Yehowa, Mi-Hekɛnɔfɔɔ Kɛjɛ Migbekɛbiiashi
TAAKƐ BASIL TSATOS GBA
Afi lɛ ji 1920; he ni eba yɛ ji Arcadia gɔji lɛ anɔ, yɛ Peloponnisos ni yɔɔ fɛo lɛ, yɛ Greece. Miyɛ saa mli, ni mihe miiye waa kɛ Spanish influenza ni asheɔ lɛ gbeyei waa, ni miigbe mɛi yɛ je lɛŋ fɛɛ lɛ.
BE FƐƐ be ni sɔlemɔ ŋmɛlɛ lɛ aaagbɛɛ lɛ, miyooɔ akɛ eetswa mɔ ko ni eye hela lɛ eko lɛ gbele he adafi. Ani mi manyiɛ sɛɛ? Heniianaa lɛ, mina hewalɛ, shi mɛi akpekpei abɔ gboi. Eyɛ mli akɛ no mli lɛ miye afii kpaanyɔ pɛ moŋ, shi nɛkɛ niiashikpamɔ ni yɔɔ gbeyei nɛɛ kã he eyɛ mijwɛŋmɔ mli waa lolo.
Mumɔŋ Nibii Ahesusumɔ Mra
No sɛɛ be fioo mli lɛ, Mi-Nii bagbo. Yɛ eyarafeemɔ lɛ sɛɛ lɛ, mikaiɔ akɛ Awo bafata mikɛ minyɛmiyoo fioo lɛ he yɛ wɔshia lɛ mli, he ni wɔhereɔ kɔɔyɔɔ yɛ lɛ. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ akɛni esumɔɔɔ ni wɔyeɔ awerɛho babaoo tsɔ hewɔ lɛ, ewie blɛoo akɛ: “Ah, mibii, bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ, wɔ fɛɛ wɔbaagbɔlɔ ni wɔbaagboi.”
Eyɛ mli akɛ ekɛ mlijɔlɛ gbee wie moŋ, shi ewiemɔi lɛ hao mi waa. Misusu akɛ: ‘Eyɛ mɔbɔ waa! Ejaaa gbɛ nakai!’ Shi wɔyi enyɔ lɛ fɛɛ wɔna miishɛɛ fioo ekoŋŋ beni Awo kɛfata he akɛ: “Shi, kɛ Nuŋtsɔ lɛ ba ekoŋŋ lɛ, ebaatee mɛi ni egboi lɛ ashi, ni wɔgboiŋ dɔŋŋ!” lɛ. Kwɛ bɔ ni eshɛjeɔ mɔ mi waa ehaa!
Kɛjɛ nakai be lɛ nɔ kɛyaa lɛ, mibana he miishɛɛ waa akɛ matao be ni nakai miishɛɛ be lɛ baaba. Mibi mɛi pii, shi mɔ ko kwraa nyɛɛɛ atsɔɔ mi, ni yɛ nakai sane lɛ pɔtɛɛ he lɛ, mɔ ko kwraa sumɔɔɔ po ni ekɛ mi gbaa he sane.
Gbi ko beni miye aaafee afii 12 lɛ, mitsɛ nine shɛ wolo ko nɔ kɛjɛ enyɛmi nuu ni yɔɔ United States lɛ ŋɔɔ. Wolo lɛ yitso ji The Harp of God, ni Watch Tower Bible and Tract Society lɛ fee. Mikwɛ emli saji ni ato naa lɛ mli, ni mihɛle shi kɛ miishɛɛ beni mina yitso ko ni tsɔɔ akɛ “Wɔ Nuŋtsɔ lɛ Sɛɛkuu Lɛ.” Mikɛ miishɛɛ kpele kane, shi minijiaŋ je wui waa akɛ atsiii afi pɔtɛɛ ko tã kɛha esɛɛkuu lɛ. Shi, wolo lɛ tsɔɔ hu akɛ nakai be lɛ bɛ shɔŋŋ.
Etsɛɛɛ ni mibɔi nɔtsamɔ skul yaa, ni mikɛ mihe bawo minikasemɔ lɛ mli kwraa. Shi yɛ be kɛ bei amli lɛ, mitsɛkwɛ ni yɔɔ Amerika lɛ kɛ Buu-Mɔɔ lɛ ekomɛi majeɔ, ni minaa amɛkanemɔ he miishɛɛ. Agbɛnɛ, daa Hɔgbaa hu lɛ, miyaa Hɔgbaa skul, ni osɔfonukpa lɛ baa ekɛ wɔ bawieɔ.
Gbi Hɔgbaa pɔtɛɛ ko lɛ, osɔfonukpa lɛ mli fu waa ni ekɛɛ akɛ: “Gbɔi komɛi kɛ hemɔkɛyeli kwalɔi awoji miiwo wɔmaŋ nɛɛŋ obɔ.” Kɛkɛ ni ewó Buu-Mɔɔ lɛ ekome nɔ ni ebo waa akɛ: “Kɛ nyɛteŋ mɔ ko na wolo ko tamɔ enɛ yɛ shia lɛ, nyɛkɛbaa sɔlemɔ, ni mashã fɛɛ.”
Gbee ni ekɛwie lɛ hao mi waa, shi oweletɔɔ mumɔ ni ejie lɛ kpo lɛ hao mi po fe nakai. No hewɔ lɛ mifeee bɔ ni ekɛɛ lɛ. Shi, miŋma mitsɛkwɛ lɛ wolo ni mikɛɛ lɛ akɛ ekɛ Buu Mɔɔ Asafo lɛ woji akamaje wɔ dɔŋŋ. Kɛlɛ, mitee nɔ misusu Kristo sɛɛkuu he sane lɛ he lolo.
Mumɔŋ Niyenii He Miishɛɛ lɛ Tee Hiɛ
Beni aha latsaa be mli skul gbɛ lɛ, miwo mibaagi koni mato mitadei mawo mli. Mina Buu Mɔɔ Asafo lɛ woji bibii etɛ yɛ baagi lɛ shishi. Mikadiko amɛ jogbaŋŋ tsɔ̃, yɛ gbɛ ko nɔ. Amɛteŋ ekome gbɛi ji Where Are the Dead? [Nɛgbɛ Gbohii lɛ Yɔɔ?]
Misusu akɛ, ‘Emli sane baafee miishɛɛ waa.’ Eyɛ mli akɛ mikaiɔ osɔfonukpa lɛ kɔkɔbɔɔ lɛ moŋ, shi mikpɛ miyiŋ akɛ makane woji bibii lɛ jogbaŋŋ koni mana tɔmɔi ni misusuɔ akɛ eyɔɔ mli lɛ fɛɛ. Mikɔ pɛnsil ni mibɔi tɔmɔi lɛ ataomɔ jogbaŋŋ. Nɔ ni fee mi naakpɛɛ ji, nɔ fɛɛ nɔ ni yɔɔ woji bibii lɛ amli lɛ bafee nɔ ni nilee yɔɔ mli, ni wiemɔ fɛɛ wiemɔ yɛ ŋmalɛ ni atsɛ afata he koni kanelɔ lɛ anyɛ akwɛ kɛjɛ Biblia lɛ mli.
Akɛni wɔbɛ Biblia hewɔ lɛ, misusu akɛ ani akɛ ŋmalɛi ni atsɛ lɛ etsu nii yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ koni niŋmalɔi lɛ kɛfi amɛyiŋtoo sɛɛ lo. No hewɔ lɛ miŋma mitsɛkwɛ lɛ wolo ni mikɛɛ lɛ ni ekɛ Biblia muu lɛ eko amaje mi. Ni efee nakai oya nɔŋŋ. Mikane fɛɛ kɛyagbe naa shii enyɔ, ni eyɛ mli akɛ nibii pii yɛ mli ni minyɛɛɛ manu shishi moŋ, shi miná Daniel kɛ Kpojiemɔ woji lɛ ahe miishɛɛ waa. Miitao manu nibii ni amɛgba amɛshwie shi lɛ ashishi, shi mɔ ko kwraa bɛ he ni wɔyɔɔ lɛ ni baanyɛ aye abua mi.
Migbe skul naa yɛ 1929, ni no sɛɛ nɔŋŋ lɛ, mitsɛkwɛ ni yɔɔ Amerika lɛ kɛ Buu-Mɔɔ lɛ ekomɛi maje mi ekoŋŋ. Mibana amɛkanemɔ he miishɛɛ waa kɛtee nɔ, ni mikɛɛ lɛ ni ekɛmaje mi daa. Mikɛ mɛi krokomɛi hu bɔi hiɛnɔkamɔ ni yɔɔ kɛha wɔsɛɛ, ni mikaseɔ kɛjɛɔ woji tɛtrɛbii lɛ amli lɛ he sanegbaa. Shi nakai beaŋ nɔŋŋ kɛkɛ ni mishihilɛ tsake kwraa.
Mumɔŋ Hiɛyaa yɛ Burma
Minyɛ nyɛmimɛi hii lɛ efa kɛtee amɛyahi Burma (amrɔ nɛɛ Myanmar), ni weku lɛ kpɛ amɛyiŋ akɛ kɛ miyafata amɛhe lɛ, ebaaha mana niiashikpamɔ babaoo ni ekolɛ eeegbele nitsumɔ hegbɛi eha mi. Minaa bokagbɛ maji ahe miishɛɛ daa nɛɛ, no hewɔ lɛ mimii shɛ mihe yɛ jɛmɛ yaa he gbɛkpamɔ nɛɛ he. Ni mitee Burma lɛ, mitee nɔ miná Buu-Mɔɔ lɛ kɛjɛ mitsɛkwɛ lɛ ŋɔɔ lolo, shi mi diɛŋtsɛ mikɛ Biblia Kaselɔi, taakɛ atsɛɔ Yehowa Odasefoi yɛ nakai beaŋ lɛ, ateŋ mɔ ko kwraa ekpeee.
Gbi ko lɛ mina miishɛɛ waa beni mina adafitswaa ko yɛ Buu-Mɔɔ mli ni kɔɔ Light woji lɛ ahe, wolokpoi enyɔ ni gbalaa Biblia mli wolo ni ji Kpojiemɔ lɛ mli saji amli. Kɛfata he lɛ, mibana mile akɛ Buu Mɔɔ Asafo lɛ nitsumɔ he nine ni yɔɔ India, yɛ Bombay lɛ ji he ni ajɛɔ akwɛɔ Biblia Kaselɔi ni yɔɔ Burma lɛ anitsumɔ nɔ. Miŋma amɛ wolo oya nɔŋŋ ni mikɛbi ni amaje mi Light woji lɛ, ni mibi hu ni atsu Biblia Kaselɔi ni yɔɔ India lɛ kɛba ni amɛbashiɛ yɛ Burma.
Woji lɛ bashɛ oya kɛtsɔ woji amajemɔ nɔ, ni otsi loo nɔ sɛɛ lɛ, Burmabii Biblia Kaselɔi lɛ ekomɛi basara mi. Eŋɔɔ minaa waa akɛ male akɛ amɛyɛ kuu bibioo ko yɛ he ni miyɔɔ lɛ nɔŋŋ yɛ Rangoon (amrɔ nɛɛ Yangon), ni ji Burma maŋtiase lɛ. Amɛfɔ mi nine akɛ miba amɛ Biblia nikasemɔ ni amɛfeɔ daa lɛ shishi, ni agbɛnɛ hu mifata amɛhe yɛ shia kɛ shia shiɛmɔ lɛ hu mli. Kɛjɛ shishijee lɛ, mishashao shi fioo, shi etsɛɛɛ ni mibabɔi Biblia mli nilee ni mikɛ Buddhabii, Hindubii, kɛ Muslimbii, kɛ mɛi ni ale amɛ akɛ Kristofoi lɛ gbaa lɛ mli miishɛɛnamɔ.
India nitsumɔ he nine lɛ tsu be-fɛɛ sɔɔlɔi (ni atsɛɔ amɛ gbɛgbalɔi) enyɔ kɛba Rangoon, Ewart Francis kɛ Randall Hopley. Kɛjɛ shishijee lɛ, mɛi enyɔ lɛ fɛɛ jɛ England, shi amɛsɔmɔ aahu yɛ India afii babaoo. Amɛwo mi hewalɛ waa, ni yɛ 1934 mli lɛ, abaptisi mi akɛ mihenɔjɔɔmɔ kɛha Yehowa lɛ he okadi.
Odasefonyo ni Yɔɔ Ekaa
Yɛ be ko sɛɛ lɛ, India nitsumɔ he nine lɛ tsu gbɛgbalɔi pii kɛba Burma. Amɛteŋ mɛi enyɔ, Claude Goodman kɛ Ron Tippin, tee oketeke shidaamɔ he ko ni amɛkɛ Sydney Coote, ni ji oketeke shidaamɔ he lɛ nɔ onukpa lɛ yawie. Ehe woji, ni ekane fɛɛ, ni ebɔi enyɛmiyoo ni ebote gbalashihilɛ mli, Daisy D’Souza, ni yɔɔ Mandalay lɛ woloŋmaa. Lɛ hu ebana woji lɛ ahe miishɛɛ waa ni ebi ni akɛ babaoo amaje lɛ.
Daisy, ni eji Katoliknyo ni yɔɔ ekaa lɛ, ji mɔ ko ni yɔɔ ekaa sɔrɔto ko. Ebɔi ekuuŋbii lɛ asaramɔ kɛ nibii ni ekaseɔ lɛ he wiemɔ. Ni beni osɔfo ni kwɛɔ nakai kpokpaa lɛ nɔ lɛ basara lɛ, ni ebi lɛ nɔ hewɔ ni ekpa sɔlemɔ baa lɛ, etsɔɔ lɛ akɛ Biblia lɛ fiii nibii ni etsɔɔ, tamɔ hɛl la ni tsoɔ lɛ asɛɛ.
Naagbee lɛ, ebi lɛ akɛ: “Afii babaoo ni mikɛwie hɛl la ni tsoɔ he aahu nɛɛ fɛɛ sɛɛ nɛɛ, te mafee tɛŋŋ makɛɛ amɛ agbɛnɛ akɛ he ko ni tamɔ nakai bɛ lɛ? Mɔ ko kwraa sumɔŋ ni eba sɔlemɔ dɔŋŋ.”
Ni Daisy to he eha lɛ akɛ: “Kɛ Kristofonyo anɔkwafo ji bo lɛ, no lɛ obaatsɔɔ amɛ anɔkwale lɛ, ni nɔ ni baajɛ mli aba kɔɔɔ he eko. “Kɛkɛ ni ekɛfata he akɛ: “Kɛ ofeee lɛ, mafee!” Ni efee hu.
Abaptisi Dick kɛ Daisy kɛ amɛbiyei enyɔ ni edara lɛ yɛ Rangoon yɛ be mli ni abaptisi mi lɛ nɔŋŋ mli. Afii etɛ sɛɛ, yɛ 1937 mli lɛ, mikɛ amɛbiyoo ni ji enyɔ, Phyllis, bote gbalashihilɛ mli.
Mijo Foi Kɛtee India
Japan asraafoi batutua Burma yɛ Jeŋ Ta II mli, ni amɛŋɔ Rangoon maŋ lɛ yɛ March 8, 1942. Anyɛ maŋbii foji ni ji gbɔi lɛ anɔ ni amɛkɛ oyaiyeli afa kɛya India. Ohai abɔ ka akɛ amɛaajo foi kɛtsɔ kooi amli, shi mɛi pii gboi yɛ gbɛ lɛ nɔ. Mile onukpa ni kwɛɔ mɛi ajiemɔ kɛyaa lɛ nɔ lɛ, no hewɔ lɛ minyɛ mina tikitii yɛ lɛji ni looɔ jatsui lɛ ekome mli, koni wɔkɛshi Rangoon kɛya Calcutta. Wɔshia kɛ nibii ni wɔyɔɔ lɛ amli babaoo ni wɔɔshi kɛ oyaiyeli nakai lɛ bafee dɔlɛ sane waa kɛha wɔ fɛɛ. Japanbii lɛ hi Burma kɛjɛ 1942 kɛyashi 1945.
Beni wɔshɛ India lɛ, no mli lɛ eshwɛ wɔshika fioo pɛ, ni nitsumɔ namɔ hu bɛ mlɛo kwraa. Enɛ bafee hemɔkɛyeli kaa kɛha wɔ. Mikɛ Britainnyo asraafonyo nukpa ko kpe, ni eha mi nitsumɔ kpakpa ni jeee tawuu nitsumɔ, shi nitsumɔ lɛ biɔ ni mafata asraafoi agbɛjianɔtoo lɛ he. Kɛtsɔ Yehowa yelikɛbuamɔ nɔ lɛ, minyɛ miŋmɛɛ nakai nitsumɔ ni ehaa mi lɛ he, ni no ha mitee nɔ mihiɛ Kristofoi ahenilee ni mli tse mli. (Yesaia 2:2-4) Wɔnu Yehowa nine ni kwɛɔ wɔnɔ yɛ suɔmɔ mli lɛ hu he, yɛ gbɛi krokomɛi anɔ.
Wɔyahi shi yɛ New Delhi, India maŋtiase lɛ, he ni anyɛɛɛ ana tsu ni awɔɔ mli yɛ jɛmɛ lɛ. Shi yɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, wɔyana tsu agbo ko yɛ maŋ lɛ teŋ tuuŋtu. Eyɛ ablanaa agbo ko kɛ he ni atsɔɔ kɛyaa jɛmɛ ni egbaaa mɔ ko naa, ni wɔkɛ nɛkɛ tsu nɛɛ tsu nii yɛ afii fioo ni nyiɛ sɛɛ lɛ amli akɛ Maŋtsɛyeli Asa kɛha Yehowa Odasefoi Asafo ni yɔɔ Delhi lɛ. Shi kɛlɛ, yɛ naatsii ni akɛba Buu Mɔɔ Asafo lɛ woji fɛɛ anɔ yɛ India yɛ 1941 mli lɛ hewɔ lɛ, wɔnine nyɛɛɛ ashɛ Biblia kasemɔ he woji anɔ.
Bɔ ni Fee ni Ajie Naatsii Lɛ
Hɔgbaa ko yɛ 1943 mli lɛ, mɛi ni yaa sɔlemɔ yɛ Delhi sɔlemɔi amli lɛ anine shɛ wolo bibioo ko ni osɔfoi 13 ni jɛ sɔlemɔi sɔrɔtoi amli kɛ amɛnine ewo shishi lɛ nɔ. Ebɔ kɔkɔ akɛ: “DELHI MAŊBII NYƐKWƐA JOGBAŊŊ YƐ YEHOWA ODASEFOI AHE.” Naafolɔmɔ lɛ ji akɛ agu wɔnitsumɔ lɛ yɛ India yɛ maŋkwramɔŋ yiŋtoi ahewɔ.
Yɛ nitsumɔ he nine ni yɔɔ Bombay lɛ gbɛŋmɛɛ naa lɛ, wɔkala wolo bibioo ko ni wɔja oya nɔŋŋ ni wɔkɛkpa osɔfoi lɛ ahe mama. Akɛni miji onukpai asɛinɔtalɔ hewɔ lɛ, akala migbɛi kɛ adrɛs yɛ wolo bibioo ni mli wiemɔi lɛ amli wa waa nɛɛ shishigbɛ. No sɛɛ etsɛɛɛ, beni polisifoi lɛ na Margrit Hoffman kɛ mi ni wɔmiija nɛkɛ woji bibii nɛɛ, amɛmɔmɔ wɔ ni amɛyawo wɔ tsuŋ. Shi, etsɛɛɛ ni aha mɔ ko badamɔ wɔsɛɛ ni ajie wɔ.
Yɛ sɛɛ mli, yɛ esɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ, Margrit tee Sir Srivastava, ni eji maŋ onukpa ko ni ale lɛ waa yɛ India maŋtsɛyeli lɛ ajinafoi akuu lɛ mli lɛ shia. Sir Srivastava kɛ miishɛɛ here lɛ hiɛmɛɛ, ni yɛ amɛsanegbaa mli lɛ, nyɛmiyoo lɛ kɛɛ lɛ akɛ agu wɔwoji lɛ yɛ India yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ. Nakai gbi lɛ, Margrit kɛ mlawoo ajinafoi akuu kɛha Madras maŋ lɛ mli nyo ko hu kpe. Eba maŋ lɛ mli kɛha mlawoo ajinafoi akuu lɛ kpee ko ni amɛbaafee. Etsi gu ni agu wɔwoji lɛ yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ lɛ tã etsɔɔ lɛ, ni ewo lɛ shi akɛ ebaawó nakai sane lɛ nɔ yɛ kpee ni amɛbaafee lɛ mli.
Nakai beaŋ lɛ, miitsu nii akɛ datrɛfonyo ni tsuɔ kpɔiaŋgbɔlemɔ tsamɔ he nii yɛ maŋ lɛŋ helatsamɔ he. Ojogbaŋŋ, Sir Srivastava bapila, ni helatsamɔ he lɛ tsu mi ni miyakwɛ akɛ ani kpɔiaŋgbɔlemɔ tsofafeemɔ baaye abua lɛ lo. Mina akɛ Sir Srivastava ji mɔ ko ni sumɔɔ mɔ sane waa, ni beni wɔgbaa sane lɛ, mitsi tã kɛfo mli kuku kɛkɛ akɛ aha mɛi badamɔ wɔsɛɛ dani ajie Awula Hoffman kɛ mi fɛɛ kɛjɛ tsuŋwoo mli. Migbala mli mitsɔɔ lɛ akɛ ejɛ nɔnyɛɛ ni jɛ osɔfoi lɛ aŋɔɔ, akɛ agu wɔ Biblia kasemɔ he woji lɛ yɛ maŋkwramɔŋ yiŋtoi ahewɔ, shi yɛ anɔkwale mli lɛ wɔkɛ wɔhe wooo maŋkramɔŋ saji amli. Mitee nɔ akɛ, wɔ nitsumɔ he nine najiaŋdamɔlɔ, Edwin Skinner, ebi aahu ni aha lɛ hegbɛ ni akɛbibii lɛ saji ni ekɛgbala wɔshidaamɔ mli, shi fɛɛ eko lɛ, afooo edaaŋ.
Gbii enyɔ sɛɛ lɛ, Sir Srivastava kɛɛ mi akɛ: “OW. Jenkins [maŋ onukpa ni sumɔɔɔ wɔnitsumɔ lɛ kwraa lɛ] baaya nitsumɔ mli hejɔɔmɔ kwraa yɛ gbii fioo ko mli, ni mɔ ni baaba ebaye esɛɛ ji Sir Francis Mudie. Kɛɛmɔ Ow. Skinner ni ebana mi, ni mikɛ lɛ ayatsɔɔ Sir Francis.”
Sir Srivastava to kpee lɛ he gbɛjianɔ taakɛ ewo shi lɛ. Beni amɛkpe lɛ, Sir Francis Mudie kɛɛ Nyɛminuu Skinner akɛ: “Minyɛŋ mawo bo shi yɛ nɔ ko he, shi makwɛ sane lɛ mli ekoŋŋ.” Akɛni mlawoo ajinafoi akuu lɛ baatara shi ekoŋŋ yɛ gbii fioo ko sɛɛ hewɔ lɛ, Nyɛminuu Skinner hi shi koni ekwɛ nɔ ni baajɛ mli aba. Lɛlɛŋ hu, Madras maŋ lɛ najiaŋdamɔlɔ yɛ mlawoo ajinafoi akuu lɛ mli lɛ te shi ni ebi akɛ: “Ani eji anɔkwale akɛ agu Buu Mɔɔ Biblia kɛ Woji Bibii Asafo lɛ woji yɛ maŋkwramɔŋ yiŋtoi ahewɔ?”
Ni Sir Francis Mudie jie naa akɛ: “Dabi, agu nitsumɔ lɛ yɛ he nɔkwɛmɔ hewɔ, shi amrɔ nɛɛ nɔyeli lɛ ekpɛ eyiŋ akɛ ebaajie naatsii lɛ kɛjɛ jɛmɛ.”
Mɛɛ miishɛɛ be ebafee kɛha wɔ nɛkɛ beni wɔnu nakai adafitswaa lɛ! Otsi sɛɛ lɛ, nitsumɔ he nine ni yɔɔ Bombay lɛ nine shɛ wolo nɔ kɛmiima nɔ mi akɛ nitsumɔ lɛ guu lɛ eba naagbee.
Wɔku Wɔsɛɛ Kɛtee Burma ni Awuɔ Ta yɛ Lɛ
Britania nɔyeli ku sɛɛ kɛba Burma ekoŋŋ yɛ Jeŋ Ta II sɛɛ, ni wɔ Odasefoi lɛ ateŋ mɛi nyɔŋma ku wɔsɛɛ kɛtee Rangoon yɛ nyɔji fioo sɛɛ. Wɔna miishɛɛ waa beni wɔna akɛ Odasefoi ni ji maŋbii fioo komɛi yɛ lolo lɛ. Maŋ lɛŋ shihilɛ efite kwraa. Maŋ shihilɛ hiamɔ nibii, tamɔ srawa hewalɛ kɛ tsɔnei ni ataraa mli kɛyaa hei bɛ he ko kwraa. No hewɔ lɛ wɔhe tsɔne ko kɛjɛ asraafoi lɛ adɛŋ ni wɔkɛtsu nii akɛ nɔ ni wɔkɛholeɔ mɛi kɛyaa kpeei ni wɔto he gbɛjianɔ amrɔ nɔŋŋ beni wɔku wɔsɛɛ kɛba maŋ lɛ mli lɛ.
Nuu ko ni yɔɔ wiemɔ lɛ he miishɛɛ ha wɔ shikpɔŋ, ni kɛtsɔ gbɔmɛi ni mli jɔ, ni yɔɔ jɛmɛ lɛ ayelikɛbuamɔ nɔ lɛ, wɔma Maŋtsɛyeli Asa ko ni da bɔ ni sa. Wɔkɛ pamplo tsei titrii mamɔ, ni wɔkɛ pamplo tsei ni agbala mli fee egbogboi lɛ, ni wɔkɛ jwɛi wo. Biɛ, yɛ April 1947 mli, ni Nathan H. Knorr, ni no mli lɛ eji Buu Mɔɔ Asafo lɛ sɛinɔtalɔ lɛ, kɛ ewoloŋmalɔ, Milton G. Henschel, ha wiemɔi yɛ beni amɛbasara Rangoon lɛ. Nakai beaŋ lɛ, wɔyɛ Odasefoi 19 yɛ Burma maŋ lɛŋ fɛɛ. Shi mɛi 287 babo Nyɛminuu Knorr maŋshiɛmɔ, ni eha yɛ New Excelsior Theatre lɛ toi!
Wɔyahi Shi Kwraa yɛ Australia
Yɛ January 4, 1948 lɛ, aha Burma heyeli kɛjɛ Britania shishi, ni Europabii pii bana akɛ ehi akɛ amɛaashi maŋ lɛ mli. Beni wɔkɛ sɔlemɔ esusu sane nɛɛ he sɛɛ lɛ, mikɛ Phyllis kpɛ wɔyiŋ akɛ wɔkɛ wɔbiyoo lɛ baashi jɛmɛ kɛyahi Australia. Wɔyahi Perth, ni ji Australia Anaigbɛ maŋtiase lɛ mli.
Burma shimɔ ekoŋŋ, ni amrɔ nɛɛ wɔkuŋ wɔsɛɛ dɔŋŋ lɛ bafee awerɛho be waa kɛha wɔ. Yɛ be kɛ bei amli lɛ, wɔnuɔ wɔsuɔlɔi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ ahe, ni eŋɔɔ wɔnaa waa akɛ wɔɔle akɛ Maŋtsɛyeli nitsumɔ lɛ miiya hiɛ waa yɛ nakai maŋ lɛ mli.
Kɛjɛ 1978 mli lɛ, wɔna miishɛɛ waa akɛ wɔkɛ afii ejwɛ sɔŋŋ aaasɔmɔ asafoi ni wieɔ Hela wiemɔ yɛ Australia maji wuji lɛ amli lɛ fɛɛ. Enɛ tsɔɔ gbɛfaa babaoo, ejaakɛ kɛjɛ nɛkɛ maŋ agbo nɛɛ anaigbɛ ŋshɔ lɛ naa kɛyaa bokagbɛ ŋshɔ lɛ naa lɛ jɛkɛmɔ fe shitooi 2,600. Yɛ be ko sɛɛ lɛ, kɔɔyɔɔŋ tsakemɔ, ni tsakeɔ kwraa kɛjɛɔ maŋ kome mli kɛyaa maŋ kroko mli lɛ hu ha wɔgbɔmɔtsoŋ hewalɛ nɔ gbɔ. No hewɔ lɛ wɔyahi Perth ekoŋŋ, he ni misɔmɔɔ yɛ lolo akɛ onukpa yɛ nakai maŋ lɛŋ asafoi 44 lɛ ateŋ ekome mli lɛ.’
Beni afii lɛ hoɔ lɛ, belɛ mihiŋmɛii hu miiba shi kwraa, ni nikanemɔ ebawa waa kɛha mi. Ni kɛlɛ, yɛ gbɔmɔtsoŋ hewalɛ mli naagbai lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, wɔtsui yɛ obalaŋtaiaŋ hewalɛ lolo. Wɔyi enyɔ lɛ fɛɛ wɔkɛ hekɛnɔfɔɔ miimɛ miishɛɛ gbi, beni mɛi fɛɛ ni sheɔ Yehowa gbeyei lɛ baana hulutsoo ni ji ehiɛ duromɔ lɛ, beni “hulu lɛ aaate shi aha nyɛ kɛ tsamɔ yɛ efiji amli, ni [wɔɔ]je kpo ni [wɔya] huru tamɔ tsinabii ni agbele amɛyi” lɛ.—Maleaki 3:20.a
[Shishigbɛ niŋmai]
a Nyɛminuu Tsatos yawɔ yɛ gbele mli yɛ December 13, 1992, beni agbeɔ ewala shihilɛ he sane ŋmaa naa lɛ.
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 24]
Miweku lɛ kɛ Nyɛminuu Henschel kɛ Nyɛminuu Knorr yɛ Burma (Myanmar) yɛ 1947 mli
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 25]
Basil Tsatos kɛ eŋa, Phyllis, yɛ Australia