Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w96 2/15 bf. 3-4
  • Yiwalɛ Nifeemɔ yɛ He Fɛɛ He

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Yiwalɛ Nifeemɔ yɛ He Fɛɛ He
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1996
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Yiwalɛ Nifeemɔ yɛ Shĩa
  • Yiwalɛ Nifeemɔ yɛ Nitsumɔ He
  • Yiwalɛ Nifeemɔ yɛ Akaŋshii kɛ Hiɛtserɛjiemɔ Mli
  • Yiwalɛ Nifeemɔ yɛ Skul
  • Yiwalɛ Nifeemɔ Su
  • Ani Jeŋ ko Baanyɛ Ahi Shi ni Awuiyeli Bɛ Mli?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Maŋbii Anɔ)—2016
  • Wɔ Jaramɔ Bei Nɛɛ—Mɛni Hewɔ Yiwalɛ Babaoo Yɔɔ Mli Nɛkɛ?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1985
  • Nɔ Hewɔ ni Amɛfɔɔ Mɛi Ayi Waa
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1998
  • Yiwalɛ Nifeemɔ Naagbee Kwraa—Yɛ Mɛɛ Gbɛ Nɔ?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1996
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1996
w96 2/15 bf. 3-4

Yiwalɛ Nifeemɔ yɛ He Fɛɛ He

BENI eta etsɔne mli ni eemɛ ni kane ni kudɔɔ tsɔnei anyiɛmɔ lɛ asũ ni eya lɛ, trukaa ni tsɔne kudɔlɔ lɛ na ni nuu sasaraa ko miibɛŋkɛ lɛ, ni eebolɔ kɛ yakayaka wiemɔi, ni efi atswɛrɛ ni eefɔ enine yɛ ŋwɛi. Oya nɔŋŋ ni tsɔne kudɔlɔ lɛ ŋamɔ eshinaai kɛ samfɛji lɛ, shi nuu sasaraa lɛ miiba lolo. Beni ebashɛ emasɛi pɛ kɛkɛ ni etsi etsɔne lɛ ni egbala shinaa lɛ. Yɛ naagbee lɛ, yɛ nijiaŋwujee hewɔ lɛ, ewo atswɛrɛ agbo ni efi lɛ nɔ ni ekɛshi tsɔne lɛ hiɛ glase lɛ ni ejwara lɛ dukuduku.

Ani yiwalɛ nifeemɔ he sini ko mli sane nɛ? Dabi! Gbɛjegbɛ nɔ béi ni ba yɛ Oahu, Hawaii ŋshɔkpɔ, ni ehe gbɛi akɛ he ko ni yɔɔ kpoo ni basabasafeemɔ bɛ jɛmɛ lɛ nɛ.

Enɛ bɛ naakpɛɛ. Shinaai ni aŋmɛɔ mli, samfɛji asɛɛ adabaŋi, bulɔi ni buɔ tsũi ahe, bɔs he okadii po ni kɛɔ akɛ, “Tsɔne kudɔlɔ lɛ ehiɛɛɛ shika”—enɛɛmɛi fɛɛ tsɔɔ nɔ kome: Yiwalɛ nifeemɔ yɛ he fɛɛ he!

Yiwalɛ Nifeemɔ yɛ Shĩa

Jeeŋmɔ beebe ajɛ abu shia akɛ mɔ ko hejɔɔmɔ he ni yɔɔ shweshweeshwe. Shi mfoniri fɛfɛo ni ashweɔ nɛɛ miitsake oyayaayai. Weku mli yiwalɛ nifeemɔ, ni gbekɛbii ni afeɔ amɛ niseniianii, gbalashihilɛ mli hefatalɔi ni ayiɔ amɛ, kɛ gbɔmɔgbee fata he lɛ, miije kpo yɛ adafitswaa woji ahiɛ yɛ je lɛŋ he fɛɛ he.

Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, Manchester Guardian Weekly lɛ kɛɔ akɛ, “kɛ hoo lɛ ŋmiŋmi baamɔmɔ gbekɛbii 750,000 yɛ Britain ejaakɛ amɛnaa yiwalɛ nifeemɔ ni yaa nɔ yɛ shia be fɛɛ be.” Amaniɛbɔɔ lɛ damɔ saji amlipɛimɔ ko ni afee, ni na hu akɛ, “yei ni abibii amɛ saji lɛ ateŋ etɛ yɛ mɛi ejwɛ mli kɛɛ akɛ amɛbii lɛ ena yiwalɛ nifeemɔi, ni nɔ ni miihe ashɛ gbekɛbii lɛ amlijaa etɛ mli enyɔ na bɔ ni ayi amɛ nyɛmɛi aha lɛ nɔ.” Nakai nɔŋŋ hu taakɛ U.S.News & World Report lɛ tsɔɔ lɛ, U.S. Bɛgwafoi ni Kwɛɔ Gbekɛbii Aniseniianiifeemɔ kɛ Kpoomɔ Nɔ lɛ bu naa akɛ, “gbekɛbii 2,000, ni amɛteŋ mɛi ni fa yeko afii 4 gboiɔ daa afi yɛ amɛ fɔlɔi loo nɔkwɛlɔi adɛŋ.” Amaniɛbɔɔ lɛ kɛɔ akɛ, enɛ fa fe gbelei ni gbɛjegbɛ nɔ osharai, numiimɔ, loo shigbeemɔ kɛbaa.

Nɔ ni fata yiwalɛ nifeemɔ yɛ shia lɛ he hu ji gbalashihilɛ mli hefatalɔ ni afeɔ lɛ niseniianii, ni enɛ jɛɔ tsimɔ nɔ kɛyaa ma gbamɔ, ŋtiashimɔ, sɛ̃ miamɔ, yii, kakla loo tu ni akɛwoɔ mɔ he gbeyei, loo gbee po nɔ. Ni ŋmɛnɛ, yiwalɛ nifeemɔ ni tamɔ nɛkɛ kɔɔ mɛi enyɔ lɛ fɛɛ he. Nikasemɔ ko na akɛ, yɛ yiwalɛ nifeemɔ ni yaa nɔ yɛ gbalashihilɛ mli hefatalɔi ateŋ ni abɔ he amaniɛ lɛ mli lɛ, nuu lɛ ji mɔ ni jeɔ saji lɛ ejwɛ fɛɛ ejwɛ mli ekome shishi, ejwɛ fɛɛ ejwɛ mli ekome hu jɛ yoo lɛ, ni abaanyɛ atsɔɔ nɔ ni eshwɛ lɛ mli akɛ béi ni ashwaa mɛi enyɔ lɛ fɛɛ.

Yiwalɛ Nifeemɔ yɛ Nitsumɔ He

Beni ashi shia lɛ, nitsumɔ he lɛ bafeɔ he ni mɔ ko fɔɔ gbɛjianɔtoo kpakpa, bulɛ, kɛ hiŋmɛigbelemɔ namɔ yɛ, kɛjɛ jeeŋmɔ. Shi etamɔ nɔ ni jeee nakai sane lɛ ji dɔŋŋ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, akɔntaabuu ko ni U.S. Kojomɔ He lɛ jie lɛ kpo lɛ tsɔɔ akɛ, daa afi lɛ, ayeɔ gbɔmɛi fe 970,000 awui yɛ nitsumɔ he. Kɛ aaawie he yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, taakɛ amaniɛbɔɔ ko ni yɔɔ Professional Safety—Journal of the American Society of Safety Engineers lɛ mli tsɔɔ lɛ, “abaanyɛ aye nitsulɔi ejwɛ fɛɛ ejwɛ mli mɔ kome awui waa yɛ nitsumɔ he.”

Nɔ ni gbaa mɔ naa waa fe fɛɛ ji akɛ, yiwalɛ nifeemɔ yɛ nitsumɔ he jeee nɔ ni kɔɔ béi ni naa wa kɛ jɛmɔi pɛ he. Nakai amaniɛbɔɔ lɛ nɔŋŋ kɛɔ akɛ “yiwalɛ nifeemɔ ni nitsulɔi jeɔ gbɛ amɛkɛbaa nitsumɔtsɛmɛi kɛ nitsulɔi krokomɛi anɔ lɛ ebafee gbɔmɛi ni agbeɔ amɛ lɛ fã ni miiya hiɛ waa yɛ U.S.” Yɛ 1992 mli lɛ, gbelei ni baa yɛ nitsumɔ mli lɛ 6 fɛɛ mli 1 jɛ gbɔmɔ; kɛha yei lɛ, yibɔ lɛ miihe ashɛ 1 yɛ mɛi 2 teŋ. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ yiwalɛ nifeemɔ miiya nɔ waa yɛ nitsumɔ he ni be ko lɛ gbɛjianɔtoo kpakpa yɔɔ jɛmɛ lɛ.

Yiwalɛ Nifeemɔ yɛ Akaŋshii kɛ Hiɛtserɛjiemɔ Mli

Adi akaŋshii kɛ hiɛtserɛjiemɔ sɛɛ akɛ nɔ ni atsɔɔ nɔ akɛjieɔ jwɛŋmɔ yɛ nɔ ko nɔ, loo hejɔɔmɔ ni baaha mɔ ana hewalɛ hee kɛha shihilɛ mli nibii ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli babaoo lɛ. Ŋmɛnɛ, hiɛtserɛjiemɔ ji dɔlai akpekpei toi akpei abɔ nitsumɔ. Bɔni afee ni ana shika babaoo kɛjɛ jarayeli ni sɛɛnamɔ babaoo yɔɔ mli nɛɛ mli bɔ ni aaanyɛ lɛ, mɛi ni gbɛɔ hiɛtserɛjiemɔ amɛshwãa lɛ ajwɛŋmɔ gbaaa amɛnaa kwraa akɛ amɛkɛ nɔ fɛɛ nɔ ni amɛnine aaashɛ nɔ lɛ aaatsu nii. Ni nibii nɛɛ ekome ji yiwalɛ nifeemɔ.

Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, Forbes, ni ji nitsumɔ he wolo tɛtrɛɛ lɛ bɔ amaniɛ akɛ, video-shwɛmɔ feelɔ ko yɛ tawuu shwɛmɔ ko ni ehe gbɛi, ni emli lɛ, tabilɔ ko gba ehenyɛlɔ lɛ yitso kɛ emliteŋ wu mli enyɔ yɛ be mli ni mɛi ni kwɛɔ nɔ ni yaa nɔ lɛ bolɔɔ akɛ, “Gbee naa oha lɛ! Gbee naa oha lɛ!” Shi, nakai lashishwiemɔ lɛ eko bɛ shwɛmɔ lɛ nɔŋŋ eko ni afee aha nitsumɔ he ko ni kɛ amɛ shiɔ akaŋ lɛ mli. Mɛni jɛ mli ba? Aheɔ nɔ ni awuiyeli yɔɔ mli babaoo lɛ fe nɔ ni eko bɛ mli lɛ, yɛ emlijaa ni ji 3 kɛ 2 naa. Ni enɛ tsɔɔ shika babaoo diɛŋtsɛ. Beni akɛ shwɛmɔ nɛɛ mli nɔ ni afee ni akwɛ yɛ shia lɛ ba jara nɔ lɛ, nitsumɔ hei ni hɔ̃ɔ lɛ na shika babaoo ni ji dɔlai akpekpei 65 kɛjɛ majimaji ateŋ yɛ klɛŋklɛŋ otsii enyɔ lɛ mli! Kɛ sɛɛnamɔ yɛ mli lɛ, yiwalɛ nifeemɔ bafeɔ tamɔ tsɔne kroko ni akɛdũɔ mɛi ni heɔ lɛ.

Yiwalɛ nifeemɔ yɛ akaŋshii mli hu ji sane kroko ni esa akɛ asusu he. Mɛi ni kɛ amɛhe woɔ mli lɛ nyãa awui ni amɛbaanyɛ amɛye mɔ ko lɛ he. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, yɛ hɔke akaŋshii ko mli yɛ 1990 mli lɛ, ana tɔmɔi 86 yɛ mli—nɔ ni fa fe fɛɛ eko. Afolɔ akaŋshii lɛ mli ŋmɛlɛtswaai etɛ kɛ fa sɔŋŋ yɛ awui ni ayeɔ akaŋshilɔi lɛ hewɔ. Afee akaŋshilɔi lɛ ekome tsofa yɛ ehiɛ wu ni ku, ehiŋmɛi nɔ ni ŋmala, kɛ nɔ ko ni fo lɛ kɛbote mli vii lɛ hewɔ. Mɛni hewɔ yiwalɛ nifeemɔ ni tamɔ nɛkɛ yaa nɔ lɛ? Akaŋshilɔ ko tsɔɔ mli akɛ: “Kɛ oye kunim yɛ akaŋshii ko ni henumɔ diɛŋtsɛ yɔɔ mli, kɛ nɔmɔi babaoo lɛ, oyaa shia kɛ henumɔ akɛ obɛŋkɛ onanemɛi akaŋshilɔi lɛ ahe fioo. Misusu akɛ nɔmɔi lɛ feɔ lɛ mumɔŋ akaŋshii diɛŋtsɛ.” Etamɔ nɔ ni jeee akɛ yiwalɛ nifeemɔ etsɔ gbɛ ni atsɔɔ nɔ anaa nɔ ni ataoɔ yɛ ŋmɛnɛ akaŋshii babaoo mli kɛkɛ, shi no krɛdɛɛ moŋ ashweɔ.

Yiwalɛ Nifeemɔ yɛ Skul

Abuɔ skul yɛ be fɛɛ mli akɛ mɔ̃ɔ ni gbekɛbii baanyɛ ashi amɛ naagbai krokomɛi fɛɛ yɛ amɛ sɛɛ, ni amɛkɛ amɛ jwɛŋmɔ ama amɛ jwɛŋmɔŋ kɛ gbɔmɔtsoŋ dalɛ nɔ. Shi ŋmɛnɛ, skul jeee yibaamɔ he kɛ he ni yɔɔ shweshweeshwe dɔŋŋ. Gallup nii amlipɛimɔ ko ni afee yɛ 1994 lɛ na akɛ yiwalɛ nifeemɔ kɛ kui ni feɔ basabasa ji naagba titri ni yɔɔ United States skul sɔrɔtoi amli, ni etee nɔ eteke shika saji ni ba klɛŋklɛŋ yɛ nɔ ni ato naa yɛ nyɛsɛɛ afi lɛ mli lɛ. Nɛgbɛ shihilɛ lɛ efite kɛyashɛ?

Beni abi sane lɛ akɛ, “Ani akɛ yiwalɛ nifeemɔ ko etutua bo yɛ skul loo he ni oyaa skul yɛ lɛ?” nibii amlipɛimɔ lɛ jie lɛ kpo akɛ, shwɛ sharao ni nikaselɔi lɛ ateŋ mɛi 4 mli 1 aha hetoo akɛ hɛɛ. Tsɔɔlɔi lɛ ateŋ mɛi ni fe mlijaa nyɔŋma mli ekome hu kpɛlɛ sanebimɔ lɛ nɔ akɛ hɛɛ. Nakai nibii amlipɛimɔ lɛ nɔŋŋ na akɛ, nikaselɔi hii kɛ yei lɛ ateŋ oha mlijaa 13 kpɛlɛ nɔ akɛ ámɛhiɛ tawuu nii kɛtee skul pɛŋ yɛ be ko mli. Amɛteŋ mɛi pii kpɛlɛ nɔ akɛ, amɛfee nakai koni amɛkɛgbala mɛi krokomɛi ajwɛŋmɔ loo ni amɛkɛfã amɛhe. Shi, nikaselɔ ko ni eye afii 17 tswa etsɔɔlɔ tsitsi nɔ tu beni etsɔɔlɔ lɛ bɔ mɔdɛŋ ni ehe etu lɛ yɛ edɛŋ lɛ.

Yiwalɛ Nifeemɔ Su

Anyɛŋ aje yiwalɛ nifeemɔ ni yɔɔ he fɛɛ he ŋmɛnɛ lɛ he ŋwane. Wɔkɛ yiwalɛ nifeemɔ kpeɔ yɛ shia, yɛ nitsumɔ he, kɛ agbɛnɛ yɛ hiɛtserɛjiemɔ he. Akɛni akɛkpeɔ daa gbi hewɔ lɛ, mɛi pii ekpɛlɛ nɔ akɛ eji nii ni yaa nɔ ni naagba bɛ he—ja ákɛba amɛnɔ dã. Kɛkɛ lɛ amɛbi akɛ, Ani ebaaba naagbee gbi ko? Ani bo hu obaasumɔ ni ole hetoo lɛ? Belɛ ofainɛ kanemɔ sane ni nyiɛ enɛ sɛɛ lɛ.

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje