Be Kɛ Naanɔ Shihilɛ Mɛni Ji Nɔ ni Wɔle Jogbaŋŋ yɛ Enɛɛmɛi Ahe?
ENSAIKLOPEDIA ko kɛɛ akɛ: “Etamɔ nɔ ni be ji adesa niiashikpamɔ mli teemɔŋ saji srɔtoi ni fe fɛɛ lɛ ateŋ ekome.” Hɛɛ, etamɔ nɔ ni ewa kwraa akɛ aaatsɔɔ be shishi yɛ gbɛ̀i ni waaa nɔ. Ekolɛ wɔbaakɛɛ akɛ be “hoɔ,” “eyaa,” “efilikiɔ,” ni ákɛ wɔ diɛŋtsɛ po wɔmiiho yɛ “be ni hoɔ kɛyaa lɛ mli.” Shi wɔleee nɔ ni wɔwieɔ he lɛ diɛŋtsɛ.
Atsɔɔ be shishi akɛ “gbɛ ni kã nifeemɔi enyɔ ateŋ.” Ni kɛlɛ, etamɔ nɔ ni wɔniiashikpamɔ lɛ kɛɔ wɔ akɛ be yɛ shihilɛ mli ní nifeemɔi ni yaa nɔ lɛ kɔɔɔ he eko; etamɔ nɔ ni eyaa nɔ kɛ́ nɔ ko ba loo nɔ ko baaa. Nilelɔ ko kɛɛ akɛ, be jeee nɔ ko ni yɔɔ shihilɛ mli kwraa diɛŋtsɛ shi moŋ eji nɔ ko ni asusuɔ he yɛ jwɛŋmɔŋ kɛkɛ. Ani nɔ ni wɔniiashikpamɔ babaoo damɔ nɔ lɛ baanyɛ afee nɔ ko kɛkɛ ni wɔsusumɔ kɛba?
Nɔ ni Ji Biblia lɛ Jwɛŋmɔ yɛ Be He
Biblia lɛ kɛ be he shishitsɔɔmɔ ko haaa, ní miitsɔɔ akɛ ekolɛ eji nɔ ko ni gbɔmɔ nyɛɛɛ anu shishi jogbaŋŋ. Etamɔ ŋwɛiniiaŋ atatu ni bɛ naagbee, ní no hu feɔ nɔ ni waa kɛhaa wɔ akɛ wɔɔnu shishi lɛ. Eka shi faŋŋ akɛ, be ji nibii ni Nyɔŋmɔ pɛ ji mɔ ni baanyɛ anu shishi jogbaŋŋ lɛ ateŋ ekome, ejaakɛ lɛ pɛ eyɔɔ “kɛjɛ naanɔ kɛyaa naanɔ.”—Lala 90:2.
Eyɛ mli akɛ Biblia lɛ etsɔɔɔ be shishi moŋ, shi ewieɔ be he akɛ nɔ ko ni yɔɔ diɛŋtsɛ. Kɛ wɔɔkɛɛ nɔ ko kɛje shishi lɛ, Biblia lɛ kɛɔ wɔ akɛ Nyɔŋmɔ bɔ “kanei” lɛ—hulu, nyɔɔŋtsere, kɛ ŋulamii—ákɛ nibii ni kadiɔ be, koni “amɛtsɔɔ okadii kɛ bei kɛ gbii kɛ afii.” Akɛ nifeemɔi babaoo ni aŋma afɔ̃ shi yɛ Biblia lɛ mli lɛ ewo be ni hoɔ kɛyaa lɛ mli jogbaŋŋ. (1 Mose 1:14; 5:3-32; 7:11, 12; 11:10-32; 2 Mose 12:40, 41) Biblia lɛ wieɔ be he hu akɛ nɔ ko ni esa akɛ wɔkɛtsu nii yɛ nilee mli bɔni afee ni wɔnine ashɛ Nyɔŋmɔ jɔɔmɔ ni ji be he naanɔ shihilɛ—gbɛkpamɔ ni yɔɔ akɛ aaahi shi kɛya naanɔ lɛ nɔ.—Efesobii 5:15, 16.
Naanɔ Wala—Ani Jwɛŋmɔ yɛ Mli?
Yɛ bɔ ni ejeɔ mɔ nijiaŋ wui akɛ aaabɔ mɔdɛŋ ni anu nɔ ni be tsɔɔ diɛŋtsɛ lɛ hewɔ lɛ, yɛ mɛi babaoo agbɛfaŋ lɛ, susumɔ ni tsɔɔ naanɔ wala, loo shihilɛ kɛmiiya naanɔ lɛ, ji nɔ ni shishinumɔ wa fe fɛɛ. Ekolɛ yiŋtoo ni yɔɔ kɛha enɛ lɛ ateŋ ekome ji akɛ, be he niiashikpamɔ ni wɔyɔɔ lɛ ji nɔ ko ni akɛtsáa shibɔlemɔ nibii ni ji fɔmɔ, dalɛ, gbɔlɛ, kɛ gbele he be fɛɛ be. No hewɔ lɛ, wɔkɛ bɔ ni gbɔlɛ diɛŋtsɛ baa ehaa lɛ ebato be ni hoɔ eyaa lɛ he akɛ etamɔ nakai. Yɛ mɛi pii agbɛfaŋ lɛ, ní aaasusu nii ahe yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ baafee tamɔ nɔ ni akɛ jwɛŋmɔ diɛŋtsɛ ni ahiɛ yɛ be he lɛ tsuuu nii. Ekolɛ amɛaabi akɛ, ‘Mɛni hewɔ esa akɛ adesai afee mɛi ni esoro amɛ yɛ nɔ ko ni etamɔ nɔ ni bɔɔnii krokomɛi fɛɛ baa amɛhe shi amɛhaa no lɛ gbɛfaŋ?’
Nɔ ni bei pii lɛ akuɔ hiɛ ashwieɔ nɔ yɛ nii ahesusumɔ he yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ ji anɔkwa sane ni eji akɛ, adesai jeee mɛi ni fata bɔɔnii krokomɛi lɛ ahe momo yɛ shihilɛi srɔtoi komɛi amli lɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kooloi bɛ jwɛŋmɔŋ nyɛmɔi ni adesai yɔɔ lɛ eko. Shi yɛ hegbɛi ni amɛyɔɔ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, amɛfeee mɛi ni le ŋaa fe nɔ ni amɛ henumɔ kudɔɔ amɛ ni amɛfee. Amɛbɛ ŋaa nifeemɔ he nikeenii loo nyɛmɔ ni ayɔɔ akɛ aaajie suɔmɔ kɛ hiɛsɔɔ ni adesai yɔɔ lɛ kpo amɛtsɔɔ. Kɛ akɛ sui nɛɛ babaoo diɛŋtsɛ ni haa shihilɛ feɔ nɔ ni shishinumɔ yɔɔ mli lɛ eha adesai lɛ, mɛni hewɔ ejeee nɔ ni yɔɔ mlɛo akɛ akɛ be babaoo hu eha amɛ kɛ́ aawie wala diɛŋtsɛ he lɛ?
Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, ani ebɛ naakpɛɛ akɛ tsei, ni nyɛɛɛ ajwɛŋ lɛ hiɔ shi afii akpei abɔ yɛ shihilɛi komɛi amli, yɛ be mli ni kɛ hoo lɛ adesai ni le nii lɛ baanyɛ ahi shi afii 70 kɛyashi 80 pɛ? Ani ejeee nɔ ni jwɛŋmɔ shɛɛɛ he akɛ halai, ni bɛ nifeemɔi ahe ŋaa loo ŋaa nifeemɔ mli nyɛmɔi lɛ baanyɛ ahi shi nɔ ni fa fe afii 200, yɛ be mli ni be sɛɛkɛlɛ ni adesai ni akɛ nyɛmɔi nɛɛ eduro amɛ babaoo lɛ kɛ nɔ ni shɛɛɛ enɛ mli fã kwraa hiɔ shi lɛ?
Eyɛ mli akɛ gbɔmɔ nyɛŋ anu be kɛ naanɔ shihilɛ shishi kɛmɔ shi moŋ, shi naanɔ wala he shiwoo lɛ kã he eji hiɛnɔkamɔ ni ma shi shiŋŋ yɛ Biblia lɛ mli lolo. Wiemɔ ni ji “naanɔ wala” lɛ jeɔ kpo yɛ mli aaashɛ shii 40. Shi kɛ́ Nyɔŋmɔ yiŋtoo ji koni adesai ahi shi kɛya naanɔ lɛ, mɛni hewɔ ebako mli momo lɛ? Abaasusu sanebimɔ nɛɛ he yɛ sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli.