Beni Wɔtsuii Tsirɛɔ Wɔ ni Wɔfee Nɔ Fɛɛ Nɔ ni Wɔɔnyɛ Lɛ
NISAN 12, afi 33 Ŋ.B. ni. Yesu Kristo kɛ mɛi krokomɛi miiye nii yɛ Simon kpitiyelɔ lɛ shia yɛ Betania, ni bɛŋkɛ Yerusalem lɛ. Mɔ ni fata mɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ ahe ji kaselɔ anɔkwafo ko ni atsɛɔ lɛ Maria. Egbele alabastro tɔ kɛ emli mu ni jeɔ ŋma ni jara wa naa ni efɔse eshwie Yesu yiteŋ.
Mɛi komɛi te shi wo enɛ, akɛ, ‘Mɛɛ nifitemɔ nɛ? Kulɛ abaanyɛ abɔɔ mu nɛɛ ni akɛ nɔ ni baajɛ mli aba lɛ aha ohiafoi!’ Shi Yesu ha hetoo akɛ: ‘Nyɛkagbaa enaa, ejaakɛ ohiafoi lɛ kɛ nyɛyɔɔ yɛ be fɛɛ mli ni nyɛbaanyɛ nyɛfee amɛ ekpakpa. Shi mi lɛ mihiŋ nyɛmasɛi yɛ be fɛɛ mli. Efee nɔ fɛɛ nɔ ni eeenyɛ efee, ekɛ mu ni jeɔ ŋma efɔ migbɔmɔtso lɛ yɛ mifuu lɛ hewɔ.’—Mateo 26:6-13; Marko 14:3-9; Yohane 12:1-8.
Maria ni jɛ Betania lɛ nyɛŋ nɔ ko afee ni ekɛba Yesu piŋmɔ lɛ shi yɛ be mli ni asɛŋ lɛ no sɛɛ gbii enyɔ lɛ—yɛ Nisan 14, afi 33 Ŋ.B. Shi amrɔ nɛɛ lɛ ebaanyɛ ekɛ mu ni jara wa afɔ lɛ. No hewɔ lɛ, Yesu kɛɛ “Efee nɔ fɛɛ nɔ ni eeenyɛ efee.” (Marko 14:8, An American Translation) Lɛlɛŋ, Maria tsui tsirɛ lɛ koni efee nɔ fɛɛ nɔ ni eeenyɛ.
Etsirɛɔ Wɔ Ni Wɔfee Nɔ Fɛɛ Nɔ Ni Wɔɔnyɛ
Akɛ Yehowa Odasefoi, aloo aŋkroaŋkroi ni miikase Nyɔŋmɔ anɔkwale lɛ, wɔhe baatswa shi akɛ wɔɔgbɛ Maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa lɛ wɔshwa yɛ “naagbee gbii” nɛɛ amli. (Mateo 24:14; 2 Timoteo 3:1-5) Yɛ anɔkwale mli lɛ, ekolɛ wɔmiina nakai nitsumɔ kpakpa lɛ mli gbɛfaŋnɔ.
Shi, weku mli, gbɛnaa nii, gbɔmɔtsoŋ hewalɛnamɔ mli naagbai kɛ nibii krokomɛi eŋmɛŋ wɔ gbɛ ni wɔsɔmɔ akɛ maŋsɛɛ sanekpakpashiɛlɔi yɛ shikpɔŋ ko ni yɔɔ shɔŋŋ nɔ. Wɔnyɛŋ wɔfee Buu Mɔɔ Asafo lɛ yitso lɛ loo nitsumɔhe nine lɛ mlibii. Wɔnyɛŋ wɔsɔmɔ akɛ nɔkwɛlɔi gbɛfalɔi, kɛ ekrokomɛi. Shi kɛlɛ, nɔ ko etsiŋ wɔ gbɛ ni wɔkɛ nibii ni wɔyɔɔ lɛ akatsu nii ni wɔkɛmiiha Maŋtsɛyeli lɛ he nibii miiya hiɛ. (Mateo 6:33) Yɛ anɔkwale mli lɛ, wɔbaanyɛ ni ‘wɔkɛ wɔnibii ni jara wa fɛɛ awo Yehowa hiɛ nyam.’ Jɔɔmɔi baajɛ enɛ mli aba, ejaakɛ ‘wɔ aboŋoi lɛ baayimɔ obɔbɔ.’—Abɛi 3:9, 10.
Amɛfee Nɔ Fɛɛ Nɔ Ni Amɛaanyɛ
Hɛɛ, mumɔ ni yɔɔ wɔmli lɛ baanyɛ afee tamɔ Maria ni jɛ Betania lɛ kɛ Nyɔŋmɔ gbeyeishelɔi ni hi shi yɛ blema bei lɛ amli nɔ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ: aha Israelbii ni hi shi yɛ Mose gbii lɛ amli lɛ na hegbɛ koni amɛwo Yehowa hiɛ nyam be mli ni amaa kpee buu lɛ aha ejamɔ lɛ. Jeee amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ baanyɛ afee nɔ kome too lɛ nɔŋŋ, shi amɛtsuii tsirɛ amɛ ni amɛfee nɔ ni amɛbaanyɛ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, yei lɛ ateŋ mɛi komɛi kɛ too he tsɔi lo kpaa ni akɛtsu nii lɛ. Hii lɛ ateŋ mɛi komɛi tsu nii akɛ ŋaalɔi yɛ nitsumɔi sɔrɔtoi amli. Ni gbɔmɛi lɛ fɛɛ hu? Ojogbaŋŋ, amɛwo Yehowa hiɛ nyam kɛtsɔ shika, jwiɛtɛi, akɔɔbele, too he tsɔi, mama kɛ nibii krokomɛi ni amɛkɛha koni anyɛ agbe kpee buu lɛ naa lɛ nɔ. Mɛi ni jɛ amɛtsuiŋ amɛha lɛ kɛ miishɛɛ ha nɛkɛ “nɔwomo nikeenii” nɛɛ ni eji “Yehowa tsuijurɔ naa nikeenii.” (2 Mose 35:4-35) Enyiɛ amɛha? Nibii ni amɛkɛba lɛ “fa aahu ha nitsumɔ lɛ fe bɔ ni amɛkɛaatsu, ni eteke nɔ.” (2 Mose 35:4-7) Hɛɛ, amɛfee nɔ fɛɛ nɔ ni amɛaanyɛ.
Afii pii asɛɛ lɛ, Maŋtsɛ David tsu onia babaoo ko eha sɔlemɔtsu ni ebi Salomo baama lɛ. David je gbɛ ebua “nibii krɛdɛɛ” naa, ni ji shika kɛ jwiɛtɛi eha nɛkɛ yiŋtoo nɛɛ. Kɛkɛ ni ebi Israelbii lɛ akɛ: “Ni agbɛnɛ namɔ yɔɔ he tsui akɛ eeewo edɛŋ obɔ eha Yehowa ŋmɛnɛ?” Yɛ hetoohamɔ mli lɛ, lumɛi lɛ kɛ asafoiatsɛmɛi lɛ ha, ni “mɛi ni ana tɛi yɛ amɛdɛŋ lɛ amɛŋɔha ni akɛwo Yehowa we lɛ nitoohe lɛ.” Afeee enɛ yɛ mligbigbilimɔ naa; ejaakɛ akɛɛ wɔ akɛ: “Ni maŋ lɛ nya yɛ ha ni amɛha yɛ tsuijurɔ naa lɛ hewɔ, ejaakɛ amɛha Yehowa kɛ amɛtsui muu lɛ fɛɛ yɛ suɔmɔ naa; ni maŋtsɛ David nya naakpa.” (1 Kronika 29:3-9) Amɛ fɛɛ amɛfee nɔ ni amɛaanyɛ
Akɛ aŋkroaŋkroi lɛ, mra be mli Kristofoi lɛ ye bua koni Maŋtsɛyeli lɛ he sane lɛ aya hiɛ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, bɔfo Yohane ni eda lɛ tsɔɔ akɛ gbɛnaa ni ka Kristofoi asafo lɛ mlibii lɛ anɔ akɛ amɛye amɛbua najiaŋdamɔlɔi gbɛfalɔi ni atsuɔ amɛ lɛ, “koni wɔtsɔmɔ anɔkwale lɛ he nanemɛi nitsulɔi.” Yohane jie Gaio hu yi yɛ ejurɔ ni efee “gbɔi” Iɛ hewɔ, ni ji akɛ, mɛi ni Gaio po leee amɛ tsutsu shi ehere amɛ atuu akɛni amɛmiisɔmɔ asafo lɛ hewɔ lɛ. (3 Yohane 5-8) Yehowa odasefoi pii yɛ hei pɔtɛɛ komɛi ni amɛnyɛɛɛ amɛfa gbɛ kakadaŋŋ yɛ “sanekpakpa” lɛ he, shi amɛfee nɔ fɛɛ nɔ ni amɛaanyɛ.
Asafoi muji komɛi hu kɛ nibii ni amɛyɔɔ ye bua Maŋtsɛyeli nitsumɔ lɛ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, bɔfo Paulo baanyɛ akɛɛ heyelilɔi ni yɔɔ Filipi lɛ akɛ: “Ejaakɛ beni miyɔɔ Tesalonika lɛ hu nyɛmaje mi nii ni hiaa mi lɛ shi kome kɛ shii enyɔ fɛɛ. Jeee akɛ nikeenii mitaoɔ; shi moŋ miitao yibii ni aaaha nyɛkɔntaa lɛ afa aha nyɛ.” (Filipibii 4:15-17) Asafo muu lɛ fɛɛ nyɛɛɛ amɛkɛ bɔfo lɛ afa gbɛ, shi amɛfee nɔ ni amɛbaanyɛ.
Bɔ Ni Mɛi Komɛi Nu He Yɛ Tsutsu Lɛ
Yesu Kristo kɛɛ: “Nɔhamɔ mli yɛ miishɛɛ fe hemɔ.” No hewɔ lɛ ebɛ naakpɛɛ akɛ Nyɔŋmɔ webii nya babaoo yɛ be mli ni amɛkɛ “nɔwomɔ nikeenii” ha Yehowa yɛ Maŋtsɛ David gbii lɛ amli lɛ, (1 Kronika 29:9; Bɔfoi lɛ Asaji 20:35) Mumɔ loo su ko ni tamɔ nakai nɔŋŋ yɛ ŋmɛnɛ.
Yehowa odasefonyo ko ŋma Buu Mɔɔ Asafo lɛ akɛ: “Miye afii 81 ni minyɛɛɛ maje kpo maya sɔɔmɔ lɛ mli tsɔ [maŋshiɛmɔ] yɛ kuumɔ hela ko hewɔ, shi masumɔ ni mafee nɔ ko yɛ sɔɔmɔ lɛ he nitsumɔ mli. Mikɛ shika ko baamaje nyɛ daa nyɔŋ nɔ bɔ ni manyɛ ni masumɔ ni maye mabua mɛi ni gbeɔ nikasemɔ naa [yɛ Buu-Mɔɔ Biblia Skul ni ji Gilead lɛ] ni yaa maŋsɛɛ shikpɔji anɔ lɛ.” Nɛkɛ yoo onukpa nɛɛ nyɛɛɛ asɔmɔ akɛ maŋsɛɛ sanekpakpashiɛlɔ lɛ diɛŋtsɛ, shi etsui tsirɛ lɛ koni efee bɔ ni ebaanyɛ.
Eshɛɔ be ni weku muu lɛ fɛɛ feɔ ekome koni amɛkɛ shika aye abua koni akɛkala nibii ni he hiaa yɛ Asafo lɛ nitsumɔ lɛ mligbelemɔ mli. Weku ko ŋma akɛ: “Wɔnu he akɛ weku akɛ wɔna enɛ mli gbɛfaŋnɔ. . . . wɔna miishɛɛ babaoo diɛŋtsɛ beni wɔ obalahii bibii enyɔ lɛ ba wɔŋɔɔ ni amɛbakɛɛ wɔ akɛ amɛmiisumɔ ni amɛna gbɛfaŋnɔ yɛ shika ni wɔweku lɛ kɛmajeɔ Asafo lɛ mli. Shika ni amɛkɛfata he lɛ ji shika ni amɛna kɛjɛ amɛbe fa ni amɛkɛtsu nitsumɔi komɛi lɛ mli. Woji fɛfɛji kɛ mumɔŋ niyenii babaoo ni wɔnine shɛɔ nɔ yɛ be fɛɛ mli kɛjɛɔ Yehowa okpɔlɔ lɛ nɔ lɛ eha wɔna miishɛɛ.”
Gbɛ Ni Oootsɔ Nɔ Ofee Enɛ
Yehowa Odasefoi lɛ ateŋ mɛi fioo ko yɔɔ nii, ni amɛteŋ mɛi pii yɛ ni etɔɔ amɛ dani amɛnaa amɛ daa gbi shika. Shi kɛji akɛ amɛkɛ nɔ ko fioo ko ha koni akɛha Maŋtsɛyeli lɛ he nibii lɛ ashwere lɛ, esaaa akɛ amɛnuɔ he akɛ nɔ ni amɛkɛha lɛ jeee nɔ ko. Beni Yesu na okulafo ohiafo ko ni kɛ tsaakpo ko miiwo sɔlemɔwe onia adeka lɛ mli lɛ, ekuuu ehiɛ eshwieee nɔ. Shi moŋ, ekɛɛ: “Miikɛɛ nyɛ anɔkwale mli akɛ: Nɛkɛ yoo okulafo ohiafo nɛɛ ekɛ pii ewo mli fe mɛi lɛ fɛɛ; ejaakɛ mɛnɛɛmɛi fɛɛ lɛ, nɔ ni amɛna ni eteke nɔ lɛ eko amɛkɛbawo Nyɔŋmɔ nikeenii lɛ amli nɛɛ, shi mɔ nɛ lɛ, ehia mli nii ni ekɛkwɛɔ ehe nɔ lɛ fɛɛ ekɛbawo mli nɛɛ.” (Luka 21:1-4) Eyɛ mli akɛ enikeenii lɛ ji bibioo kwraa moŋ, shi efee nɔ ni ebaanyɛ.
Bɔni afee ni wɔna nɔ ko wɔha lɛ, esa akɛ ato gbɛjianɔ, akɛ aŋkroaŋkroi aloo wekui aloo asafoi. No hewɔ lɛ, beni nɔ ko he bahia yɛ Kristofoi ni yɔɔ Yudea lɛ ateŋ lɛ, nanemɛi heyelilɔi ni yɔɔ Korinto ni miisumɔ ni amɛye amɛbua amɛ lɛ nine shɛ ŋaawoo ni yeɔ buaa nɔ kɛjɛ bɔfo Paulo dɛŋ. Eŋma akɛ: “Shi onia ni atsuɔ ayaha hetselɔi lɛ hewɔ lɛ, taakɛ bɔ ni mito miha Galatia asafoi lɛ, nyɛ hu nyɛfea nakai. Daa otsi mli klɛŋklɛŋ gbi lɛ nɔ lɛ, nyɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ atia nɔ ko ato, yɛ bɔ ni enaa lɛ naa, koni mikaba dani atsu onia lɛ.”—1 Korintobii 16:1, 2.
Taakɛ mɔ ko buaa shika ko naa etoɔ kɛhaa nɔ ko ni baaba trukaa lɛ, nakai nɔŋŋ Odasefoi aŋkroaŋkroi, wekui aloo asafoi baanyɛ ni amɛkɛ nɔ ko ato ni amɛkɛbaye amɛbua anɔkwale jamɔ shweremɔ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, asafoi muji fɔɔ yelikɛbuamɔ ni tamɔ nɛkɛ hamɔ koni akɛha Maŋtsɛyeli lɛ he nitsumɔ lɛ ashwere. Amɛfeɔ enɛ kɛtsɔɔ yiŋkpɔ ko ni aŋmɔɔ ni akɛfɔɔ asafo lɛ hiɛ yɛ enɛ nɔ lɛ he. Aŋkroaŋkroi ni amɛtsui tsirɛɔ amɛ hu yeɔ buaa Kristofoia shiɛmɔ nitsumɔ ni yaa nɔ yɛ jeŋ fɛɛ lɛ kɛtsɔɔ shika ni amɛ diɛŋtsɛ amɛkɛhaa kɛhaa yiŋtoo nɛɛ he nitsumɔ lɛ nɔ. Nɛkɛ nihamɔ ni sa nɛɛ haa amɛnaa miishɛɛ ni amɛtsui nyɔɔ amɛmli akɛ amɛmiifee nɔ ni amɛbaanyɛ.
Buu Mɔɔ Asafo lɛ yitso lɛ hu ŋmaa wolo ekɛyahaa mɛi ni kɛ shika majeɔ amɛ lɛ akɛ amɛnine eshɛ nɔ. Aŋkroaŋkroi, wekui loo asafoi ni sumɔɔ akɛ amɛha yelikɛbuamɔ ko ni tamɔ nɛkɛ lɛ baanyɛ ni amɛkɛmaje Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania, 25 Columbia Heights, Brooklyn, New York 11201, aloo akɛya Asafo lɛ nitsumɔhe nine ni bɛŋkɛ amɛ lɛ. Yɛ Ghana lɛ, eji Box 760, Accra.
Asafo lɛ hiɛ sɔɔ shika fɛɛ shika ni amɛnine shɛɔ nɔ lɛ ni amɛkɛ enɛ tsuɔ nii koni amɛkɛlɛɛ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa lɛ gbɛɛkɛshwamɔ mli. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ Iɛ, atsɔɔ enɛ nɔ ayeɔ abuaa maŋsɛɛ sanekpakpashiɛlɔi ashiai ni nitsumɔi nɛɛ yaa nɔ yɛ jɛmɛ yɛ maji sɔrɔtoi amli. Agbɛnɛ hu, enɛ haa woji akalamɔ he nibii ni yeɔ buaa koni aja Biblia kasemɔ he woji lɛ hu yaa nɔ tsuɔ nii ni agbeleɔ mli yɛ he ni ehe ehia yɛ. Yɛ nɛkɛ yelikɛbuamɔi nɛɛ ahewɔ lɛ kpokpaa nɔkwɛlɔi kɛ kpokpaa wuji anɔkwɛlɔi ni faa gbɛ nyɛɔ amɛyasaraa Kristofoi asafoi yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ he fɛɛ he ni amɛkɛ mumɔŋ yelikɛbuamɔ haa amɛnanemɛi heyelilɔi. (Romabii 1:11, 12) Atsɔɔ gbɛ ni tamɔ nɛkɛ nɔ ayeɔ abuaa mɛi krokomɛi ni amɛkɛ amɛbe fɛɛ ewo sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ.
Mɛi ni fi anɔkwale jamɔ sɛɛ yɛ mra be mli lɛ nine shɛ ŋwɛi jɔɔmɔ nɔ ejaakɛ amɛkɛ amɛ nibii ni jara wa lɛ wo Yehowa hiɛ nyam. Ni kwɛ miishɛɛ ni amɛna! Yɛ be mli ni wɔ hu wɔfiɔ Maŋtsɛyeli lɛ he nibii lɛ sɛɛ ŋmɛnɛ yɛ nakai gbɛ nɔ nɔŋŋ lɛ, wɔ hu ajɔɔ wɔ babaoo. No hewɔ lɛ, eba akɛ kɛ wɔtsui tsirɛ wɔ lɛ, wɔhere nɔ ni wɔfee fɛɛ ni wɔɔnyɛ.