ emumɔ tsirɛ Biblia mli niŋmalɔ ko koni egba yɛ wɔsɛɛ be mli nibii ahe. Shi ákɛ mɛi ni wieɔ Biblia lɛ he ni tsɛɔ amɛhe Kristofoi lɛ aaabɔ mɔdɛŋ ni amɛfite hekɛnɔfɔɔ ni gbɔmɛi yɔɔ yɛ gbalɛ wolo ko ni he hiaa waa yɛ Ŋmalɛi lɛ amli lɛ yɛ mɔbɔ waa diɛŋtsɛ. Etsɔɔ hemɔkɛyeli ni amɛbɛ yɛ Mɔ ni kɛɛ akɛ: “Mi ni mijɛɔ shishijee lɛ mijajeɔ naagbee nii lɛ, ni mijɛɔ blema beebe mijajeɔ nii ni anako afee lɛ” mli.—Yesaia 46:10.
[Nitɛŋmɔ ni akɛmiitsɔɔ nɔ ko mli ni yɔɔ baafa 5]
(Kɛ́ ootao ona bɔ ni saji nɛɛ ji diɛŋtsɛ lɛ, no lɛ kwɛmɔ wolo lɛ mli)
otsii 70 (afii 490)
otsi 69 (afii 483) otsi 1 (afii 7)
455 D.Ŋ.B. Daniel 9:24-27
“Kɛjɛ beyinɔ ni wiemɔ 29 Ŋ.B 33Ŋ.B 36Ŋ.B
aaaje kpo akɛ aku sɛɛ “kɛyashi Mesia “aaafo Mesia “Ni esa akɛ eha
ayatswa Yerusalem Hiɛnyiɛlɔ lɛ nɔ . . . ” lɛ ashɛ afɔ . . . ” ekpaŋmɔ lɛ ahi
ekoŋŋ lɛ . . . ” shi . . . otsi kome”
[Mfonirii ni yɔɔ baafa 7]
Babilon
Media-Persia
Hela