“Naa Mi, Tsu Mi!”
TAAKƐ WILFRED JOHN GBA
Burma asraafoi bulɔi ni hiɛ tu batutua wɔ kɛjɛ faa lɛ toi biɛ kɛ biɛ fɛɛ. Amɛfee amɛkaklai klalo ni amɛta amɛtui lɛ hu, ni amɛnyiɛ nu ni mli kwɔlɛ bata amɛhɛ lɛ mli ni amɛbabɔle wɔhe kɛkpe yɛ gbɛjegbɛ wulu lɛ nu agba lɛ shishi.
MIKƐ mihefatalɔ lɛ fɛɛ tsui fa waa. Mɛni amɛtaoɔ? Eyɛ mli akɛ wɔnuuu amɛwiemɔ lɛ moŋ, shi amrɔ nɔŋŋ kɛkɛ ni wɔnu nɔ ni amɛfeɔ lɛ shishi—amɔmɔ wɔ. Papam pɛ wɔkɛfimɔ wɔhɛ, shi amɛmɔmɔ wɔ nakai nɔŋŋ ni amɛnyiɛ wɔhiɛ kɛtee polisifoi anitsumɔ he ni bɛŋkɛ jɛmɛ lɛ, ni polisifonyo nukpa ko ni nuɔ Ŋleshi Blɔfo wiemɔ bibii wɔ saji.
Afi 1941 mli ni, beni awuɔ jeŋ ta ni ji enyɔ lɛ, ni asusuɔ akɛ maŋjwalɔi ji wɔ. Beni wɔgbala wɔ Kristofoi ashiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli wɔtsɔɔ polisi onukpa lɛ ni enu shishi sɛɛ lɛ, ekɛɛ wɔ akɛ wɔhe yɛ nii waa akɛ wɔnyɛ wɔje mɔmɔ ni abamɔmɔ wɔ nɛɛ mli hiɛkaalɔi. Taakɛ etsɔɔ lɛ, mɛi pii yɛ ni kɛ asusu nakai yɛ amɛhe lɛ, atswaa amɛ tu ni abiii amɛ sane ko. Wɔda Yehowa shi ni wɔbo ŋaa ni polisi onukpa lɛ wo wɔ akɛ wɔkaya nakai nu nɔ agba lɛ he dɔŋŋ lɛ toi.
Te fee tɛŋŋ ni miyaje nakai shihilɛ mli yɛ Burma ( amrɔ nɛɛ Myanmar) lɛ? Ha magbala mli matsɔɔ bo ni matsɔɔ bo mihe saji fioo ko hu.
Yiŋkpɛɛ ko ni Mifee Mra yɛ Mishihilɛ Mli
Afɔ mi yɛ Wales yɛ afi 1917, ni beni miye afii ekpaa lɛ, mikɛ mifɔlɔi kɛ minyɛminuu fioo lɛ fa kɛtee New Zealand, ni jɛmɛ ji he ni mida yɛ, yɛ mitsɛ fufɔŋaa ŋmɔ ko mli. Gbi ko lɛ ekɛ woji memeji babaoo ni ehe yɛ nibii memeji ahɔɔmɔ he ko ba shia. Nɔ ni fata nɛkɛ woji nɛɛ ahe ji Studies in the Scriptures, ni Watch Tower Bible and Tract Society lɛ fee lɛ kpoi enyɔ. Enɛɛmɛi batsɔmɔ minyɛ nibii ni eshwɛɛɛ he kwraa, ni taakɛ Timoteo nyɛ Eunike fee lɛ, edũ henumɔ ko ewo mimli ni eha mina he miishɛɛ akɛ mikɛ mibalaŋtaiaŋ be aaasɔmɔ yɛ Yehowa Maŋtsɛyeli lɛ he nibii ahe.—2 Timoteo 1:5.
Yɛ 1937 mli lɛ, ebabi ni mahala nibii enyɔ ateŋ ekome: ni makwɛ mitsɛ fufɔŋaa ŋmɔ lɛ nɔ, aloo ni makɛɛ Yehowa taakɛ Nyɔŋmɔ gbalɔ Yesaia kɛɛ lɛ, akɛ, “Naa mi, Tsu mi!” (Yesaia 6:8) No mli lɛ obalanyo ji mi, ni miyɛ hewalɛ, ni gbɛnaa nii ko kwraa kaaa minɔ. Mina ŋmɔ mli shihilɛ mli ŋɔɔmɔ dã, ni miná he miishɛɛ waa. Shi yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, mibɛ niiashikpamɔ ko kwraa akɛ be-fɛɛ sɔɔlɔ, loo gbɛgbalɔ. Te emli nɔ ni mahala hu—ani matsu nii yɛ ŋmɔ lɛ mli aloo masɔmɔ akɛ gbɛgbalɔ?
Wielɔi ni jɛ Yehowa Odasefoi anitsumɔ he nine ni yɔɔ Australia lɛ bafee hewalɛwoo jɛɛhe kɛha mi. Amɛbasara he ni wɔyɔɔ lɛ yɛ New Zealand, ni amɛwo mi hewalɛ ni mikɛ mibalaŋtaiaŋ be ni hi fe fɛɛ nɛɛ atsu nii kɛsɔmɔ Nyɔŋmɔ. (Jajelɔ 12:1) Mikɛ mifɔlɔi susu sane lɛ he, ni amɛkpɛlɛ bɔ ni nilee yɔɔ mli akɛ mikɛ Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii aaaye klɛŋklɛŋ gbɛhe lɛ nɔ. Mi hu misusu wiemɔi ni Yesu Kristo wie yɛ e-Gɔŋ nɔ Shiɛmɔ lɛ mli lɛ he waa: “Shi nyɛtaoa Nyɔŋmɔ maŋtsɛyeli lɛ kɛ [Nyɔŋmɔ] jalɛ lɛ tsutsu, ni akɛ nii nɛɛ fɛɛ aaafata he aha nyɛ.”—Mateo 6:33.
Mihala nɔ ni misumɔɔ! Akɛni Yehowa Odasefoi anitsumɔ he nine bɛ New Zealand yɛ nakai beaŋ hewɔ lɛ, afɔ̃ mi mine akɛ mibasɔmɔ yɛ Australia nitsumɔ he nine lɛ yɛ Sydney. No hewɔ lɛ, yɛ 1937 mli lɛ, mikɛ lɛlɛ shi kɛtee Australia ni mitsɔ Yehowa Nyɔŋmɔ be-fɛɛ sɔɔlɔ.
‘Mɛɛ nitsumɔ abaaha mi?’ Nɛkɛ ji bɔ ni misusu. Ni kɛlɛ, ani no he miihia? Nɔ ni mikɛɛ Yehowa kɛkɛ ji akɛ, ‘Naa mi. Okɛ mi atsu nii yɛ he fɛɛ he ni osumɔɔ.’ Mikɛ afii enyɔ ye mibua ni akɛfee gramafon ni Yehowa Odasefoi kɛtsuɔ nii yɛ nakai beaŋ amɛkɛtswaa Biblia mli wiemɔi ni amɔmɔ awo kpaa nɔ amɛhaa shiatsɛmɛi lɛ. Shi, tsɔsemɔ titri ni akɛha mi yɛ nitsumɔ he nine lɛ kɔɔ woji atoohe nitsumɔ he.
Mitee Singapore
Yɛ 1939 mli lɛ, aha mi nitsumɔ yɛ Bokagbɛ Shɔŋŋ—akɛ miyasɔmɔ yɛ Asafo lɛ woji atoohe lɛ yɛ Singapore. Woji atoohe lɛ tsuɔ nii akɛ he ni nine shɛɔ woji anɔ yɛ, kɛjɛɔ Australia, Britain, kɛ United States, Amerika ni ajɛɔ jɛmɛ akɛmajeɔ maji babaoo yɛ Asia.
Singapore ji maŋtiase ko ni awieɔ wiemɔi babaoo yɛ, ni Bokagbɛbii kɛ Europabii akusumii fɛɛ efutu. Malay wiemɔ lɛ ji wiemɔ ni mɛi babaoo wieɔ, ni ehe bahia ni wɔ gbɔi lɛ, wɔkase, bɔni afee ni wɔnyɛ wɔshiɛ kɛjɛ shinaa naa kɛya shinaa naa. Wɔyɛ nɔ ni no mli lɛ atsɛɔ lɛ odaseyeli woji bibii lɛ yɛ wiemɔi pii amli. Akala Maŋtsɛyeli shɛɛ sane lɛ he shiɛmɔ wiemɔi kukuji yɛ woji nɛɛ anɔ.
Kɛjɛ shishijee lɛ, mikase Malay odaseyeli wolo lɛ mli wiemɔi miwo miyitsoŋ, kɛkɛ ni fiofio lɛ, mikase nakai wiemɔ lɛ mli wiemɔi babaoo tsɛmɔ. Shi wɔhiɛɔ Biblia kasemɔ he woji yɛ wiemɔi krokomɛi babaoo hu mli. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, wɔyɛ woji yɛ Bengali, Gujarati, Hindi, Malayalam, Tamil, kɛ Urdu wiemɔi amli kɛha Indiabii lɛ. Mɛi ni wɔkɛkpe yɛ wiemɔ kui sɔrɔtoi babaoo mli lɛ bafee niiashikpamɔ hee kɛha mi.
Mikaiɔ adafitswaa ni faa mɔ tsui waa, ni akɛha yɛ September 1939 mli, ni ji ta ni akɛɛ efɛ yɛ Europa lɛ jogbaŋŋ. Wɔsusu akɛ, ‘Ani emli baalɛɛ kɛbashɛ Bokagbɛ Shɔŋŋ nɛɛ hu?’ Ebafee tamɔ nɔ ni tsɔɔ Harmagedon hiɛ kɛha mi—ni misusu akɛ eji be ni sa jogbaŋŋ diɛŋtsɛ! Minu he akɛ mimii eshɛ mihe waa akɛ mikɛ mibalahiaŋ be lɛ miitsu nii yɛ gbɛ kpakpa nɔ.
Mina asafoŋ kpeei kɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli gbɛfaŋnɔ kɛmɔ shi, kɛfata minitsumɔ yɛ woji atoohe lɛ he. Wɔmiifee Biblia mli nikasemɔi, ni mɛi komɛi kpɛlɛ wiemɔ lɛ nɔ ni amɛkɛ amɛhe ha kɛha nu mli baptisimɔ. Akɛ amɛ tee ŋshɔnaa he ko ni bɛŋkɛ jɛmɛ, ni amii amɛ nu yɛ Singapore ŋshɔ kulɔkulɔ lɛ mli. Wɔkpɛ wɔyiŋ po akɛ wɔbaafee kpee, ni wɔtsɔ gbɛ ni yɔɔ nigii nɔ wɔkɛ ninefɔɔ woji ha mɛi ni yɔɔ wiemɔ lɛ he miishɛɛ lɛ. Mɛi aaafee 25 ba nɔ ni wɔhe wɔye waa akɛ no baafee wɔnaagbee kpee dani Harmagedon baaba lɛ shishi, ni wɔna miishɛɛ waa.
Ta lɛ tsĩ sharamɔ ni ka Asafo lɛ nitsumɔ he niji lɛ ateŋ lɛ naa waa diɛŋtsɛ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, wɔ Singapore woji atoohe lɛ nine shɛ adafitswaa kuku ko nɔ akɛ German gbɛgbalɔi etɛ kɛ lɛlɛ ko ni atsɔɔɔ wɔ egbɛi baashɛ Singapore yɛ be ko mli, ni amɛbaatsa nɔ kɛya he ko hu ni atsɔɔɔ wɔ, ni aha amɛ nitsumɔ yɛ jɛmɛ. Otsii fioo sɛɛ lɛ, amɛbashɛ shi, ni amɛkɛ wɔ hi shi ŋmɛlɛtswai nyɔŋma kɛ miishɛɛ. Eyɛ mli akɛ wɔnuuu wiemɔ lɛ moŋ, shi wɔnyɛ wɔnu shishi akɛ he ni aha amɛ nitsumɔ yɛ nɛɛ ji Shanghai.
Minitsumɔ yɛ Shanghai
Afi sɛɛ lɛ, mi hu aha mi nitsumɔ akɛ miyasɔmɔ yɛ Shanghai. Ahaaa mi gbɛjegbɛ adrɛs ko kwraa, fe post ɔfis adeka yibɔ ko pɛ kɛkɛ aha mi. Beni ata midaaŋ waa yɛ post ɔfis lɛ sɛɛ lɛ, minyɛ mitsɔɔ mɔ ni miji jogbaŋŋ bɔ ni sa, ni no ha amɛkɛ he ni Asafo lɛ nitsumɔ he nine lɛ yɔɔ lɛ adrɛs ha mi. Shi kɛlɛ, chinanyo ni yɔɔ jɛmɛ lɛ kɛɛ mi akɛ nitsumɔ he nine lɛ efã kɛshi jɛmɛ, shi amɛhaaa he ni amɛtee lɛ adrɛs.
Misusu akɛ: ‘Te mafee tɛŋŋ mɔ?’ Misɔle blɛoo yɛ miyitsoŋ kɛha gbɛtsɔɔmɔ. Ni miwo mihiɛ nɔ lɛ, mina hii etɛ komɛi, ni mina akɛ amɛ kwɔlɔ fioo fe mɛi krokomɛi ni nyiɛ gbɛ lɛ nɔ lɛ fɛɛ, ni esoro amɛsu hu fioo. Amɛtamɔ Germanbii etɛ ni wa yɛ Singapore ni amɛye ŋmɛlɛtswai fioo ko lɛ pɛpɛɛpɛ. Oya nɔŋŋ, kɛkɛ ni minyiɛ kɛtee amɛmasɛi.
Kɛkɛ ni mikɛ momohaa fioo bi kɛ miishɛɛ akɛ: “Nyɛfainɛ fioo.” Ni amɛwa ni amɛkɛ gbeyeishemɔ fioo kwɛ mi gãa tamɔ nɔ ni amɛmiitao amɛle mɔ ni miji. Ni mibi amɛ akɛ: “Singapore. Yehowa Odasefoi. Ani nyɛkaiɔ mi?”
Be fioo sɛɛ lɛ, amɛha hetoo akɛ: “Ja! Ja! Ja!” Nɔŋŋ ni wɔfua wɔhe, ni miishɛɛ yaafonui bɔi hoo yɛ mihiŋmɛiaŋ. Te ebalɛ tɛŋŋ, ni yɛ mɛi akpekpei abɔ lɛ fɛɛ ateŋ lɛ, nakai mɛi etɛ lɛ batsɔ nakai gbɛ lɛ nɔ yɛ nakai be pɔtɛɛ lɛ mli lɛ? Mikɛɛ, “Miida bo shi, Yehowa.” No mli lɛ, chinabii awekui etɛ, kɛ Germanbii etɛ, kɛ mi pɛ ji Odasefoi ni yɔɔ Shanghai.
Hong Kong kɛ no Sɛɛ lɛ Burma
Beni misɔmɔ yɛ Shanghai nyɔji fioo sɛɛ lɛ, aha mi nitsumɔ yɛ Hong Kong. Beni ebalɛ akɛ mihefatalɔ gbɛgbalɔ ni jɛ Australia lɛ nyɛɛɛ ebashɛ shi lɛ, mibana akɛ mikometoo pɛ mahi jɛmɛ, Odasefonyo koome pɛ ni yɔɔ nakai shihemɔ he lɛ. Mikai mihe shikome ekoŋŋ akɛ, mikɛɛ Yehowa akɛ, “Naa mi, tsu mi!”
Mitsuɔ minitsumɔ lɛ yɛ Chinabii ni wieɔ Blɔfo lɛ ateŋ titri, shi kɛlɛ ewa waa dani aŋmɛɔ mi gbɛ ni miboteɔ amɛshihilɛ hei lɛ agbói lɛ amli, ejaakɛ chinabii awiemɔi pɛ amɛtsuji ni tara naa lɛ wieɔ. No hewɔ lɛ mikase Chinabii awiemɔ lɛ fioo yɛ wiemɔi enyɔ ni afɔɔ kɛ nitsumɔ lɛ mli. Ni eye omanye! Mibɛŋkɛɔ tsuji ni ji bulɔi lɛ, ni mikɛ minitsumɔ wolo tsɔɔ amɛ, ni miwieɔ chinabii awiemɔi fioo ni minuɔ lɛ, kɛkɛ lɛ bei pii lɛ, amɛha mibote shia lɛ mli.
Be ko ni miyaa skul ko mli lɛ, mikɛ nɛkɛ gbɛ nɛɛ tsu nii koni mana hegbɛ mikɛ skul tsɔlɔ nukpa lɛ awie. Tsɔɔlɔi bibii lɛ ekome kɛ mi kpe yɛ skul ablanaa lɛ nɔ. Minyiɛ yoo nɛɛ sɛɛ kɛtsɔ skul tsui lɛ saŋŋ mli, ni mihere skul gbekɛbii lɛ aŋamɔ kɛ bulɛ lɛ nɔ, ni mifee klalo beni akɛ mi yaa ayatsɔɔ skul tsɔɔlɔ nukpa lɛ.
Tsɔɔlɔ lɛ tswa shinaa lɛ, ni egbele, ni edamɔ sɛɛ, ni ekɛ enine fee okadi akɛ miya mli. Nɔ ni fee mi naakpɛɛ kɛ dɔlɛ ji akɛ, ekɛ bulɛ babaoo diɛŋtsɛ enyiɛ mihiɛ kɛtee amɛ tiafi mli! Etamɔ nɔ ni anuuu chinabii awiemɔi ni miwie lɛ shishi, ni, taakɛ skul tsɔɔlɔ nukpa lɛ kɛɛ mi yɛ sɛɛ mli lɛ, amɛsusu akɛ onukpai ni kwɛɔ nu namɔ kɛ tiafi nɔ lɛ ateŋ mɔ ko ji mi.
Beni mitsu nii nyɔji ejwɛ sɛɛ lɛ, Hong Kong polisifoi lɛ tswa mi adafi akɛ agu wɔ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ, ni ákɛ esa akɛ mi diɛŋtsɛ makpa shiɛmɔ nitsumɔ lɛ, aloo kɛ jeee nakai lɛ, abaatswa minane shi tũ. Mihala minane shi tũtswaa lɛ ejaakɛ hegbɛ yɛ lolo kɛha shiɛmɔ nitsumɔ lɛ yɛ hei krokomɛi. Beni miyɔɔ Hong Kong lɛ, miha woji 462 ni miye mibua mɛi krokomɛi enyɔ ni amɛkɛ amɛhe wo sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli.
Kɛjɛ Hong Kong lɛ, aha mi nitsumɔ yɛ Burma. Mifee gbɛgbalɔ yɛ jɛmɛ ni miye mibua yɛ woji atoohe lɛ yɛ Rangoon (amrɔ nɛɛ Yangon). Niiashikpamɔi ni yɔɔ miishɛɛ ni mina lɛ ateŋ ekome ji shiɛmɔ ni mishiɛ yɛ maji kɛ akrowai ni egbɛ eshwa gbɛjegbɛ wulu ni jɛɔ Rangoon kɛyaa Mandalay lɛ he fɛɛ lɛ amli, kɛtsa nɔ kɛtee chinabii amaŋ Lashio ni yɔɔ husu lɛ naa lɛ. Mikɛ mihefatalɔ gbɛgbalɔ lɛ tsu nii yɛ maŋbii ni wieɔ Blɔfo lɛ ateŋ titri, ni wɔna mɛi ohai abɔ shɛ Consolation (amrɔ nɛɛ Awake! wolo tɛtrɛɛ lɛ). Heniianaa lɛ, ebalɛ akɛ abale nɛkɛ gbɛjegbɛ wulu ni jɛɔ Rangoon kɛyaa Mandalay nɛɛ akɛ Burma Road, ni ji gbɛ ni atsɔ nɔ akɛ Amerika tawuu nibii tee China lɛ.
Bei pii lɛ, mulu ni shɛɔ nakutso naa lɛ mli nyiɛmɔ kɛ tɔlɛ lɛ haa wɔsumɔɔ ni wɔju wɔhe jogbaŋŋ. Enɛ kɛ sane ni migba kɛje shishi lɛ ba, nɔ ni amɔ wɔ beni wɔjuɔ wɔhe yɛ faa ko mli yɛ nu nɔ agba ko shishi lɛ. No sɛɛ etsɛɛɛ lɛ, asraafoi anifeemɔi kɛ hela nyɛ wɔnɔ ni wɔku wɔsɛɛ kɛtee Rangoon. Minyɛ mihi Burma aahu kɛyashi 1943, kɛkɛ ni tawuu nifeemɔi lɛ mli bawa waa, ni enyɛ minɔ ni miku misɛɛ kɛtee Australia.
Yɛ Minaŋ yɛ Australia
Yɛ nakai beaŋ lɛ, agu Yehowa Odasefoi anitsumɔ yɛ Australia. Shi, etsɛɛɛ kɛkɛ ni ajie naatsii ni ji gu ni agu nitsumɔ lɛ, ni yɛ be ko sɛɛ lɛ, afɔ mi nine ekoŋŋ akɛ mibatsu nii yɛ nitsumɔ he nine lɛ. Yɛ sɛɛ mli, yɛ 1947 lɛ, mikɛ Betty Moss, ni miitsu nii yɛ Asafo lɛ nitsumɔ he nine ni yɔɔ Australia lɛ bote gbalashihilɛ mli. Gbɛgbalɔi ji Betty tsɛ kɛ enyɛ fɛɛ, ni amɛwo lɛ kɛ enyɛmi nukpa Bill fɛɛ hewalɛ ni amɛkɛ gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ afee amɛwala be fɛɛ mli nitsumɔ. Betty je gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ shishi yɛ gbi ni eye afii 14, ni ji gbi ni egbe skul naa hu lɛ. Mina akɛ wɔbaanyɛ wɔhi shi jogbaŋŋ yɛ ekomefeemɔ mli, ejaakɛ lɛ hu ekɛɛ Yehowa nakai nɔŋŋ akɛ, “Naa mi, tsu mi!”
Beni wɔhi shi afi sɛɛ lɛ, afɔ mi nine kɛtee kpokpaa nɔ nitsumɔ lɛ mli, ni miyasaraa Yehowa Odasefoi asafoi lɛ. Australia akrowai amli nitsumɔ bafee kaa diɛŋtsɛ. Bei pii lɛ nu afua ni jɛɔ nugbɔnɛmɔ bafeɔ naagba kɛhaa gbɛfaa, titri lɛ yɛ sũ gbɛjegbɛi ni nɔ shamɔɔ totro lɛ anɔ. Hulutsoo be mli jeŋ dɔlɛ nyɛɔ eshɛɔ 110 degrees Fahrenheit yɛ hɔlɔ mli po. Akɛni wɔwɔɔ mama buui amli hewɔ lɛ, hulutsoo be mli jeŋ dɔlɛ lɛ naa waa fe nine, ni fɛ̃i bei amli hu lɛ, fɛ̃i yeɔ wɔ waa fe nine.
Mina miishɛɛ waa akɛ masɔmɔ akɛ kpokpaa wulu nɔkwɛlɔ hu beni ayɔɔ kpokpai enyɔ pɛ yɛ Australia lɛ. Donald MacLean sɔmɔɔ kpokpaa wulu kome, ni mi hu misɔmɔɔ ekroko lɛ. Kɛkɛ lɛ wɔtsake kpokpai. Eji miishɛɛ sane waa akɛ makane asafoi ni yɔɔ nɛkɛ hei ni wɔsɔmɔ yɛ tsutsu nɛɛ ahe saji. Biblia mli anɔkwale wui lɛ ekwɛ̃ ni amɛwo yibii lɛlɛŋ!
Wɔku Wɔsɛɛ Kɛtee He ni Wɔje Shishi yɛ lɛ Ekoŋŋ
Yɛ 1961 mli lɛ, mina hegbɛ mitee Gilead ‘maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi askul ni afee klɛŋklɛŋ beni ajie kɛtee Brooklyn, yɛ New York lɛ eko. Minine eshɛ ninefɔɔ nɔ shii abɔ kɛha skul lɛ yaa, shi minyɛɛɛ makpɛlɛ nɔ yɛ gbɔmɔtsoŋ hewalɛnamɔ hewɔ. Beni wɔgbe nyɔji nyɔŋma nikasemɔ lɛ naa lɛ, afɔ mi nine akɛ mikpɛlɛ New Zealand nɔ akɛ minitsumɔ hee.
No hewɔ lɛ, kɛjɛ January 1962 kɛbaa nɛɛ fɛɛ, mikɛ Betty ehi biɛ yɛ New Zealand, ni ji maji ni yɔɔ wuoyigbɛ nɛɛ ekome mli. Bei pii lɛ, afɔɔ lɛ tsɛmɔ akɛ Pasifik adiagbai fɛfɛji lɛ ateŋ ekome. Yɛ teokrase shishinumɔ naa lɛ, eyɛ miishɛɛ waa akɛ masɔmɔ yɛ kpokpaa kɛ kpokpai wuji anɔ nitsumɔ lɛ mli. Afii 14 ni eho nɛ, kɛjɛ April 1979 kɛbaa nɛɛ, wɔtsu nii aahu yɛ New Zealand nitsumɔ he nine lɛ.
Amrɔ nɛɛ mikɛ Betty fɛɛ yɛ wɔ afii 70 lɛ teŋ gbɛ, ni wɔyi enyɔ lɛ fɛɛ wɔkɛ afii 116 esɔmɔ yɛ be-fɛɛ Maŋtsɛyeli sɔɔmɔ lɛ mli ni wɔfoko mli. Betty bɔi gbɛgbamɔ kɛjɛ January 1983, ni mibɔi kɛjɛ April 1937. Wɔmiishɛɛ lɛ efa babaoo beni wɔnaa wɔmumɔŋ bii kɛ nabii lɛ akɛ amɛmiifee nɔ ni wɔfee beni wɔji gbekɛbii lɛ, ni ji akɛ, amɛmiibo ŋaawoo ni yɔɔ Jajelɔ 12:1 lɛ toi lɛ, akɛ: “Asaŋ kaimɔ o-Bɔlɔ lɛ yɛ obalahiaŋ gbii lɛ amli.”
Mɛɛ hegbɛ po wɔna nɛkɛ, akɛ wɔkɛ nɔ ni miihe ashɛ wɔwala be fɛɛ ashiɛ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa lɛ ni wɔfee mɛi kaselɔi, taakɛ wɔ-Nuŋtsɔ Yesu Kristo fa ni wɔfee lɛ! (Mateo 24:14; 28:19, 20) Eŋɔɔ wɔnaa waa akɛ wɔhere Nyɔŋmɔ ninefɔɔ lɛ nɔ tamɔ bɔ ni gbalɔ Yesaia fee blema be ko ni eho lɛ pɛpɛɛpɛ, akɛ “Naa mi, tsu mi!”