Papias Bu Nuŋtsɔ lɛ Wiemɔi lɛ akɛ Amɛjara Wa
“MINAAA . . mɛi ni yɔɔ babaoo kɛɛmɔ lɛ anaanyobɔɔ mli ŋɔɔmɔ, shi mina mɛi ni tsɔɔ nɔ ni ji anɔkwale lɛ anaanyobɔɔ mli ŋɔɔmɔ.” Nɛkɛ ji bɔ ni Papias, mɔ ko ni tsɛɔ ehe Kristofonyo ni hi shi yɛ wɔ-Ŋmɛnɛŋmɛnɛ Beaŋ afii ohai enyɔ lɛ mli lɛ kɛɛ.
Papias hi shi yɛ be ni nyiɛ Yesu Kristo bɔfoi lɛ agbele sɛɛ ba nɔŋŋ lɛ mli. Yɛ anɔkwale mli lɛ eji Polycarp, ni abɔ amaniɛ akɛ ekase nii kɛjɛ bɔfo Yohane ŋɔɔ lɛ hefatalɔ. Bɔ ni aye Papias he odase aha nɛɛ kɛ gbɛ ni etsɔɔ nɔ enaa nilee lɛ haa ebafeɔ mɔ ko ni le nibii pii ni etee nɔ.
Henɔkwɛmɔ Jogbaŋŋ kɛ Nitsumɔ
Bɔ ni anɔkwale lɛ he kumai yeɔ Papias ha lɛ jeɔ kpo faŋŋ yɛ woji enumɔ ni eŋmala yɛ Nuŋtsɔ lɛ wiemɔi ahe lɛ mli. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ Papias kase anɔkwale lɛ he nibii babaoo ni enu lɛ ewo eyitsoŋ yɛ eshishijee afii lɛ amli. Yɛ sɛɛ mli lɛ, Papias jɛ eshihilɛ he ni yɔɔ Frigia maŋtiase ni ji Hierapolis, ni yɔɔ Asia Bibioo lɛ mli ebi mɛi ni amɛdara yɛ afii amli lɛ ashi koni ekɛle kɛji akɛ amɛna ni amɛnu Yesu bɔfoi lɛ ahe pɛŋ. Ekɛ miishɛɛ bibii amɛ saji ni eŋmala nɔ ni amɛyɔɔ kɛɛmɔ lɛ eshwie shi.
Papias tsɔɔ mli akɛ: “Mishashaoŋ shi akɛ maŋmala . . . nɔ fɛɛ nɔ ni mikase kɛjɛ onukpai lɛ aŋɔɔ, ni mikaiɔ jogbaŋŋ, ni oyɔɔ nɔmimaa yɛ anɔkwale ni amɛji lɛ nɔ lɛ mashwie shi. Ejaakɛ, taakɛ mɛi pii ji lɛ, minyaaa mɛi ni yɔɔ babaoo kɛɛmɔ lɛ anaanyobɔɔ he, shi moŋ mɛi ni tsɔɔ nɔ ni ji anɔkwale lɛ; ni asaŋ minyaaa mɛi ni gbaa mɛi krokomɛi afamɔi amɛtsɔɔ lɛ ahe, shi moŋ mɛi ni bɔɔ famɔ ni Nuŋtsɔ lɛ kɛha hemɔkɛyeli lɛ ni baa kɛjɛɔ anɔkwale lɛ diɛŋtsɛ mli lɛ ahe amaniɛ lɛ ahe minyaa. Ní kɛ mina mɔ ko ni ji mɔ ni nyiɛ onukpai lɛ asɛɛ lɛ, mibiɔ lɛ saji ni onukpai lɛ gba lɛ diɛŋtsɛ—nɔ ni Andrea loo Petro kɛɛ, loo nɔ ni Filipo loo Toma loo Yakobo kɛɛ, loo nɔ ni Yohane loo Mateo, loo Nuŋtsɔ lɛ kaselɔi lɛ ateŋ mɔ ko kɛɛ.”
Enitsumɔ
Ŋwanejee ko bɛ he akɛ Papias na mumɔŋ nilee babaoo. Wɔbaanyɛ wɔsusu bɔ ni eka toi ni ekɛbo saji ni kɔɔ bɔfoi lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ shihilɛ kɛ esɔɔmɔ nitsumɔ lɛ he saji fɛɛ toi eha lɛ he. Papias ŋmala nɔ ni eyɔɔ kɛɛmɔ lɛ ewo lɛ diɛŋtsɛ ewolo mli aaafee afi 135 Ŋ.B. lɛ mli. Shi dɔlɛ sane ji akɛ wolo nɛɛ elaaje. Irenaeus ni tsɛɔ ehe Kristofonyo yɛ Ŋ.B. afii ohai enyɔ lɛ mli lɛ tsɛ wiemɔi kɛjɛ ewolo lɛ mli, ni afii ohai ejwɛ lɛ mli yinɔsaneŋmalɔ Eusebius hu fee nakai nɔŋŋ. Yɛ anɔkwale mli lɛ akane wolo nɛɛ yɛ wɔ Ŋ.B. afii ohai 9 lɛ mli, ni ebaanyɛ ehi shi aahu kɛbashi afii ohai 14 lɛ mli.
Papias he Kristo Nɔyeli Afii Akpe ni baa lɛ eye. (Kpojiemɔ 20:2-7) Eŋma be mli ni “afee nibɔɔ ehee ni aha eye ehe, ni baaha niyenii sɔrɔtoi babaoo, kɛjɛ ŋwɛi-bɔ kɛ shikpɔŋ ni baa nii babaoo mli lɛ he sane, tamɔ bɔ ni onukpai ni na Yohane, ni ji Nuŋtsɔ lɛ kaselɔ lɛ gba bɔ ni ebaatsɔɔ nakai bei lɛ ahe nii eha” lɛ he sane. Papias tee nɔ eŋma ekoŋŋ akɛ: “Mɛi ni yɔɔ hemɔkɛyeli lɛ heɔ enɛ amɛyeɔ. Ni beni Yuda, sɛɛgbɛtsɔɔlɔ lɛ kpoo akɛ eeehe eye lɛ, ni ebi akɛ, ‘Te Nuŋtsɔ lɛ aaafee tɛŋŋ afee nii ni tamɔ nɛkɛ?’ lɛ, Nuŋtsɔ lɛ ha hetoo akɛ, ‘Mɛi ni yɔɔ wala mli yɛ nakai be lɛ mli lɛ baana.’”
Papias ŋma yɛ be mli ni Gnosticism egbɛ eshwa. Mɛi ni diɔ enɛ sɛɛ ni ji Gnostics lɛ kɛ jeŋnilee, yiŋ ni akaa awieɔ, kɛ wɔŋjamɔ mli teemɔŋ saji futuɔ Kristojamɔ ni ekwa hemɔkɛyeli lɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, Papias kɛ Nuŋtsɔ lɛ naakpɛɛ nii ni efee kɛ ewiemɔi lɛ ní etsɔɔ mli ehaa mɛi lɛ miibɔ mɔdɛŋ ni ekɛtsi Gnosticism ni gbɛɔ shwaa lɛ naa. Yɛ esɛɛ lɛ, Irenaeus tee nɔ eku Gnostics apasa mumɔŋ shihilɛ ni awo he tsɔ fe nine lɛ naa. Eeenyɛ efee akɛ Gnostic woji lɛ amli baafai fa babaoo, ni enɛ ji nɔ ni ha Papias kɛ heguɔgbee wiemɔ tsi “mɛi ni yɔɔ babaoo kɛɛmɔ” lɛ ata lɛ. Yiŋtoo ni ma ehiɛ lɛ yɛ faŋŋ—no ji ni ekɛ anɔkwale aku apasa naa.—1 Timoteo 6:4; Filipibii 4:5.
Bɔ ni Ewie Sanekpakpai lɛ Ahe Eha
Wɔnaa ni atsi saji ni Mateo kɛ Marko ŋmala lɛ ata yɛ Papias niŋmaai ni yɔɔ lolo lɛ amli fufuji lɛ amli. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, Papias wieɔ Marko wolo lɛ he akɛ: “Marko ni ebatsɔ mɔ ni tsɔɔ Petro wiemɔi ashishi lɛ ŋmala nibii ni ekaiɔ lɛ fɛɛ eshwie shi pɛpɛɛpɛ.” Yɛ be mli ni Papias yaa nɔ etsɔɔ bɔ ni Sanekpakpa nɛɛ ji anɔkwale ha lolo lɛ, etee nɔ akɛ: “No hewɔ lɛ Marko efeee tɔmɔ ko, yɛ be mli ni eŋmalaa nibii komɛi ni ekaiɔ lɛ eshwieɔ shi lɛ; ejaakɛ ekɛfee ehiamɔ nii akɛ eshiŋ nɔ ni enu lɛ mli eko eko, aloo ni eeeŋmala nɔ ko ni ji apasa yɛ mli.”
Papias kɛ kponɔgbɛ odaseyeli haa akɛ Mateo diɛŋtsɛ kɛ eniji ŋmala e-Sanekpakpa lɛ yɛ Hebri wiemɔ mli. Papias kɛɛ: “Eŋmala wiemɔi lɛ yɛ Hebri wiemɔ mli, ni mɔ fɛɛ mɔ tsɔɔ shishi jogbaŋŋ bɔ ni eeenyɛ.” Eeenyɛ efee akɛ Papias gbala jwɛŋmɔ kɛtee Luka kɛ Yohane Sanekpakpai lɛ anɔ, kɛ agbɛnɛ Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi lɛ amli niŋmaai krokomɛi anɔ. Kɛji nakai ni lɛ, belɛ lɛ ebaafee mra be mli odasefoi ni ma anɔkwale ní amɛji kɛ bɔ ni Nyɔŋmɔ kɛ emumɔ tsirɛ eŋmalamɔ lɛ nɔ mi lɛ ateŋ mɔ kome. Shi wɔhe ni baaa nii ji akɛ, Papias woji ni eŋmala lɛ mli fufuji fioo ko pɛ yɔɔ lolo.
Ehiɛ yɛ e-Mumɔŋ Hiamɔ Nii Anɔ
Akɛ asafo ni yɔɔ Hierapolis lɛ nɔkwɛlɔ lɛ, Papias ji saji amlipɛilɔ ni etɔɔɔ lɛ. Kɛfata bɔ ni eji akɛ mɔ ni le nibii fɛɛ jogbaŋŋ lɛ he lɛ, eji mɔ ni le Ŋmalɛi lɛ jogbaŋŋ hu. Papias mu sane naa yɛ gbɛ ni ja nɔ akɛ, ŋmalɛ mli tsɔɔmɔ fɛɛ tsɔɔmɔ ni Yesu Kristo loo E-Bɔfoi lɛ kɛbaaha lɛ baafee nɔ ni sɛɛnamɔ yɔɔ he babaoo akɛ aaatsɔɔ mli fe woji ni anaa yɛ egbii lɛ amli lɛ amli wiemɔi ni tsakeɔ shii abɔ ni anyɛɛɛ akɛ he afɔ nɔ lɛ.—Yuda 17.
Abɔ amaniɛ akɛ Papias na amanehulu akɛ la odasefonyo yɛ Pergamo yɛ afi 161 loo 165 Ŋ.B. Anyɛŋ atsɔɔ bɔ ni Yesu Kristo tsɔɔmɔi lɛ na Papias shihilɛ kɛ enifeemɔ nɔ hewalɛ waa eha lɛ kɛ nɔmimaa. Ni kɛlɛ eyɛ suɔmɔ waa akɛ eeekase ni ekɛ mɛi agba Ŋmalɛi lɛ amli saji. Nakai anɔkwa Kristofoi feɔ ŋmɛnɛ, ejaakɛ amɛhiɛ yɛ amɛmumɔŋ hiamɔ nii anɔ. (Mateo 5:3, New World Translation) Ni taakɛ Papias ji lɛ, amɛbuɔ Nuŋtsɔ lɛ wiemɔi lɛ akɛ ejara wa.