Mihiɛ Esɔ Be Kakadaŋŋ ni Miye yɛ Yehowa Sɔɔmɔ lɛ Mli
TAAKƐ OTTILIE MYDLAND GBA
Yɛ afii ohai 19 lɛ naagbee mli lɛ, ato ŋshɔ hiɛ lɛji amamɔ shi ni eko ma eko masɛi yɛ Norway anaigbɛ yɛ Kopervik lɛji adaamɔhe lɛ. Yɛ nakai gbii lɛ amli lɛ, hii kɛ okpɔŋɔi gbalaa shwiilii kɛnyiɛɔ gbɛjegbɛi lɛ anɔ. Gbɔmɛi suɔ kanei ní akɛ mu woɔ mli, ni akɛ tsei kɛ ŋai shishi haa tsũi ni akɛ tsei fee ni asha he eyɛŋ lɛ amli dɔɔ. Afɔ mi yɛ jɛmɛ yɛ June 1898, miji mɔ ni ji enyɔ yɛ bii enumɔ ateŋ.
YƐ 1905 lɛ, no mli lɛ Ataa bɛ nitsumɔ, no hewɔ lɛ etee United States. Afii etɛ sɛɛ lɛ eku esɛɛ eba ni ehiɛ gbɛfaa baagi ni nibii ni haa mɔ mli filiɔ mɔ ni ekɛbaake wɔ ni ji gbekɛbii lɛ kɛ sliki mamai kɛ nibii krokomɛi ni ekɛbaaha Awo lɛ eyi mli ebɔ. Shi nibii ni ehiɛ ni jara wa fe fɛɛ lɛ ji wolokpoi ni yitso ji Studies in the Scriptures ni Charles Taze Russell ŋma lɛ.
Ataa bɔi nanemɛi kɛ wekumɛi nibii ni ekase yɛ woji nɛɛ amli lɛ gbaa. Ekɛ Biblia lɛ tsu nii ni ekɛtsɔɔ yɛ wɔ sɔlemɔ ni wɔfeɔ lɛ mli akɛ he ko kwraa bɛ ni ji hɛl ni miitso. (Jajelɔi 9:5, 10) Yɛ 1909 ni ji afi ni Ataa jɛ United States eba lɛ mli lɛ, Nyɛminuu Russell tee Norway ni eyaha maŋshiɛmɔi yɛ Bergen kɛ Kristiania, ni ji Oslo amrɔ nɛɛ. Ataa tee Bergen koni eyabo lɛ toi.
Gbɔmɛi babaoo folɔ Ataa naa akɛ eegbɛ amale tsɔɔmɔi eeshwã. Enii fee mi mɔbɔ ni miye mibua lɛ koni ekɛ Biblia he dɛhiɛmɔ woji ayaha akutsoŋbii lɛ. Yɛ 1912 lɛ, mikɛ dɛhiɛmɔ wolo ko ni wieɔ hɛl he ha osɔfo ko biyoo. Ejɛ́ mi kɛ Ataa. Minaa kpɛ mihe akɛ osɔfo biyoo baanyɛ ekɛ wiemɔ shara nɛkɛ atsu nii!
Biblia Kaselɔi krokomɛi, taakɛ atsɛɔ Yehowa Odasefoi yɛ nakai beaŋ lɛ, basaraa wɔ fiofio yɛ Kopervik, ni Theodor Simonsen ni he esa waa kɛ wiemɔ lɛ hu fata he. Mifɔ̃ɔ nine mitsɛɔ mɛi koni amɛbabo maŋshiɛmɔ ni ehaa yɛ wɔ shia lɛ toi. Dani eeeha maŋshiɛmɔ lɛ, etswaa kpaa saŋku ni elaa, ni kɛ eha maŋshiɛmɔ lɛ egbe naa lɛ, elaa naagbee lala. Wɔyɛ bulɛ ni mli kwɔ kɛha lɛ.
Gbɔ kroko ni baa wɔ shia ji Anna Andersen, gbɛgbalɔ loo be-fɛɛ sɔɔlɔ. Efãa gbɛ kɛjɛɔ maŋ kome nɔ kɛyaa ekroko nɔ yɛ Norway maŋ lɛŋ fɛɛ, titri lɛ, etaa baisikel nɔ kɛyaa ní ekɛ Biblia he woji miiha mɛi. Kulɛ etsuɔ nii akɛ Salvation Army osɔfo ni ele Salvation Army osɔfoi lɛ ekomɛi yɛ Kopervik. Amɛŋmɛ lɛ gbɛ koni eha Biblia he maŋshiɛmɔ yɛ shia ni amɛkpeɔ yɛ mli lɛ mli, ni mifɔ̃ nine mitsɛ mɛi koni amɛbabo lɛ toi.
Gbɛgbalɔ kroko hu ni basaraa wɔ yɛ Kopervik ji Karl Gunberg. Nɛkɛ nuu ni he tse, ni yɔɔ diŋŋ, ni ehe yɔɔ miishɛɛ nɛɛ hu sɔmɔɔ daa akɛ wiemɔ shishitsɔɔlɔ yɛ nitsumɔhe nine ni yɔɔ Oslo lɛ. Afii komɛi asɛɛ lɛ wɔ fɛɛ wɔtsu nii yɛ ekomefeemɔ mli yɛ jɛmɛ.
Jamɔŋ Susumɔi Ná Minɔ Hewalɛ
Yɛ nakai be lɛ mli lɛ, jeee akɛ gbɔmɛi babaoo yɛ hemɔkɛyeli ni mli wa yɛ Nyɔŋmɔ kɛ Biblia lɛ mli pɛ kɛkɛ, shi amɛkɛ amɛhe ewo hemɔkɛyelii tamɔ hɛl la kɛ Triniti lɛ hu mli waa. No hewɔ lɛ enɛ kɛ naagba saŋŋ ba beni Biblia Kaselɔi lɛ tsɔɔ akɛ nɛkɛ tsɔɔmɔi nɛɛ kɛ Biblia lɛ kpãaa gbee lɛ. Naafolɔmɔi ni mli wa ni wɔ akutsoŋbii lɛ wie kɛshi Ataa akɛ eteɔ shi ewoɔ tsɔɔmɔ lɛ ná minɔ hewalɛ. Be ko lɛ mikɛɛ lɛ po akɛ: “Nɔ ni otsɔɔ lɛ jeee anɔkwale. Nifeemɔ ni teɔ shi ewoɔ tsɔɔmɔ nɛ!”
Ewo mi hewalɛ akɛ: “Ottilie, ba biɛ ni obakwɛ nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ.” Kɛkɛ ni ekane Ŋmalɛi lɛ mli saji etsɔɔ mi. Nɔ ni jɛ mli ba ji, hekɛnɔfɔɔ ni miyɔɔ yɛ emli kɛ nɔ ni etsɔɔ lɛ batee hiɛ. Ewo mi hewalɛ koni mikane Studies in the Scriptures lɛ, no hewɔ lɛ yɛ 1914 hulutsoo be mli lɛ, bei pii lɛ mitaa gɔŋ kpɔ ko nɔ mikaneɔ, ni mijɛɔ jɛmɛ minaa maŋ lɛ.
Yɛ August 1914 lɛ, gbɔmɛi babua amɛhe naa yɛ adafitswaa wolo hɔɔmɔhe ni yɔɔ maŋ lɛ mli lɛ agbó lɛ naa ni amɛmiikane Jeŋ Ta I lɛ fɛmɔ he sane. Ataa ba ni ebana nɔ ni yaa nɔ lɛ. Ataa bo akɛ: “Shidaa aha Nyɔŋmɔ!” Ena Biblia he gbalɛi ni tsɔɔ nɔ ni eshiɛɔ yɛ he lɛ mlibaa yɛ ta lɛ fɛmɔ mli. (Mateo 24:7) Biblia Kaselɔi babaoo heɔ amɛyeɔ yɛ nakai beaŋ akɛ etsɛŋ ni abaaŋɔ amɛ kɛya ŋwɛi. Beni enɛ baaa mli lɛ, amɛteŋ mɛi komɛi anijiaŋ baje wui.
Shidaamɔ ni Miná Kɛha Biblia Mli Anɔkwale
Yɛ 1915 beni miye afii 17 lɛ, migbe skul naa ni mibɔi heloonaa nitsumɔ yɛ ɔfis ko mli. Kɛkɛ ni mibɔi Buu-Mɔɔ lɛ kanemɔ daa. Shi 1918 shɛ dani abɔi kpeeifeemɔ daa yɛ Kopervik. Wɔteŋ mɛi enumɔ bɔi yaa kɛje shishi. Wɔkaneɔ Buu Mɔɔ Asafo lɛ woji tamɔ Studies in the Scriptures, ni wɔsusuɔ nikasemɔ lɛ he kɛtsɔ sanebimɔi kɛ hetooi anɔ. Eyɛ mli akɛ Awo wieɔ Biblia Kaselɔi lɛ ahe ekpakpa etsɔɔ mɛi krokomɛi moŋ, shi ebatsɔɔɔ wɔteŋ mɔ ko kwraa.
Yɛ ɔfis ni mitsu nii yɛ mli lɛ, kɛjɛ 1918 lɛ, mibale Anton Saltnes ni minyɛ miye mibua lɛ ni ebatsɔ Biblia Kaselɔ lɛ waa. Yɛ nɛkɛ be nɛɛ mli lɛ, mibatsɔ mɔ ni shiɛɔ daa ni abaptisi mi yɛ kpee ko ni afee yɛ Bergen yɛ 1921 lɛ shishi.
Yɛ May 1925 lɛ, afee kpee aha Scandinaviabii fɛɛ yɛ Örebro, Sweden. Mɛi ni fa fe 500 ba ni Joseph F. Rutherford, Buu Mɔɔ Asafo lɛ sɛinɔtalɔ lɛ fata he. Aaafee wɔteŋ mɛi 30 ta oketeke ni ato he gbɛjianɔ aha wɔ lɛ mli kɛfã gbɛ kɛjɛ Oslo.
Atswa adafi yɛ kpee nɛɛ shishi akɛ abaato Europa Kooyigbɛ Ɔfis shishi yɛ Copenhagen, Denmark, koni akɛkwɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ nɔ yɛ Scandinavia kɛ Baltic maji lɛ amli fɛɛ. Akɛ nitsumɔ wo William Dey ni jɛ Scotland lɛ dɛŋ koni ekwɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ nɔ. Asumɔɔ esane jogbaŋŋ, ni etsɛɛɛ ni abale lɛ akɛ Onukpa Scotchnyo. Yɛ shishijee mli lɛ Nyɛminuu Dey leee Scandinaviabii awiemɔi lɛ eko kwraa, no hewɔ lɛ etaa sɛɛgbɛ kɛ́ aafee kpeei, ni ekwɛɔ gbekɛbii lɛ anɔ koni amɛfɔlɔi anyɛ amɛkɛ amɛjwɛŋmɔ ama nɔ ni awieɔ yɛ wiemɔ kpoku lɛ nɔ lɛ nɔ.
March 1, 1925 The Watch Tower lɛ gba Kpojiemɔ yitso 12 he sane, ni etsɔɔ mli akɛ nɛkɛ yitso nɛɛ kɔɔ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ shishitoo he, ni ákɛ nɛkɛ niiashishitoo nɛɛ ba mli yɛ ŋwɛi yɛ 1914. Ewa kɛha mi akɛ manu shishi, no hewɔ lɛ mikane sane lɛ shii abɔ. Beni minu shishi sɛɛ mli kwraa lɛ, miná miishɛɛ waa.
Beni afee tsakemɔi yɛ wɔ Biblia mli saji ahe shishinumɔ mli lɛ, mɛi komɛi anane tɔ̃tɔ̃ ni amɛtsi amɛhe kɛjɛ Nyɔŋmɔ webii ahe. Shi beni ewa kɛha mi akɛ manu tsakemɔ ni tamɔ nakai shishi lɛ, mikaneɔ sane lɛ shii abɔ koni mabɔ mɔdɛŋ ni manu sane ni asusuɔ he lɛ shishi. Kɛ minyɛɛɛ manu shishitsɔɔmɔ hee lɛ shishi lolo lɛ, mimɛɔ kɛyashi beni emlitsɔɔmɔ bafee faŋŋ. Áwo mi nakai tsuishitoo lɛ he nyɔmɔ shii abɔ.
Sɔɔmɔ yɛ Betel
Mikɛ afii komɛi tsu nii akɛ shika he akɔntaabulɔ, woloŋmalɔ, kɛ shika nɔkwɛlɔ. Yɛ 1928 lɛ, mɔ ni kwɛɔ Asafo lɛ shika he akɔntaabuu nɔ lɛ he baye, ni ehe bahia ni eshi Betel. Akɛni miyɛ nakai nitsumɔ lɛ he niiashikpamɔ hewɔ lɛ, abi koni matsa nitsumɔ lɛ nɔ. Mije Betel sɔɔmɔ shishi yɛ June 1928. Kɛ yɛ mli aahu lɛ, Nyɛminuu Dey baa wɔŋɔɔ ni ebakwɛɔ wɔ shika he akɔntaabuu lɛ mli. Wɔ Betel weku lɛ hu nyiɛɔ hiɛ yɛ maŋ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli yɛ Oslo, he ni no mli lɛ wɔyɔɔ asafo kome pɛ lɛ.
Wɔteŋ mɛi komɛi ye ebua Nyɛminuu Sakshammer ni ji nyɛmi ni kwɛɔ woji amajemɔ nɔ yɛ Betel lɛ koni abua The Golden Age (amrɔ nɛɛ Awake!) lɛ naa ni akɛmaje. Nyɛmimɛi hii ni ji Simonsen kɛ Gunberg fata mɛi ni ye amɛbua lɛ ahe. Wɔná miishɛɛ, ni bei pii lɛ wɔlaa lalai be mli ni wɔtsuɔ nii lɛ.
Mikɛ Mihe Fɔ̃ Maŋtsɛyeli Hiɛnɔkamɔ lɛ Nɔ
Yɛ 1935 lɛ, wɔbanu shishi akɛ “asafo babaoo” lɛ jeee ŋwɛiyaa kuu ni ji enyɔ. Wɔkase moŋ akɛ edamɔ shi kɛha kuu ni jeɔ amanehulu kpeteŋkpele lɛ mli, ni amɛyɛ hegbɛ akɛ amɛaahi shi kɛya naanɔ yɛ Paradeiso yɛ shikpɔŋ nɔ. (Kpojiemɔ 7:9-14) Yɛ shishinumɔ hee nɛɛ hewɔ lɛ, mɛi komɛi ni kulɛ amɛyeɔ Kaimɔ okadi nibii lɛ eko lɛ yɔse akɛ amɛ nɔ̃ lɛ ji shikpɔŋ nɔ hiɛnɔkamɔ, ni amɛfɔ̃ɔ yeli.
Eyɛ mli akɛ miyiŋ efeee mi kɔshikɔshi kwraa yɛ miŋwɛiyaa he hiɛnɔkamɔ lɛ he moŋ, shi bei pii lɛ misusuɔ miyiŋ akɛ, ‘Mɛni hewɔ Nyɔŋmɔ taoɔ mi?’ Minu he akɛ misaaa nakai hegbɛ kpele lɛ. Ákɛ yoo bibioo ni hiɛ gboɔ lɛ, mina akɛ eji nɔ ko sɔrɔto akɛ masusu mihe akɛ maŋtsɛ ni kɛ Kristo miiye maŋtsɛ yɛ ŋwɛi. (2 Timoteo 2:11, 12; Kpojiemɔ 5:10) Shi kɛlɛ mijwɛŋ bɔfo Paulo wiemɔi ni tsɔɔ akɛ “jeee hewalɔi pii” atsɛ, shi “je nɛŋ gbɔjɔmɔ nii lɛ hu Nyɔŋmɔ hala, koni ekɛwo nii ni he wa lɛ ahiɛgbele” lɛ nɔ.—1 Korintobii 1:26, 27.
Nitsumɔ yɛ Jeŋ Ta II lɛ Mli
Yɛ April 9, 1940 lɛ, Germany asraafoi yatutua Norway, ni etsɛɛɛ ni ayahi maŋ lɛ mli. Yɛ nɔ ni jɛ ta lɛ mli kɛba lɛ hewɔ lɛ, mɛi babaoo babo Maŋtsɛyeli shɛɛ sane lɛ toi. Kɛjɛ October 1940 kɛyashi June 1941 lɛ, wɔha woji kɛ woji bibii ni fa fe 272,000. No tsɔɔ akɛ kɛ hoo kwraa lɛ Odasefoi ni fa fe 470 ni amɛyɔɔ Norway yɛ nakai be lɛ mli lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ ha nɔ ni fa fe woji wuji kɛ woji bibii 570 yɛ nakai nyɔji nɛɛhu lɛ mli!
Yɛ July 8, 1941 lɛ, Gestapo lɛ yasara onukpai asɛinɔtalɔi fɛɛ ni amɛkɛɛ amɛ akɛ kɛ afɔ̃ɔɔ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ, akɛ amɛ baaya yiwaa nsarai amli. Germany polisifoi enumɔ ba Betel ni amɛshɔ̃ Buu Mɔɔ Asafo lɛ nibii lɛ babaoo kɛjɛ wɔdɛŋ. Akɛ Betel weku lɛ tee koni ayabibii wɔ saji, shi awooo wɔteŋ mɔ ko mɔ ko tsuŋ. Sɛɛ mli kwraa lɛ, yɛ July 21, 1941 lɛ, ashɔ̃ Asafo lɛ tsu ni ji Inkognitogaten 28 B lɛ kɛjɛ wɔdɛŋ, ni agu wɔ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ. Miku misɛɛ kɛtee Kopervik ni miyaná heloonaa nitsumɔ koni mikɛkwɛ mihe.
Yɛ nakai be lɛ mli lɛ, Ataa miisɔmɔ akɛ gbɛgbalɔ. Gbi ko lɛ, Nazibii lɛ ba ni amɛbakwɛ Ataa shia mli nibii amli. Amɛloo ewoji lɛ fɛɛ, ní e-Bibliai kɛ woji ni akɛ emli saji taoɔ Biblia mli lɛ fata he lɛ kɛtee. Mumɔŋ niyenii fioo pɛ wɔnáa yɛ nɛkɛ be nɛɛ mli. Bɔni afee ni wɔhe awa daa yɛ mumɔŋ lɛ, wɔkase woji memeji lɛ shii abɔ, tamɔ Government wolo lɛ, ni wɔtee nɔ wɔshiɛ.
Mɔbɔ sane ji akɛ, yɛ hei babaoo lɛ nyɛmimɛi lɛ ateŋ gbala. Mɛi komɛi susu akɛ esa akɛ wɔshiɛ yɛ faŋŋ mli ni wɔya shia kɛ shia yɛ be mli ni mɛi komɛi nu he akɛ esa akɛ wɔtsu nii yɛ teemɔŋ waa, ni wɔtsɔ gbɛ̀i krokomɛi anɔ kɛya gbɔmɛi lɛ aŋɔɔ. No hewɔ lɛ nyɛmimɛi ni ale waa, ni be ko ni eho lɛ amɛkɛ wɔ fee ekome jogbaŋŋ ni wɔsumɔɔ amɛ waa lɛ kɛ amɛhe ewieee. Mligbalamɔ ni ba amɛteŋ lɛ ye mitsui waa diɛŋtsɛ fe bɔ ni shihilɛ kroko ni mikɛkpe yɛ miwala shihilɛ mli akɛ Odasefonyo lɛ efee.
Nitsumɔ ni Awo Mli Hewalɛ Ekoŋŋ yɛ Ta lɛ Sɛɛ
Yɛ ta lɛ sɛɛ yɛ 1945 hulutsoo be mli lɛ, Nyɛminuu Dey tee Norway ni eyafee kpeei yɛ Oslo, Skien, kɛ Bergen. Ebi koni nyɛmimɛi lɛ asaa amɛteŋ béi lɛ, ni ebi koni mɛi fɛɛ ni sumɔɔ ni amɛfee nakai lɛ ate shi. Mɔ fɛɛ mɔ te shi edamɔ shi! Asaa béi ni yɔɔ amɛteŋ lɛ kwraa yɛ December 1945, beni Nathan H. Knorr ni no beaŋ lɛ eji Buu Mɔɔ Asafo lɛ sɛinɔtalɔ lɛ ebasara amɛ ni etee sɛɛ lɛ.
Yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ yɛ July 17, 1945 lɛ, minine shɛ tɛligram nɔ kɛjɛ nitsumɔhe nine sɔɔlɔ, Nyɛminuu Enok Öman ŋɔɔ, ni miikɛɛ akɛ: ‘Mɛɛ be obaaku osɛɛ oba Betel?’ Mɛi komɛi kɛɛ akɛ esa akɛ mahi shia koni makwɛ Ataa ni yɛ no beaŋ lɛ eye fe afii 70 lɛ. Shi Ataa wo mi hewalɛ koni mije Betel sɔɔmɔ shishi ekoŋŋ, ni mifee nakai. Yɛ 1946 lɛ, Marvin F. Anderson, nyɛmi nuu ko ni jɛ United States lɛ batsɔ wɔ nitsumɔhe nine lɛ nɔkwɛlɔ, ni asaa ato shiɛmɔ nitsumɔ lɛ he gbɛjianɔ ekoŋŋ.
Yɛ hulutsoo be mli yɛ hejɔɔmɔ gbii amli lɛ, mikuɔ misɛɛ kɛyaa Kopervik ni miyasaraa miweku lɛ. Minyɛmimɛi hii enyɔ kɛ yei enyɔ lɛ ebatsɔɔɔ Odasefoi, shi be fɛɛ be lɛ amɛsumɔɔ mi kɛ Ataa fɛɛ sane. Minyɛmimɛi hii lɛ ateŋ mɔ kome batsɔ lɛji adaamɔhe nɔkwɛlɔ kɛ lɛlɛ kudɔlɔ onukpa, ni tsɔɔlɔ ji mɔ kroko lɛ. Eyɛ mli akɛ heloonaa nii fioo pɛ miyɔɔ moŋ, shi Ataa kɛɔ amɛ akɛ: “Ottilie yɛ nii fe nyɛ.” Ni eji anɔkwale! Anyɛŋ akɛ nɔ ni amɛná lɛ ato mimumɔŋ ninamɔ ni mináa mli ŋɔɔmɔ lɛ he! Ataa gbo yɛ 1951 beni eye afii 78 lɛ. Awo gbo yɛ 1928.
Mishihilɛ he saji fioo ko lɛ wieɔ majimaji ateŋ kpee ni Yehowa webii fee ni mitee yɛ New York City yɛ 1953 lɛ he. Yɛ nakai afi lɛ mli lɛ, shiɛlɔi ayifalɛ yɛ jeŋ fɛɛ lɛ tee hiɛ fe 500,000, ni mɛi ni fa fe 165,000 tee kpee lɛ! Dani abaafee 1953 kpee lɛ, mitsu nii otsi kome yɛ Brooklyn Betel ni ji Yehowa gbɛjianɔtoo ni yɔɔ shikpɔŋ nɔ lɛ nitsumɔhe yitso lɛ.
Miifee Nɔ ni Manyɛ
Mihiŋmɛi lɛ enaaa nii jogbaŋŋ yɛ nyɛsɛɛ afii nɛɛ amli yɛ nibii ni ehà nɔ lɛ hewɔ. Manyɛ mikɛ mihiŋmɛi glase ni naa wa kɛ glase ni haa nii daraa agboi lɛ akane niŋmaai wuji lɛ fioo ko lolo. Ni Kristofoi nyɛmimɛi yei basaraa mi ni amɛkaneɔ nii amɛhaa mi shii enyɔ yɛ otsi mli, ni mihiɛ esɔ enɛ waa diɛŋtsɛ.
Minyɛɛɛ matsu shiɛmɔ nitsumɔ lɛ pii dɔŋŋ. Yɛ hulutsoo be lɛ mli lɛ, nyɛmimɛi yei Kristofoi haa mitaa mishwiili lɛ nɔ kɛyaa he ko ni manyɛ mashiɛ fioo yɛ lɛ yɛ bei komɛi amli. Mikɛ woji tɛtrɛbii kɛ woji bibii yamajeɔ Kopervik skul sɔrɔtoi daa, tamɔ shishijee skul ni mitee skul yɛ jɛmɛ aaafee afii 100 ni eho nɛ lɛ. Miyɛ miishɛɛ akɛ minyɛɔ mishiɛɔ daa.
Heniianaa lɛ, niyelihe lɛ kɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ yɛ nsɔdo kome lɛ nɔŋŋ nɔ, he ni tsũ ni miyɔɔ mli yɛ Betel lɛ yɔɔ, he ni kɛjɛ 1983 kɛbaa nɛɛ eyɔɔ Ytre Enebakk yɛ Oslo masɛigbɛ lɛ. No hewɔ lɛ kɛtsɔ tso ni mikɛnyiɛɔ lɛ nɔ lɛ, minyɛɔ mibaa kɛha daa gbi ŋmalɛ lɛ, kɛ niyeli, kɛ kpeei ni wɔfeɔ lɛ. Miyɛ miishɛɛ akɛ manyɛ maya kpeei wuji kɛ kpeei bibii lolo. Mináa he miishɛɛ akɛ mikɛ nanemɛi ni mile amɛ afii babaoo ni eho lɛ aaakpe, kɛ nyɛmimɛi hii kɛ yei heei kɛ gbekɛbii kpakpai babaoo.
Hemɔkɛyeli Mlihiɛmɔ Kɛmiiya Naagbee
Eji jɔɔmɔ akɛ akɛ mumɔŋ gbɔmɛi ni yɔɔ ekãa, ni hi lɛ aaabɔle bo kɛkpe yɛ biɛ yɛ Betel. Beni mije mi-Betel sɔɔmɔ shishi lɛ, no mli lɛ weku muu lɛ fɛɛ mli bii ji mɛi ni yɔɔ ŋwɛiyaa he hiɛnɔkamɔ lɛ. (Filipibii 3:14) Amrɔ nɛɛ mɔ fɛɛ mɔ ni yɔɔ Betel lɛ kwɛɔ gbɛ kɛhaa shihilɛ kɛmiiya naanɔ yɛ shikpɔŋ nɔ lɛ gbɛ, ja mi pɛ.
Lɛɛlɛŋ, wɔkpa gbɛ akɛ kulɛ Yehowa baatsu nibii ahe nii yɛ mra be mli kɛtsɔ hiɛ. Kɛlɛ, mimli filiɔ mi akɛ miina ni asafo babaoo lɛ ayi miifa babaoo. Mɛɛ yifalɛ mina nɛkɛ! Beni mikɛ mihe wo shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli klɛŋklɛŋ kwraa lɛ, no mli lɛ shiɛlɔi aaafee 5,000 yɔɔ jeŋ fɛɛ. Amrɔ nɛɛ ayɛ mɛi ni fa fe mɛi 5,400,000! Eji anɔkwale akɛ, mina akɛ ‘mɔ bibioo lɛ etsɔ mɛi akpe, ni mɔ fioo hu etsɔ maŋ ni wa.’ (Yesaia 60:22) Ehe miihia ni wɔya nɔ wɔkwɛ Yehowa gbɛ, taakɛ gbalɔ Habakuk ŋma akɛ: “Kɛ eshashao shi hu jiŋŋ, mɛɛ lɛ kɛ̃; ejaakɛ ebaaba lɛɛlɛŋ, ekpeŋ sɛɛ!”—Habakuk 2:3.