Kristofoi Yei—Hiɛɔ Emuuyeli Mli Yɛ Nitsumɔ He
YƐ BEI komɛi amli lɛ, naagba ni yɔɔ [nitsumɔ] he lɛ da aloo emli ti aahu akɛ obaanyɛ ni okɛ kakla afo mli.” Nɛkɛ ji bɔ ni yoo nitsulɔ ko wie.”a Nɔnyɛɛ koni afee babaoo, akaŋshii ni yeɔ mɔ awui, nɔkwɛlɔi ni yɔɔ keketee, nitsumɔ ni nɔ̃ kome too atsuɔ —enɛɛmɛi ji nibii fioo ko ni haa nitsumɔi pii feɔ nɔ ni eŋɔɔɔ lɛ. Nitsumɔi fioo ko pɛ kɛ miishɛɛ kɛ nyamɔ ni adafitswaa woji kɛlakaa mɛi lɛ baa. Shi kɛ oji yoo ni miitsu heloo naa nitsumɔ ko lɛ, belɛ, esa akɛ obɔ mɔdɛŋ ni oye omanye yɛ onitsumɔ mli.
Wɔkɛ enɛ etsɔɔɔ shika mli sɛɛnamɔ. Nitsumɔ he lɛ bafeɔ shwɛmɔ he ko ni akaa o-Kristofoi emuuyeli lɛ akwɛɔ! Gbɛ ni otsɔɔ nɔ otsuɔ nii, bɔ ni otsiɔ akaŋshii babaoo lɛ naa, kɛ bɔ ni onyɛɔ Odamɔɔ jeŋba shara mli kaai anaa lɛ tsɔɔ bɔ ni otuu ohe oha shishijee taomɔ nii ni Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ yɔɔ mli lɛ. Bɔni afee ni ena Yehowa Nyɔŋmɔ nɔkpɛlɛmɔ lɛ, esa akɛ yoo nitsulɔ lɛ akɛɛ taakɛ bɔ ni lalatsɛ lɛ kɛɛ lɛ: “Emuuyeli mli mibaa mijeŋ yɛ.”—Lala 26:1.
Biblia lɛ baaye abua bo ni ofee nakai pɛpɛɛpɛ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, kɛ aawo hewalɛ koni otao nɔ fɛɛ nɔ ni ooonyɛ ona kɛjɛ nitsumɔ mli ni osusuuu mɔ ko he, aloo aaka bo ni oha onitsumɔ aba klɛŋklɛŋ fe oweku mli gbɛnaa nii, Biblia kasemɔ, Kristofoi akpeei kɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ, obaafee jogbaŋŋ akɛ oookai Maŋtsɛ Salomo wiemɔi nɛɛ: “Mina deŋmegbomɔ fɛɛ, nitsumɔ mli shweremɔ fɛɛ hu, akɛ no hewɔ gbɔmɔ he tsɛɔ enaanyo. Enɛ hu yakayaka nɔ ko kɛ kɔɔyɔɔ hakumɔ ni.” (Jajelɔ 4:4) Kɛ́ osusu heloo gbɛfaŋ nitsumɔ he yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ lɛ, atsiɔ aloo ebaa yaka anunyam taomɔ shi. Eyeɔ ebuaa bo ni onaa onitsumɔ Iɛ he jwɛŋmɔ ni ja, osusuɔ nomɛi ahe akɛ mumɔŋ nibii baa dani nomɛi baa.—Mateo 6:33.
Shi ani enɛ tsɔɔ akɛ heloo gbɛfaŋ nitsumɔ baafee nɔ ni jeee ohe sane ko? Dabida, ejaakɛ Biblia lɛ wieɔ eshiɔ hejɔfeemɔ. (Abɛi 19:15) Ewieɔ ‘nɔ kpakpa ni mɔ ko nine aaashɛ nɔ yɛ edeŋmegbomɔ hewɔ lɛ he.’ (Jajelɔ 2:24) Agbɛnɛ, mɔ ko weku ni eeekwɛ lɛ ji gbɛnaa nii ni Nyɔŋmɔ kɛha lɛ. (1 Timoteo 5:8) No hewɔ lɛ, kɛji akɛ nakai gbɛnaa nii lɛ he nitsumɔ tsɔɔ akɛ obaatsu heloo gbɛfaŋ nitsumɔ ko ni eŋɔɔɔ lɛ, susumɔ Biblia mli wiemɔ ni yɔɔ Kolosebii 3:23 lɛ he: “Ni nɔ fɛɛ nɔ ni nyɛfeɔ lɛ, nyɛjiea nyɛmusuŋ nyɛtsua, taakɛ Nuŋtsɔ lɛ nyɛtsuɔ nyɛhaa ni jeee gbɔmɛi.” Ni mɔ ko aaabu lɛ diɛŋtsɛ ehe akɛ “Nuŋtsɔ lɛ [etsuɔ] ehaa” lɛ woɔ lɛ hewalɛ waa koni ewo yibii, kwraa fe ni ekɛaana nyɔmɔwoo babaoo aloo onukpa ni eeetsɔ he lakamɔ yɛ nitsumɔ mli.
Nitsumɔtsɛmɛi ni “Ewa Akɛ Aaasa Amɛhiɛ”
Yoo ko ni atsɛɔ lɛ Sally kɛɛ akɛ: “Minuɔ he akɛ [mi nitsumɔ mli nɔkwɛlɔ lɛ] miikwɛ nɔ ni mifeɔ lɛ yɛ be fɛɛ mli. Ebɛ wiemɔ kpakpa ko ni eeekɛɛ mɔ ko.” Kɛ ootsu nii yɛ nitsumɔtsɛ ko ni “ewa akɛ aaasa ehiɛ” aloo mɔ ni etsɛɛɛ ni emli fuɔ lɛ shishi lɛ, ebaanyɛ eje mɔ nijiaŋ wui, titri lɛ kɛ́ mɔ lɛ ji mɔ hee yɛ nitsumɔ he lɛ.—1 Petro 2:18.
Nitsumɔ Iɛ kpamɔ hu efeŋ nɔ ni sa yɛ shika gbɛfaŋ. Ebaahi jogbaŋŋ moŋ akɛ ooonyiɛ Biblia mli ŋaawoo ni akɛhaa nitsulɔi—hii kɛ yei lɛ sɛɛ—“nyɛbaa nyɛhe shi.” (1 Petro 2:18) Ni aaaha bei komɛi alɛɛ kɛtsɔ wiemɔ sha ko aloo bulɛ ni anaŋ aha mɔ ko nɔ lɛ, nyɛbɔa mɔdɛŋ ‘nyɛsaa [nitsumɔtsɛmɛi] ahiɛ ni nyɛkajiea sane naa.’ (Tito 2:9) Nɛkɛ henɔyeli nɛɛ haŋ onitsumɔ aje odɛŋ. Salomo kɛɛ: “Kɛ nɔyelɔ mumɔ te shi wo bo lɛ, kaaje ogbɛhe Iɛ; shi sane heŋmɛɛmɔ jɔɔ tɔmɔi wuji ahe.”—Jajelɔ 10:4.
Nitsumɔtsɛ yiwalɔ po hiɛ baagbo kɛji akɛ mlijɔlɛ kpee tsuishitoo ni ebɛ Iɛ naa, akɛ mlihilɛ kpee enibimɔ ni nilee bɛ mli lɛ naa. (Abɛi 15:1; Kolosebii 4:6) Ni yɛ be mli ni otsɔɔ akɛ ohe esa ni anyɛɔ akɛ he fɔɔ onɔ lɛ, subaŋ ni ehiɛ yɛ ohe lɛ baatsake. Kɛ ebaaa lɛ nakai lɛ, nɔ ni obaanyɛ ofee nɔŋŋ ji ni “oŋmɛ otsui shi,” akɛni ole akɛ ojeŋba akɛ Kristofonyo lɛ saa Nyɔŋmɔ hiɛ.—Yakobo 5:7, 8.
Hii Shi Akɛ Mɔ Ni He Tse Yɛ Jeŋba Mli
Emuuyeli mlihiɛmɔ kɔɔ Kristofoi ajeŋba he. Sane ko ni aŋma yɛ Ladies’ Home Journal lɛ mli lɛ bɔ kɔkɔ akɛ: “Nitsumɔ he—ni abiɔ ni mɔ fɛɛ mɔ asaa ehe fɛfɛo, aba ejeŋ jogbaŋŋ, akpe kutuu ni adi otii komɛi asɛɛ yɛ ekomefeemɔ mli lɛ—baanyɛ afee he ni atsuɔ bɔlɛnamɔ he nii yɛ, yɛ gbɛ ni waaa kwraa nɔ.” Nitsumɔ mli saji ni tamɔ nɛkɛ egbɛ eshwa. No hewɔ lɛ nilee yɛ mli akɛ oookwɛ ohe nɔ jogbaŋŋ. Kɛ tsakpaa ko ka okɛ hii ni okɛ amɛ tsuɔ nii lɛ ateŋ lɛ, efee akɛ yɛ nitsumɔ mli pɛ. Kwa sanegbai ni baanyɛ atee ohenumɔi ashi. “Ejaakɛ enɛ ji Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nɔ, . . . nyɛtsi nyɛhe naa kɛjɛ ajwamaŋbɔɔ mli.”—1 Tesalonikabii 4:3, 4.
Shi yɛ bei komɛi amli lɛ, yei bafeɔ mɛi ni akɛ blema naagba nɛɛ ehao amɛ: bɔlɛnamɔ he naagbai. Biblia lɛ kɛɔ wɔ akɛ nuu ko ni atsɛɔ lɛ Boaz fa ebalahii ni tsuɔ nii haa lɛ lɛ ni “amɛkɛta” Rut kɛ yei ni tsuɔ nii yɛ eŋmɔ lɛ mli lɛ ahe. Biblia he nilelɔ John P. Lange wieɔ “yakayaka fɛoyeli ni nɛkɛ apaafoi nɛɛ kɛgbaa yei anaa lɛ he.” (Rut 2:9) Eyɛ mli akɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ nitsumɔtsɛmɛi komɛi bɔɔ mɔdɛŋ ni amɛbu yei ni tsuɔ nii haa amɛ lɛ he moŋ, shi yei pii ni tsuɔ nii yɛ (U.S. Amerika) lɛ ateŋ oha fɛɛ mli 40 kɛyashi 85 eba bɔlɛnamɔ he tutuamɔi ashishi.
Obalayoo ko ni atsɛɔ lɛ Valerie, tsuɔ nii akɛ woloŋmalɔ. Yɛ bei kɛ bei amli lɛ, onukpa ni kwɛɔ enɔ lɛ—ni nuu nɛɛ afii ni eye lɛ fe obalayoo lɛ nɔ̃ lɛ nɔ toi etɛ lɛ—wieɔ wiemɔi komɛi ewoɔ etoiŋ yɛ etade ni ewo lɛ he. Be ko lɛ ebɔ mɔdɛŋ elaka lɛ koni ekwɛ yakayaka mfonirii komɛi ni tsɔɔ mɛi ni amɛjie amɛhe yayai. Yɛ naagbee lɛ, etsɛ lɛ kɛtee enitsumɔ tsu lɛ mli ni ekɛɛ lɛ akɛ, “kɛ́ obaaya nɔ ohi nitsumɔ mli lɛ,‘ belɛ esa akɛ okɛ bɔlɛnamɔ mli nibii komɛi aduro mi.” Shi obalayoo fioo nɛɛ ekpɛlɛɛɛ nɔ nakai.
Nifeemɔ ni tamɔ nɛkɛ ni akɛbaa mɔ shi lɛ baa yɛ gbɛi sɔrɔtoi anɔ. Ŋleshi wolo tɛtrɛɛ ko ni ji New Statesman lɛ kɛɛ: “Ejeɔ shishi kɛjɛɔ hiŋmɛisha ni akɛkwɛɔ mɔ, miamɔ ni amiaa mɔ, mɔ kɛ heshimɔ bɔ ni esaaa kɛ jɛmɔ diɛŋtsɛ.” Ní yɛ bei komɛi amli lɛ, nɔnyɛɛ ni akɛ he awo ajwamaŋbɔɔ mli lɛ baa nigii ni ehaa atsɛɔ mɛi kɛ gbɛi tamɔ (Suɔlɔ, Lɔbi) aloo akɛ wiemɔ lɛ fɔɔ shi kpoo po. Yei komɛi ŋmɛɔ amɛtsui ni yɛ nɛkɛ naagbai nɛɛ amli akɛni amɛmiishe gbeyei akɛ amɛnitsumɔi aaaje amɛdɛŋ hewɔ. Nibii amlitaomɔ ko tsɔɔ akɛ yei lɛ ateŋ mɛi fioo ko po susu akɛ belɛ aajie amɛyi!
Yɛ be mli ni jwɛŋmɔ ni mɔ ko ni tamɔ nakai aaagbala kɛaaba onɔ Iɛ ji lakamɔ lɛ, babaoo ni eeefee enɛ lɛ tsɔɔ akɛ eetao etsɔ oyiŋ aloo eshishiu bo. Eji emuuyeli mli ni ohiɛ lɛ tutuamɔ kɛ awui ni ayeɔ bulɛ ni ohiɛ akɛ Kristofonyo lɛ.—1 Korintobii 6:18.
Nibii Ni Akɛaatsi Naa
“Ejaakɛ ŋaalee aaabote otsui mli ni jwɛŋmɔ aaabaa oyi jogbaŋŋ, saneshishinumɔ aaabu ohe.” (Abɛi 2:10, 11) Te ooofee tɛŋŋ ni ŋaalee kɛ saneshishinumɔ abu ohe? Yoo ko ni tsuɔ nii ni atsɛɔ lɛ Diane kɛɛ akɛ: “Mihaa aleɔ yɛ nitsumɔ mli akɛ miji Yehowa Odasefoi lɛ ateŋ mɔ kome.” (Okɛto Mateo 5: 16 he.) Kɛji akɛ oha ele akɛ oyɛ bulɛ kɛha jeŋba he mlai ni nɔkwɔlɔ lɛ, yɛ be babaoo mli lɛ, amɛfɔ̃ɔ bo kaa.
Yoo ko ni yɔɔ sɛɛyoomɔ ni atsɛɔ lɛ Betty hu to ehe nɔkwɛmɔ he gbɛjianɔ. Ekɛɛ: “Mikwɛɔ jogbaŋŋ yɛ nitsulɔi ni mikɛ amɛ aaabɔ lɛ he, ejaakɛ amɛjeŋba tamɔɔɔ mi nɔ.” (1 Korintobii 15:33) Enɛ etsɔɔɔ akɛ otsi ohe aloo ote shi owo onanemɛi nitsulɔi. Shi kɛji akɛ ama nɔ mi akɛ amɛbaagba sane ni Kristofonyo basumɔŋ lɛ, kaashashao shi kwraa akɛ oootsi ohe kɛaajɛ amɛhe. (Efesobii 5:3, 4) Toiboo ni ooofee oha yakayaka sanegbaa nɛɛ baaha hii ni yɔɔ nitsumɔ he lɛ anu shishi akɛ kɛ abɔi bo kɛ sanegbaa lɛ, Obaakpɛlɛ nɔ.
Jeŋba kpakpa yɛ nitsumɔ mli hu baanyɛ aje mɛi anijiaŋ wui ni amɛkatsu amɛhiŋmɛi amɛshwie onɔ. Agbɛnɛ Biblia lɛ woɔ yei aŋaa akɛ “amɛkɛ atade ni sa kɛ hiɛ ni gboɔ nɔ̃ kɛ jwɛŋmɔ ni sa awula amɛhe.” (1 Timoteo 2:9; Okɛto Abɛi 7:10 he.) Wolo, Sexual Harasment on the Job lɛ kɛɔ akɛ: “Hesaamɔ ni kanyaa mɔ—ni ji akɛ atadei kukuji; hesaamɔ ni haa mɔ he kpɛlɛɔ—esaaa nitsumɔ he. . . . Kɛji akɛ otadewoo haaa ayoo bo lɛ, belɛ aleɔ bo akɛ oji nitsulɔ diɛŋtsɛ.”
Yɛ naagbee lɛ, yoo ni yɔɔ sɛɛyoomɔ lɛ kwaa shihilɛi ni baaha eŋmɛɛ saji ahe. Nine ni afɔɔ koni anu daa ni wa aloo ahi nitsumɔ mli ŋmɛlɛtswaa babaoo beni akpa nitsumɔ ni yiŋtoo ko bɛ sɛɛ lɛ baanyɛ atsɔ mɔ tsɔne. (Okɛto 2 Samuel 13:1-14 he.) Abɛbua ko ni nilee yɔɔ mli kaneɔ nɛkɛ: “Hiɛtɛlɔ naa efɔŋ ni baa, ni eteɔ ehe.”—Abɛi 22:3.
Haomɔ Naa Ni Aaatsi
Shi jwɛŋmɔ bɛ mli akɛ ooosusu akɛ obaanyɛ otsake hii ni tsuɔ nii lɛ fɛɛ ajwɛŋmɔ aloo oootsake amɛsu kɛ baŋ ni ámɛna kɛjɛ jeeŋmɔ lɛ. (Okɛto Yeremia 13:23 he.) Ni ejeee nɔ ni sa akɛ aaabu hii fɛɛ ni tamɔ mɛi ni sumɔɔ naanyobɔɔ fe nine lɛ akɛ “amɛhiŋmɛi amli eyimɔ obɔbɔ kɛ gbalafitemɔ.” (2 Petro 2:14) No hewɔ lɛ, yɛ bei komɛi amli lɛ, esa akɛ obu amɛ akɛ amɛja.
Shi kɛji akɛ mɔ lɛ miibɛŋkɛ bo tuutu fe nine lɛ, daamɔ shi shiŋŋ. Beni Salomo kɛ naadɔkɔmɔ tao ni etsɔ obalayoo ko yiŋ lɛ, ehiɛ gbooo ni no aaaha ekumɔ ekuɛ. Eha enaadɔkɔmɔ lɛ hetoo kɛ wiemɔ ni tsɔɔ akɛ etuu ehe eha etookwɛlɔ ohiafo lɛ. Akɛni eŋmɛɛɛ ehe ehaaa Salomo naadɔkɔmɔi lɛ hewɔ lɛ, ebaanyɛ ekɛɛ akɛ, “gbogbo jimi.”—Salomo Lalai 8:10.
Jiemɔ shiŋŋfeemɔ ni tamɔ nɛkɛ nɔŋŋ kpo. Yɛ bei komɛi amli lɛ, abaanyɛ afo naadɔkɔmɔi nɛɛ anɔ kuku: “Ofainɛ kaata mihe”; “okɛ migbɛi atsɛmi”; aloo “minyaaa nakai fɛoyelii lɛ he.” Kristofonyo yoo ko ekɛɛ shii abɔ akɛ: “Kpa no ni ofeɔ lɛ.” Ni yɛ fɛɛ mli lɛ ha odabi afee dabi! (Okɛto Mateo 5:37 he.) Hetoo ni bɛ faŋŋ ni egbɔjɔ Iɛ baawo mɔ ni haoɔ bo lɛ hewalɛ ni ebo mɔdɛŋ yɛ nɔ ni etaoɔ efee lɛ mli.
Kɛ́ obote gbalashihilɛ mli lɛ, ebaahi akɛ ooogba owu ohenumɔi yɛ enɛ gbɛfaŋ. Ekolɛ eyɛ jwɛŋmɔi komɛi ni obaanyɛ otsu he nii yɛ nɛkɛ shihilɛi nɛɛ mli. Kɛ́ ehi moŋ akɛ oootsake onitsumɔ lɛ, kaimɔ Nyɔŋmɔ shiwoo lɛ: “Mishiŋo ni misaa mikwaŋo gbi ko gbi ko.”—Hebribii 13:5.
Onitsumɔ Kɛ Emuuyeli Mli Ni Ohiɛ
No hewɔ lɛ yɛ be mli ni heloo gbɛfaŋ nitsumɔ he hiaa lɛ, ebaanyɛ ekɛ oshara aba emuuyeli mli ni ohiɛ akɛ Kristofonyo Iɛ he. No hewɔ lɛ, Yesu wiemɔ ni yɔɔ Mateo 10:16 lɛ sa jogbaŋŋ: “Nyɛhiɛ atɛa tamɔ onufui, ni nyɛfeɔ kpoo tamɔ okpoi.”
Emuuyeli mli ni ooohiɛ yɛ nitsumɔ he akɛ Kristofonyo lɛ bɛ mlɛo, shi abaanyɛ afee. Yei akpei abɔ ni fata Yehowa Odasefoi ahe lɛ miifee nakai kɛtsɔ Biblia mli ŋaawoo sɛɛdii nɔ. Amɛhi shi akɛ mɛi ni he wa yɛ mumɔŋ kɛtsɔ Biblia Iɛ kasemɔ, sɔlemɔ, Kristofoi akpeei ni ayaa, Maŋtsɛyeli shiɛmɔ nitsumɔ kɛ nitsumɔi krokomɛi ni Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ yɔɔ mli ni amɛkɛ amɛhe woɔ mli lɛ nɔ. Yɛ enɛ hewɔ Iɛ, amɛnaa nɔ ko ni nyɔmɔwoo ko nyɛŋ ekɛha mli ŋɔɔmɔ. No ji Nyɔŋmɔ he nilee.
[Shishigbɛ niŋmai]
a Aatsɔɔ yoo ni tsuɔ heloo gbɛfaŋ nitsumɔ yɛ biɛ. Shi yei ni kwɛɔ shia, nyɛmɛi kɛ yei krokomɛi hu tsuɔ nii.
[Mfonirii ni yɔɔ baafa 7]
Kɛha Emuuyelí Mli Hiɛmɔ yɛ Nitsumɔ He Iɛ:
kwɛmɔ jogbaŋŋ ŋa naanyo ni okɛ onitsumɔ mli hefatalɔi aaabo lɛ he
Ha ale akɛ oyɛ jeŋba he mlai ni mli kwɔlɔ
Okɛ atade ni sa awula ohe