Okɛto
Shiɛmɔ Wiemɔi Ahe Gbɛtsɔɔmɔi ni Akɛha
Okɛ gbɛtsɔɔmɔi ni nyiɛ sɛɛ lɛ atsu nii ni okɛ wolo ni akɛbaaha yɛ nyɔŋ lɛ mli lɛ he shiɛmɔ wiemɔi lɛ asaa ohe.
Tsi Obɛŋkɛ Yehowa
“Mɛi babaoo ni heɔ Nyɔŋmɔ nɔ amɛyeɔ lɛ baasumɔ koni amɛnu he akɛ amɛbɛŋkɛ lɛ kpaakpa. Ani ole akɛ Nyɔŋmɔ fɔ̃ɔ wɔ nine koni wɔtsi wɔbɛŋkɛ lɛ? [Kanemɔ Yakobo 4:8.] Ato wolo nɛɛ he gbɛjianɔ ni eye ebua mɛi koni amɛkɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛ Biblia lɛ atsu nii ni amɛtsi amɛbɛŋkɛ Nyɔŋmɔ.” Kanemɔ kuku 1 ni yɔɔ baafa 16 lɛ.
“Jalɛsane ni ayeee efa babaoo ŋmɛnɛ. Etamɔ bɔ ni atsɔɔ mli yɛ biɛ lɛ pɛpɛɛpɛ. [Kanemɔ Jajelɔ 8:9b.] Mɛi pii ayiŋ feɔ amɛ kɔshikɔshi kɛji akɛ Nyɔŋmɔ susuɔ wɔhe kwraa po. [Kanemɔ klɛŋklɛŋ saji enyɔ ni yɔɔ kuku 4 lɛ yɛ baafa 119 lɛ.] Nɛkɛ yitso nɛɛ tsɔɔ nɔ hewɔ ni Nyɔŋmɔ eŋmɛ jalɛsane ni ayeee lɛ gbɛ kɛyashi be ko lɛ mli.”
Is There a Creator Who Cares About You?
“Nɛgbɛ wɔbaanyɛ wɔná ŋaawoo ni hi fe fɛɛ ni tsɔɔ bɔ ni wɔɔfee wɔná wɔnaagbai ni haoɔ wɔ lɛ anaa tsabaa yɛ? [Ŋmɛɛ gbɛ ni eha hetoo. No sɛɛ lɛ kanemɔ Mateo 7:28, 29.] No tsɔɔ bɔ ni gbɔmɛi fee amɛnii amɛha yɛ Yesu Gɔŋ nɔ Shiɛmɔ lɛ he. Kwɛmɔ nɔ ni mɛi komɛi ewie yɛ he. [Okɛ wiemɔi ni yɔɔ baafa 152 lɛ atsɔɔ lɛ.] Yitso nɛɛ wieɔ Yesu shihilɛ kɛ etsɔɔmɔi lɛ ahe.”
“Ani obi pɛŋ akɛ: ‘Kɛ́ Nyɔŋmɔ ko yɛ lɛ, ani ebaafee nɔ ko gbi ko ni ekɛjie nɔnaa kɛ jalɛ sane ni ayeee kɛjɛ je lɛ mli?’ [Ŋmɛɛ gbɛ ni eha hetoo. No sɛɛ lɛ kanemɔ Kpojiemɔ 21:3, 4.] Wolo nɛɛ tsɔɔ nɔ ni Nyɔŋmɔ baafee koni ekɛjie nɔnaa kɛ nɔ ni kɛ nɔnaa baa lɛ kɛya lɛ mli.” Okɛ yitso 10 lɛ atsɔɔ lɛ.
Nyɛyaa nɔ Nyɛshia Kpe!
“Naagbai ni yɔɔ hiɛdɔɔ kɛ saji ni haa mɔ he jɔ̃ɔ lɛ ni ebu lɛ gbáa mɛi babaoo anaa ŋmɛnɛ. [Tsĩi nɔkwɛmɔnɔ ko ni ale yɛ he ni nyɛyɔɔ lɛ tã.] Ani ole akɛ nibii nɛɛ fata jeŋ muu fɛɛ okadi ni tsɔɔ akɛ etsɛŋ ni Nyɔŋmɔ nɔyeli lɛ baakudɔ shikpɔŋ lɛ nɔ saji fɛɛ lɛ he? [Ŋmɛɛ gbɛ ni eha hetoo. No sɛɛ lɛ kanemɔ ŋmalɛ ko ni sa, tamɔ Mateo 24:3, 7, 8; Luka 21:7, 10, 11; loo 2 Timoteo 3:1-5.] Wolo bibioo nɛɛ wieɔ nɔ hewɔ ni ehe hiaa waa akɛ wɔhiɛ ahi nɔ ni nibii ni yaa nɔ amrɔ nɛɛ tsɔɔ lɛ nɔ lɛ he.”
“Saji ni haa mɔ he jɔ̃ɔ lɛ, loo mɛi anibii ahiɛ ni kpãtaa lɛ haa mɛi babaoo yajeɔ fimɔ mli. Mɛi komɛi ayiŋ feɔ amɛ kɔshikɔshi yɛ nɔ hewɔ ni Nyɔŋmɔ kɛ ehe wooo mli koni etsi nibii nɛɛ anaa lɛ he. Biblia lɛ maa nɔ mi kɛhaa wɔ akɛ etsɛŋ ni Nyɔŋmɔ baatsu nɔ ko ni ekɛjie adesai anɔnaa kɛya. [Kanemɔ Kpojiemɔ 14:6, 7.] Kwɛmɔ nɔ ni Nyɔŋmɔ kojomɔ lɛ baatsɔ kɛha adesai. [Kanemɔ 2 Petro 3:10, 13.] Sane ni he hiaa nɛɛ he saji babaoo yɛ wolo bibioo nɛɛ mli.”
Nilee Ni Kɛ Mɔ Yaa Naanɔ Wala Mli
“Kɛ́ afɔ bo nine koni oyahi shihilɛhei ni yɔɔ fɛo tamɔ nɛkɛ mli lɛ, ani obaaya? [Okɛ mfoniri ni yɔɔ baafa 4-5 lɛ atsɔɔ lɛ, ni oŋmɛ lɛ gbɛ ni eha hetoo.] Kwɛmɔ nɔ ni Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kɛɔ akɛ no ji gbɛ titri ni atsɔɔ nɔ anáa shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ kɛyaa naanɔ lɛ. [Kanemɔ Yohane 17:3.] Wolo nɛɛ baaye abua bo koni oná nilee ni kɛ mɔ yaa naanɔ wala mli lɛ.” Okɛ lɛ ato gbɛjianɔ koni nyɛsusu yitso 1 lɛ mli klɛŋklɛŋ kukuji enumɔ lɛ he yɛ saramɔ ni baanyiɛ sɛɛ lɛ mli.
Gbelemɔ mfoniri ni yɔɔ baafa 188-189 lɛ, ni okane nɔ ni aŋma yɛ mfoniri lɛ mli lɛ kɛbi shiatsɛ lɛ akɛ: “Ani ohiɛ ka nɔ akɛ ooohi shi yɛ Paradeiso, be ni Nyɔŋmɔ he nilee yiɔ shikpɔŋ nɔ obɔ lɛ? [Ŋmɛɛ lɛ gbɛ ni eha hetoo. No sɛɛ lɛ kanemɔ Yesaia 11:9.] Wolo nɛɛ baaye abua bo koni okase nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ yɛ Paradeiso he, kɛ bɔ ni wɔbaafee wɔná emli gbɛfaŋnɔ.” Okɛ lɛ ato gbɛjianɔ koni nyɛsusu yitso 1 lɛ mli kuku 11-16 lɛ he yɛ saramɔ ni baanyiɛ sɛɛ lɛ mli.
Kasemɔ Nii Kɛjɛ Tsɔɔlɔ Kpele lɛ Ŋɔɔ
“Ani osusuɔ akɛ je lɛ baafee heko ni hi kɛji akɛ gbɔmɛi hi shi yɛ wiemɔ nɛɛ naa? [Kanemɔ Mateo 7:12a. No sɛɛ lɛ ŋmɛɛ gbɛ ni eha hetoo.] Nikasemɔi babaoo ni jɛ tsɔɔlɔ kpele ni fe fɛɛ ni ehi shi pɛŋ lɛ ŋɔɔ lɛ yɛ wolo nɛɛ mli.” Maa mfonirii lɛ kɛ amɛhe niŋmaai lɛ ni yɔɔ yitso 17 lɛ anɔ mi.
“Fɔlɔi ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ ateŋ mɛi babaoo bɔɔ mɔdɛŋ koni amɛdu sui kpakpai amɛwo amɛbii lɛ amli. Ani onuɔ he akɛ enɛ he miihia? [Ŋmɛɛ gbɛ ni eha hetoo. No sɛɛ lɛ kanemɔ Abɛi 22:6.] Kadimɔ akɛ aawo fɔlɔi ahewalɛ koni amɛbɔi amɛbii lɛ atsɔsemɔ kɛjɛ amɛgbekɛbiiashi. Ato wolo nɛɛ he gbɛjianɔ koni eye ebua amɛ kɛtsu nakai nɔ lɛ he nii.” Maa mfonirii lɛ kɛ amɛhe niŋmaai lɛ ni yɔɔ yitso 15 loo 18 lɛ anɔ mi.
“Fɔlɔi anaa kpɛɔ amɛhe bei pii yɛ saji ni amɛbii lɛ biɔ amɛ lɛ ahe. Nakai sanebimɔi lɛ ateŋ ekomɛi ahetoohamɔ baanyɛ awa, aloo jeee nakai? [Ŋmɛɛ gbɛ ni eha hetoo. No sɛɛ lɛ kanemɔ Efesobii 6:4.] Wolo nɛɛ baanyɛ aye abua fɔlɔi koni amɛha saji ni amɛbii lɛ biɔ ŋmɛnɛ lɛ ahetoo.” Maa mfonirii lɛ kɛ amɛhe niŋmaai lɛ ni yɔɔ yitso 11 kɛ 12 loo 34 kɛyashi 36 lɛ fioo komɛi anɔ mi.
Life—How Did It Get Here? By Evolution or by Creation?
“Awuiyeli kɛ basabasa-feemɔ ni yɔɔ wɔ akutso lɛ mli lɛ gbaa wɔ fɛɛ wɔnaa. Ani onuɔ he akɛ mɔ ko yɛ naagba lɛ naa tsabaa diɛŋtsɛ? [Ŋmɛɛ gbɛ ni eha hetoo.] Nyɔŋmɔ yɛ enaa tsabaa.” Gbelemɔ wolo lɛ baafa 196 lɛ; kanemɔ Abɛi 2:21, 22 ni yɔɔ kuku 19 lɛ mli lɛ, ni owie he. Okɛ saneyitso ni yɔɔ yitso 16 lɛ atsɔɔ lɛ, ni okɛ wolo lɛ aha lɛ.
Gbelemɔ baafa 6 lɛ, ni okɛɛ akɛ: “Mɛi pii susuɔ akɛ wɔ shikpɔŋ fɛfɛo kɛ wala ni yɔɔ nɔ lɛ ba trukaa. Mɛni osusuɔ akɛ eji sane mlitsɔɔmɔ ni nilee yɔɔ mli ni tsɔɔ bɔ ni fee ni enɛɛmɛi fɛɛ ba? [Ŋmɛɛ gbɛ ni eha hetoo.] Odaseyelii babaoo maa Biblia mli sane ni tsɔɔ akɛ Bɔlɔ ko yɛ ní yɔɔ hewalɛ waa ni sumɔɔ wɔ waa diɛŋtsɛ lɛ nɔ mi. Lɛ ji anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ, ni egbɛi ji Yehowa.” Kanemɔ Lala 83:19, ni otsɔɔ bɔ ni eyiŋtoo ji akɛ ebaatsake shikpɔŋ muu lɛ fɛɛ efee lɛ paradeiso lɛ mli kuku.
Nyɔŋmɔ Sɛɛ Gbɛ ni Adesai Taoɔ
“Akɛni jamɔi srɔtoi ni fa babaoo yɔɔ ŋmɛnɛ hewɔ lɛ, ani osusu bɔ ni wɔɔfee ni wɔle nɔ ni Nyɔŋmɔ kpɛlɛɔ nɔ lɛ he pɛŋ?” Kɛ́ eha hetoo egbe naa lɛ, gbelemɔ wolo lɛ baafa 377. Maa sane oti ni ji 7 lɛ nɔ mi, ni obi shiatsɛ lɛ kɛ́ ekpɛlɛɔ nɔ akɛ esa akɛ anɔkwa jamɔ afee adesai fɛɛ ni esoro amɛ hewolonɔ sui lɛ ekome. Nyɛkanea ŋmalɛi ni aŋmalako amɛmli wiemɔi lɛ ateŋ ekome, ni kɛ́ be yɛ lɛ, nyɛsusua saji otii krokomɛi ni ato naa lɛ ekomɛi ahe. Kɛ́ eyɛ he miishɛɛ diɛŋtsɛ lɛ, no lɛ okɛ wolo lɛ aha lɛ. Kɛ́ obaashi kɛya lɛ, obaanyɛ obi akɛ, “Mɛɛ gbɛ nɔ esa akɛ anɔkwa jamɔ aná mɔ jeŋba nɔ hewalɛ yɛ?” Okɛ lɛ ato gbɛjianɔ koni oyafee sɛɛsaramɔ ni oha sanebimɔ lɛ hetoo.
Kɛ́ mɔ ko kɛɛ eji jamɔ kuu ko ni ale jogbaŋŋ lɛ mlinyo lɛ, obaanyɛ okɛɛ akɛ: “Eyɛ miishɛɛ akɛ wɔkɛ gbɔmɛi ni jɛ jamɔi srɔtoi amli aaakpe. Adesai miitao Nyɔŋmɔ sɛɛ gbɛ yɛ gbɛ̀i srɔtoi babaoo nɔ. [Kɛ́ ebaahi lɛ, kanemɔ Bɔfoi lɛ Asaji 17:26, 27.] Bei pii lɛ, mɛi boteɔ jamɔ mli ni amɛfɔlɔi yɔɔ lɛ amli. [Kanemɔ kuku 12 ni yɔɔ baafa 8 lɛ.] Jamɔi krokomɛi ahe nii babaoo ni aaakase lɛ haa mɔ sɛɛyoomɔ kɛ nilee. Wolo nɛɛ tsɔɔ je lɛŋ jamɔi ni ehé shi lɛ ashishijee, amɛnifeemɔi, kɛ tsɔɔmɔi amli.” Okɛ jamɔ mli ni mɔ lɛ yɔɔ lɛ he saji ni yɔɔ wolo lɛ mli lɛ atsɔɔ lɛ, tamɔ nɔ ni yɔɔ baafai ni nyiɛ sɛɛ lɛ amli: Sikh jamɔ (100-101); Hindu jamɔ (116-117); Buddha jamɔ (141); Tao jamɔ (164-166); Confucius jamɔ (177); Shinto jamɔ (190-195); Yuda jamɔ (220-221); kɛ Islam (289).
Kpojiemɔ—Enaagbee Kwraa lɛ Ebɛŋkɛ!
“Ekolɛ onu [tsĩi adafitswaa mli sane lɛ tã] sane lɛ he. Kɛ́ afo wala nɔ kuku yɛ dɔlɛ gbɛ nɔ lɛ, mɛi babaoo biɔ nɔ miishɛjemɔ ni abaanyɛ akɛha wekui ni nɔ enyɔ amɛhiŋmɛii amli lɛ he sane. Te osusuɔ tɛŋŋ?” Ŋmɛɛ gbɛ ni eha hetoo. Agbɛnɛ gbelemɔ wolo lɛ baafa 299, ni okɛ gbohiiashitee he mfoniri ni atɛŋ lɛ atsɔɔ lɛ. Tsa nɔ akɛ: “Efeɔ mɛi babaoo naakpɛɛ akɛ amɛaale ákɛ akɛ jalɔi kɛ mɛi ni ejaaa fɛɛ baaku sɛɛ aba shihilɛ mli ekoŋŋ yɛ Paradeiso yɛ shikpɔŋ nɔ. [Kanemɔ Bɔfoi lɛ Asaji 24:15 lɛ taakɛ atsɛ́ yisɛɛ yɛ kuku 9 ni yɔɔ baafa 297 lɛ, ni no sɛɛ lɛ okɛ naatsɔɔmɔ ni yɔɔ kuku 10 lɛ aha.] Wolo nɛɛ wieɔ saji krokomɛi babaoo ni yɔɔ miishɛɛ ni kɔɔ Nyɔŋmɔ yiŋtoo kɛha wɔsɛɛ he lɛ he sane fitsofitso.”
The Bible—God’s Word or Man’s?
“Wɔyɛ be ko mli ni etamɔ nɔ ni mɔ fɛɛ mɔ kɛ naagbai ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli miikpe. Mɛi babaoo yaa ŋaawolɔi srɔtoi aŋɔɔ kɛha gbɛtsɔɔmɔ. Mɛi komɛi yaa mumɔi atsɛlɔi aŋɔɔ kɛha yelikɛbuamɔ. Nɛgbɛ osusuɔ akɛ wɔbaanyɛ wɔná ŋaawoo kpakpa ni he baaba sɛɛnamɔ diɛŋtsɛ aha wɔ lɛ yɛ? [Ŋmɛɛ gbɛ ni eha hetoo.] Biblia lɛ wieɔ anɔkwa sane ko ni ehe miihia ni wɔ fɛɛ wɔnu shishi. [Kanemɔ 2 Timoteo 3:16. Ni agbɛnɛ ogbele kɛya wolo lɛ baafa 187, ni okane kuku 9 lɛ.] Wolo nɛɛ baaye abua bo koni oyɔse bɔ ni yibiiwoo kpakpa jɛɔ nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ lɛ ni akɛtsuɔ nii lɛ mli kɛbaa be fɛɛ be lɛ.”
Gbɔmɔ ni Fe Mɔ Fɛɛ Mɔ ni Ehi Shi Pɛŋ
“Kɛ́ eshɛ nɛkɛ beaŋ lɛ, gbɔmɛi babaoo susuɔ Yesu he. Shi akɛni nibii fɔji babaoo miiya nɔ yɛ je lɛŋ he fɛɛ he hewɔ lɛ, ekolɛ mɛi komɛi ayiŋ baafee amɛ kɔshikɔshi kɛji akɛ Yesu susuɔ wɔhe lɛɛlɛŋ. Te osusuɔ enɛ he ohaa tɛŋŋ?” Ŋmɛɛ gbɛ ni eha hetoo. Gbelemɔ kɛya wolo lɛ yitso 24, ni okɛ lɛ asusu nɔ hewɔ ni Yesu ba shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ he kuku. No sɛɛ lɛ kanemɔ Yohane 15:13, ni oma tsuiŋ suɔmɔ ni Yesu yɔɔ kɛha mɛi krokomɛi lɛ nɔ mi.
“Kɛ́ atsĩ Yesu Kristo tã lɛ, mɛi pii susuɔ ehe akɛ abifao ni afɔ lɛ loo ákɛ nuu ni miina amanehulu ni ebaagbo. Susumɔ ni amɛyɔɔ yɛ Yesu he lɛ kɔɔ efɔmɔ kɛ egbele pɛ he. Bei pii lɛ, amɛkaiii naakpɛɛ nibii ni efee yɛ eshihilɛ mli lɛ eko kwraa. Nibii ni ebatsu lɛ saa mɔ fɛɛ mɔ ni ehi shi pɛŋ yɛ shikpɔŋ nɛɛ nɔ lɛ he. No hewɔ ni ehe hiaa ni wɔkase naakpɛɛ nibii ni efee yɛ wɔ hewɔ lɛ ahe nii babaoo bɔ ni wɔɔnyɛ lɛ.” Kanemɔ Yohane 17:3. Gbelemɔ kɛya baafa ni hiɛkpamɔ wiemɔ lɛ jeɔ shishi yɛ lɛ, ni okane kuku ni ji ejwɛ lɛ.
Mɛni Nyɔŋmɔ Taoɔ yɛ Wɔdɛŋ?
“Ani osusuɔ akɛ Nyɔŋmɔ to gbɛjianɔ akɛ wɔhi shi yɛ naagbai ni tamɔ nɔ ni wɔkɛkpeɔ ŋmɛnɛ lɛ mli? [Ŋmɛɛ gbɛ ni eha hetoo. No sɛɛ lɛ kanemɔ Mateo 6:10.] Ani osusu nɔ ni Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ ji diɛŋtsɛ lɛ he?” Gbelemɔ kɛya wolo lɛ nikasemɔ 6 lɛ, ni okane saji ni abi yɛ nikasemɔ lɛ shishijee lɛ. Okɛ lɛ aje nikasemɔ lɛ shishi, loo oto gbɛjianɔ kɛha no feemɔ yɛ saramɔ ni baanyiɛ sɛɛ lɛ mli.
“Yɛ hiɛ ni atee yɛ ŋmɛnɛ beaŋ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, hela kɛ gbele miiya nɔ ekɛ nɔnaa kɛ awerɛho babaoo miiba adesai anɔ. Ani ole nɔ ni Yesu baafee aha helatsɛmɛi, mɛi ni egbɔlɔ lɛ, kɛ gbohii lɛ po?” Ŋmɛɛ gbɛ ni eha hetoo. Kɛ́ mɔ lɛ miisumɔ ni ele hetoo lɛ, gbelemɔ kɛya nikasemɔ ni ji 5 lɛ, ni okane sanebimɔi kɛha kuku 5-6 lɛ. Okɛ lɛ agba kukuji lɛ ahe sane, loo oto gbɛjianɔ kɛha no feemɔ yɛ saramɔ ni baanyiɛ sɛɛ lɛ mli.
Já Anɔkwa Nyɔŋmɔ Kome Lɛ
“Nɛgbɛ osusuɔ akɛ wɔbaanyɛ wɔbi yelikɛbuamɔ yɛ ni wɔkɛtsu shihilɛ mli naagbai lɛ ahe nii? [Ŋmɛɛ gbɛ ni eha hetoo. No sɛɛ lɛ kanemɔ Romabii 15:4.] Kadimɔ akɛ Ŋmalɛi ni jɛ mumɔŋ lɛ tsɔɔ wɔ nii, amɛhaa wɔ miishɛjemɔ, kɛ hiɛnɔkamɔ ni baanyɛ awo wɔ hewalɛ koni wɔdamɔ naagbai anaa. Wolo nɛɛ kɛ bɔ ni wɔbaafee wɔná Biblia kanemɔ he sɛɛ jogbaŋŋ kɛmɔ shi lɛ he ŋaawoo ni yeɔ buaa haa.” Maa saji otii ejwɛ ni atsi tã yɛ baafa 30 lɛ anɔ mi.
“Kɛjɛ be ni Yesu ba shikpɔŋ lɛ nɔ nɛɛ lɛ, mɛi babaoo etee nɔ amɛsɔle amɛbi koni Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ aba. Ani osusu nɔ ni nakai Maŋtsɛyeli lɛ baa lɛ baafee kɛha adesai lɛ he pɛŋ? [Ŋmɛɛ gbɛ ni eha hetoo. No sɛɛ lɛ kanemɔ Daniel 2:44.] Wolo nɛɛ tsɔɔ nɔ ni Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ ji, nɔ ni ebaatsu, kɛ bɔ ni wɔbaafee wɔná ejalɛ nɔyeli lɛ he sɛɛ lɛ mli.” Okɛ mfoniri ni yɔɔ baafa 92-93 lɛ atsɔɔ lɛ.