Saji ni jɛ Shiwoo Shikpɔŋ lɛ Nɔ
“Kpoo Ha Bo, Korazin!”—Mɛni Hewɔ?
EKA shi faŋŋ akɛ osumɔŋ ni Nyɔŋmɔ ajaje kpoo ashwie onɔ, aloo obaasumɔ lɛ nakai? Belɛ susumɔ bɔ ni Yudafoi ni yɔɔ Galilea maji etɛ lɛ amli lɛ baanu he aha yɛ be mli ni Nyɔŋmɔ Bi kɛ Kojolɔ lɛ jaje akɛ:
“Kpoo ha bo, Korazin! Kpoo ha bo, Betsaida! Ejaakɛ hewalɛ nitsumɔi ni atsu yɛ nyɛmli lɛ, ana atsu yɛ Tiro kɛ Zidon jikulɛ, amɛtsake amɛtsuii yɛ kpekpe kɛ lamulu mli jeeŋmɔ. Tsɛbelɛ miikɛɛ nyɛ akɛ, ejaraŋ haŋ Tiro kɛ Zidon yɛ kojomɔ gbi lɛ nɔ tamɔ nyɛ. Ni bo, Kapernaum . . . gbohiiaje tɔɔ aaabao shi kɛaatee.”—Mateo 11:21-23.
Saji ni yɔɔ yiteŋgbɛ nɛɛ gbalaa jwɛŋmɔ kɛyaa maŋtiasei nɛɛ ekome nɔ—Korazin. Maŋ nɛɛ he mfoniri jeɔ kpo yɛ July/August 1989 Calender of Jehovah’s Witnesses lɛ nɔ. Nɔ ni yɔɔ miishɛɛ ji akɛ, Yesu wiemɔi ni yɔɔ Mateo 11:21-23 lɛ yɛ Biblia kanemɔ ni Yehowa Odasefoi eto he gbɛjianɔ kɛha August lɛ mli. Belɛ mɛni esa akɛ wɔle yɛ Korazin he?
Ojogbaŋŋ, kadimɔ he ni blema Korazin yɔɔ lɛ. Wɔbaana emaŋfɔi lɛ yɛ mfoniri lɛ mli yɛ ohiɛ gbɛ. Nɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ, kadimɔ tsei lɛ ni yɔɔ Galilea Ŋshɔ lɛ kooyigbɛ ŋshɔ lɛ naa lɛ. Jɛmɛ ji he ni Kapernaum yɔɔ, ejɛkɛmɔ aaafee shitoi enyɔ. Akɛni ajɛ ŋwɛi asha mfoniri nɛɛ hewɔ lɛ, ebaaha osusu akɛ shikpɔŋ lɛ yɛ tɛtrɛɛ, shi yɛ anɔkwale mli lɛ Korazin jwere ŋmeŋme ni ekwɔlɛ shɛɔ aaafee ninetalɔi 885 nɔ, kɛ akɛmiito ŋshɔnaa he.
Eyeɔ ebuaa wɔ hu ni wɔleɔ akɛ jɛkɛmɔ ni ka ekɛ Kapernaum teŋ lɛ tamɔ Betsaida, yɛ ŋshɔnaa gbɛ. No hewɔ lɛ yɛ be mli ni ebɔɔ nɛkɛ maji etɛ nɛɛ ahora lɛ, Yesu miigbala jwɛŋmɔ kɛmiiya shikpɔŋ lɛ fa bibioo ko ni etsu nii yɛ jɛmɛ yɛ Galilea lɛ nɔ. (Mateo 4:13; Marko 2:1; Luka 4:31) Mɛni hewɔ Yesu jaje kpoo eshwie amɛnɔ lɛ?
Yesu kɛ ebɔfoi lɛ ye be babaoo yɛ nɛkɛ he nɛɛ, ni etsu naakpɛɛ nitsumɔi babaoo yɛ jɛmɛ. Etsɔ naakpɛɛ gbɛ nɔ elɛ gbɔmɛi fe 5,000, ni etsa nuu shwilafo ko yɛ Betsaida masɛi. (Marko 8:22-25; Luka 9:10-17) Naakpɛɛ nii ni efee yɛ Kapernaum loo yɛ emasɛi lɛ ekomɛi ji obalanyo ko ni etsa lɛ kɛjɛ shɔŋŋ lɛ, kɛ nuu ko ni daimonioi yɔɔ enɔ ni etsa lɛ, ni eha obubuafo ko nyiɛ, ni etee kpeehe lɛ onukpa lɛ biyoo lɛ shi be mli ni egbo lɛ. (Marko 2:1-12; 5:21-43; Luka 4:31-37; Yohane 4:46-54) Yɛ be mli ni Biblia lɛ etsɔɔɔ nɔ “hewalɛ nitsumɔi” ni tee nɔ yɛ Korazin lɛ, Mateo 11:21 lɛ tsɔɔ akɛ Yesu fee naakpɛɛ nibii pii yɛ maŋ nɛɛ mli loo emasɛi gbɛ. Ni kɛlɛ, gbɔmɛi lɛ tsakeee amɛtsui ni amɛaahe lɛ amɛye akɛ Mesia ni Nyɔŋmɔ fiɔ esɛɛ.
Kɛ okwɛ nibii ni fata he ni tsɔɔ nitsumɔi ni Yesu tsu nɛɛ, obaabi akɛ, ‘Mɛni hewɔ gbɔmɛi ni yɔɔ Korazin lɛ atoi wa nakai?’ Ekolɛ abaanyɛ ana hetoo lɛ kɛjɛ tɛi diji komɛi ni shitsalɔi etsa yɛ he ni maŋ nɛɛ amaŋfɔ yɔɔ lɛ ni amɛkɛmamɔ amɛtsui yɛ afii ohai etɛ Ŋ.B. lɛ mli lɛ. Ana kpeehe ko yɛ maŋ lɛ teŋ kɛ shihilɛ hei komɛi hu yɛ emasɛi. Atɛŋ nibii ni ekaaa yɛ tɛi ni jɛ kpeehe lɛ anɔ. Mɛɛ nibii? Mfonirii ni jɛ blema Hela adesai amli tamɔ Medusa ni eyitsɔi ji onufu kɛ bɔɔ nɔ ko ni ji gbɔmɔ fa kɛ okpɔŋɔ fa. Akɛni kulɛ esa akɛ Yuda jamɔ ate shi awo wɔŋjamɔ mli mfonirii nɛɛ hewɔ lɛ, mɛni hewɔ esa akɛ Yuda jamɔ mli hiɛnyiɛlɔi ni yɔɔ Korazin lɛ aŋmɛ enɛɛmɛi agbɛ yɛ amɛ kpeehei lɛ?
Susumɔ lɛ ekome ji akɛ “aŋmɛ nɔ fɛɛ mɔ feemɔ gbɛ yɛ nakai maŋ lɛ mli,” ni enɛ po ha Yesu na hiɛnɔkamɔ akɛ amɛbaabo ewiemɔ lɛ toi.a Shi kɛji akɛ nitɛŋmɔ ni yɔɔ kpeehe lɛ tsɔɔ nɔ ko yɛ su ni ahiɛ yɛ Yesu gbii lɛ amli lɛ he lɛ, belɛ ebaanyɛ eba akɛ mɛi ni yɔɔ Korazin lɛ ateŋ mɛi ni fa gbaaa amɛhe naa tsɔ ko ‘yɛ Tsɛ lɛ ni aaaja lɛ yɛ mumɔ kɛ anɔkwale mli’ lɛ he. (Yohane 4:23) Amɛjie enɛ kpo amɛtsɔɔ kɛtsɔ Mesia lɛ ni feɔ naakpɛɛ nii ni amɛhereee lɛ lɛ nɔ.
Beni Yesu tsu kaselɔi 70 lɛ, ekɛ sane to sane he yɛ abɛbuai amli ni ekɛtsu nii ekɛto Korazin, Betsaida kɛ Kapernaum ni booo ewiemɔ lɛ toi lɛ he. Kɛji akɛ Yesu nanemɛi Galileabii ni jɛ Korazin ni le enaakpɛɛ nitsumɔi wuji nɛɛ booo toi lɛ, esaaa akɛ efeɔ kaselɔi lɛ anaakpɛɛ kɛji akɛ maji krokomɛi ni amɛaashiɛ yɛ jɛmɛ lɛ mlibii lɛ booo toi lɛ.—Luka 10:10-15.
No hewɔ lɛ yɛ be mli ni wɔkwɛɔ Korazin amaŋfɔi lɛ, esa akɛ wɔha kɔkɔbɔɔ ni Yesu kɛha ni ji “kpoo” lɛ ahi wɔtsui mli. Kɛ atsakeee tsui, ni aaabo Nyɔŋmɔ nitsumɔ ni etsuji lɛ tsuɔ lɛ toi lɛ, enɛ kɛ hiɛkpatamɔ kɛ amaŋfɔfeemɔ baaba yɛ wɔsɛɛ be mli.
[Shishigbɛ niŋmai]
a The World of the Bible, Kpo 5, baafa 44, ni Educational Heritage, lnc., New York ŋma yɛ 1959 lɛ.
[Shikpɔŋ he mfoniri ni yɔɔ baafa 16]
(Kɛ́ ootao ona bɔ ni saji nɛɛ ji diɛŋtsɛ lɛ, no lɛ kwɛmɔ wolo lɛ mli)
Korazin
Betsaida
Kapernaum
Galilea Ŋshɔ
Tiberio
[He ni Sane lɛ Jɛ]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est. and Survey of Israel
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 17]
[He ni Mfoniri lɛ Jɛ ni yɔɔ baafa 16]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.