“Emɔbɔnalɛ Lɛ Fa”
TAAKƐ JOSÉ VERGARA OROZCO GBA LƐ
Ani osusuɔ akɛ oshihilɛ baanyɛ atsake ni ona hewalɛ hee beni oye afii 70? Minɔ tsake nakai. Ni enɛ ba nɔ ni fe afii 35 ni eho nɛ.
Kɛtsɔ Yehowa mɔbɔnalɛ nɔ lɛ, kɛjɛ 1962 kɛbaa nɛɛ, misɔmɔ akɛ daa gbɛgbalɔ, ni kɛjɛ 1972 kɛbaa nɛɛ, misɔmɔ akɛ nɔkwɛlɔ yɛ El Carrizal Yehowa Odasefoi Asafo ni yɔɔ Jalisco maŋ lɛ mli, yɛ Mexico lɛ mli. Ha ni magba bo miwala shihilɛ he saji fioo ko.
AFƆ mi yɛ Michoacán maŋ lɛ mli, yɛ Mexico yɛ August 18, 1886. Mitsɛ ji Freemason kuu lɛ mlinyo, no hewɔ lɛ wɔweku lɛ eyaaa Katolek Sɔlemɔ lɛ, ni nakai nɔŋŋ hu wɔkɛ wɔhe wooo Katolek jamɔ mli gbijuji ni ayeɔ lɛ eko mli ni wɔbɛ jamɔ he amagai yɛ wɔshia hu.
Beni miye afii 16 lɛ, mitsɛ shi kɛtee United States, koni eyatsu nii yɛ jɛmɛ, shi eto gbɛjianɔ ni nuu ko atsɔɔ mi ninenaa nitsumɔ. Shi, afii enyɔ sɛɛ lɛ, nuu lɛ kɛ mi tee Mexico City kɛha tsɔsemɔ yɛ asraafoi askul ko mli. Yɛ sɛɛ mli lɛ, mije mishihilɛ be mli nitsumɔ shishi yɛ Mexico asraafoi lɛ ateŋ.
Yɛ Asraafoi Anitsumɔ lɛ Mli kɛ Sɛɛ Mli
Mikɛ mihe wo Mexico Maŋ Hiɛ Tsakemɔ ni je shishi yɛ 1910 he ta lɛ mli. Wɔ obalahii fɛɛ ni wɔyɔɔ skul lɛ fiɔ Francisco I. Madero, ni ji nɔyeli lɛ hiɛ atuatselɔ ni teɔ shi ewoɔ Porfirio Díaz nɔyeli ni kɛji ewie ni awieee eko dɔŋŋ lɛ sɛɛ. Wɔfi Madero sɛɛ aahu kɛyashi egbele mli yɛ 1913, ni yɛ no sɛɛ lɛ, wɔfi Venustiano Carranza, ni sɔmɔ akɛ Kwasafo Nɔyeli Maŋ lɛ nɔyelɔ kɛjɛ 1915 kɛyashi 1920 lɛ hu sɛɛ. Atsɛɔ wɔ Carranzistas.
Mika yɛ bei sɔrɔtoi ejwɛ mli akɛ maha ajie mi kɛjɛ asraafoi anitsumɔ lɛ mli, shi miyeee omanye. Yɛ naagbee lɛ mijo foi ni mitsɔ kobɔfo. Nɔ ni jɛ mli ba ji, amɔ mitsɛ, ni no mli lɛ eku esɛɛ kɛba Mexico lɛ, ni awo lɛ tsuŋ. Gbi ko lɛ, mikwa mifee mihe ewɔfaase, ni miyasara lɛ yɛ tsuŋwoo he lɛ. Wɔŋmala woji bibii ni wɔtsɔ nɔ wɔkɛgba sane bɔni afee ni bulɔi ni kwɛɔ amɛnɔ lɛ akanu wɔhe. Bɔni afee hu ni mɔ ko akale mɔ ni miji hewɔ lɛ, mitaa wolo lɛ yɛ midaaŋ.
Beni ajie mitsɛ kɛjɛ tsu lɛ mli sɛɛ lɛ, ebasara mi ni ekɛɛ mi akɛ mikɛ mihe ayaha nɔyelɔi lɛ. Mifee nakai, shi nɔ ni fee mi naakpɛɛ ji akɛ asraafonyo nukpa lɛ haaa amɔ mi. Shi moŋ, ewo mi ŋaa ni mifa kɛyahi United States. Mikɛ eŋaawoo lɛ tsu nii, ni mihi jɛmɛ kɛjɛ 1916 kɛyashi 1926.
Yɛ 1923 mli lɛ, mikɛ Mexico yoo ko ni lɛ hu eyɔɔ United States lɛ bote gbalashihilɛ mli. Mikase tsumaa akɛ minine naa nitsumɔ, ni wɔŋɔ gbekɛyoo fioo ko akɛ wɔbi. Beni eye nyɔji 17 lɛ, wɔku wɔsɛɛ kɛtee Mexico ni wɔyahi Jalpa, yɛ Tabasco. Etsɛɛɛ kɛkɛ ni ‘Cristero atuatsemɔ’ lɛ je shishi, ni etee nɔ kɛjɛ 1926 aahu kɛyashi 1929.
Cristero webii lɛ miitao ni mibafata amɛhe. Shi, mikɛ miweku lɛ fɛɛ miisumɔ moŋ ni wɔjo foi kɛya Aguascalientes Maŋ lɛ mli. Beni wɔhi Mexico maŋ lɛŋ hei sɔrɔtoi sɛɛ lɛ, yɛ 1956 mli lɛ, wɔyahi shi kwraa yɛ Matamoros, yɛ Tamaulipas, ni mibɔi tsumaa nitsumɔi anɔkwɛmɔ yɛ jɛmɛ.
Mishihilɛ Tsake
Nɛkɛ be nɛɛ mli ni mishihilɛ bɔi tsakemɔ. Mibiyoo lɛ, ni ebote gbalashihilɛ mli yɛ nakai beaŋ lɛ yɛ husu lɛ sɛɛ nɔŋŋ yɛ Brownsville, Texas, U.S.A., ni ebasaraa wɔ kpitiokpitioo. Gbi ko lɛ, ekɛɛ: “Dada, wekui pii miikpe yɛ maŋ lɛŋ kpee asa lɛ nɔ bianɛ. Nyɛhaa wɔyaa ni wɔyakwɛa nɔ ni amɛfeɔ.” Eji Yehowa Odasefoi akpee. Mi kɛ mibiyoo lɛ, kɛ mishaanuu, minabi lɛ, kɛ miŋa fɛɛ tee kpee lɛ yɛ gbii ejwɛ ni akɛfee lɛ fɛɛ mli.
Kɛjɛ nakai afi lɛ nɔ kɛyaa lɛ, wɔtee Kristofoi akpeei ni Yehowa Odasefoi feɔ lɛ fɛɛ. Mitee nɔ yɛ mumɔŋ yɛ Mexico, beni mibiyoo lɛ hu feɔ nakai nɔŋŋ yɛ United States lɛ. Etsɛɛɛ kɛkɛ ni mibɔi minanemɔi nitsulɔi lɛ Biblia mli anɔkwale ni mikaseɔ lɛ gbaa. Minine shɛɔ Buu-Mɔɔ kɛ Awake! woji tɛtrɛbii sɔrɔtoi ni baa lɛ eko fɛɛ eko nyɔŋma nɔ ni mijaa mihaa minanemɛi nitsulɔi lɛ. Mɛi ni mikɛyɔɔ ɔfis lɛ ateŋ mɛi enumɔ kɛ tsɔnei ahe nitsulɔi lɛ ateŋ mɛi etɛ kɛ nitsulɔi krokomɛi lɛ ateŋ mɛi komɛi batsɔmɔ Odasefoi.
Oh, no mli lɛ fɛi miiye yɛ nakai December 19, 1959, beni abaptisi mi yɛ faa lɛ mli lɛ! Hela mɔ mɔ fɛɛ mɔ ni abaptisi lɛ nakai gbi lɛ, ejaakɛ nu lɛ mli ejɔ tsɔ fe nine. Abaptisi mibiyoo lɛ dani abaptisi mi, ni eyɛ mli akɛ abaptisiii miŋa moŋ, shi etee ehiɛ kɛyashɛ shɔŋŋ ni ebale Biblia mli anɔkwale lɛ, ni eyeɔ ebuaa waa diɛŋtsɛ.
Be-Fɛɛ Sɔɔmɔ Nitsumɔ Lɛ
Minu he akɛ mihiɛ Nyɔŋmɔ nyɔmɔ yɛ emɔbɔnalɛ lɛ hewɔ, no hewɔ lɛ yɛ February 1962 mli, beni miye afii 75 lɛ, mije be-fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ shishi akɛ gbɛgbalɔ. Afii fioo sɛɛ, yɛ 1968 mli lɛ, miŋa bagbo. Miisumɔ ni mayasɔmɔ yɛ maŋ kroko nɔ, shi afii abɔ ni miye lɛ hewɔ lɛ, nyɛmimɛi lɛ susu akɛ nakai feemɔ ehiŋ tsɔ. Shi, yɛ 1970 mli lɛ, ahala mi akɛ gbɛgbalɔ yɛ Colotlán, yɛ Jalisco maŋ lɛ mli, he ni asafo bibioo ko yɔɔ lɛ.
Yɛ September 1972 mli lɛ, kpokpaa nɔkwɛlɔ lɛ wo ŋaa akɛ mifa kɛya maŋ bibioo ko ni ji El Carrizal, ni bɛŋkɛ Colotlán lɛ mli. Yɛ nakai afi lɛ November mli lɛ, ato asafo shishi yɛ jɛmɛ, ni ahala mi akɛ onukpa. Eyɛ mli akɛ eji maŋ ko ni etse ehe banee moŋ, shi bei komɛi lɛ, mɛi 31 sɔŋŋ baa asafoŋ kpeei ashishi.
Afii abɔ ni miye lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, miyɛ ekaa waa yɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli, ni mibɔɔ mɔdɛŋ waa ni maha gbɔmɛi lɛ asusu amɛ-hemɔkɛyelii lɛ ahe. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, Katolekbii ni etuu amɛhe amɛha lɛ kɛɔ Ajie Maria Yi yɛ Rosary lɛ mli akɛ: ‘Ajie Maria, ni eyi obɔ kɛ duromɔ lɛ yi; Nuŋtsɔ lɛ kɛ bo yɛ.’ Sɔlemɔ lɛ kɛfataa he akɛ: ‘Maria Krɔŋkrɔŋ, Nyɔŋmɔ Nyɛ.’ Mibiɔ amɛ akɛ: ‘Te baafee tɛŋŋ ni enɛ anyɛ aba hu? Kɛji Nyɔŋmɔ ji mɔ ni hereɔ Maria yiwala lɛ, te baafee tɛŋŋ ni E-fee ebi yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ?’
Amrɔ nɛɛ miye afii 105 ni misɔmɔ akɛ onukpa kɛ daa gbɛgbalɔ yɛ El Carrizal, yɛ Jalisco, nɔ ni miihe ashɛ afii 20 sɔŋŋ. Minuɔ he akɛ eji Yehowa suɔmɔnaa nii akɛ mahi shi afii babaoo nɛɛ fɛɛ, ejaakɛ nɛkɛ gbɛ nɔ pɛ manyɛ matsɔ mato be ni mifite yɛ miwala shihilɛ mli beni misɔmɔɔɔ Lɛ lɛ najiaŋ.
Nɔ kome ni mikase ji akɛ, esa akɛ wɔna hekɛnɔfɔɔ be fɛɛ be akɛ wɔ Kojolɔ Kpeteŋkpele lɛ miikwɛ wɔ kɛmiijɛ ejalɛ maŋtsɛsɛi lɛ nɔ ni ehaa wɔ nibii fɛɛ ni he hiaa wɔ. Taakɛ Lala 117:2 kɛɔ lɛ: “Emɔbɔnalɛ lɛ fa yɛ wɔnɔ.”