Mɛni Obaakɛɛ Yudanyo?
1 Yɛ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli lɛ, “Israelbii” pii kɛ miishɛɛ here Yesu kɛ ebɔfoi lɛ ashiɛmɔ nitsumɔ lɛ nɔ. (Bɔf. 10:36) Taakɛ eji yɛ nakai beaŋ lɛ, ŋmɛnɛ, Yudafoi anɔkwafoi komɛi kɛ amɛtsui fɛɛ miihere anɔkwale lɛ nɔ—jeee yɛ Israel pɛ kɛkɛ, shi yɛ Russia, United States, kɛ maji krokomɛi hu anɔ. Ani obaasumɔ ni oye omanye waa yɛ odase ni oooye Yudafoi lɛ mli? Gbɛtsɔɔmɔi ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ baaye ebua bo koni otsɔ ŋaa gbɛ nɔ oye Yudafoi ni sumɔɔ jamɔ kɛ amɛteŋ mɛi ni sumɔɔɔ jamɔ lɛ odase.
2 Odase ni Ayeɔ Yudafoi ni Sumɔɔ Jamɔ: Esa akɛ ayɔse akɛ bei pii lɛ, Yudafoi ni sumɔɔ jamɔ lɛ sumɔɔ koni amɛye rabifoi lɛ ablemasaji lɛ anɔ waa fe nɔ ni amɛkɛ tsɔɔmɔi pɔtɛɛi ni akɛhaa lɛ aaatsu nii. Yɛ anɔkwale mli lɛ, bei pii lɛ amɛbuɔ blemasane akɛ eyɛ hegbɛ ni tamɔ Ŋmalɛi lɛ pɛpɛɛpɛ. No hewɔ lɛ, amɛbɛ Biblia mli saji ni mli kwɔlɔ lɛ ahe sanegbaa he miishɛɛ babaoo. Amɛsumɔɔ ni amɛbu Biblia lɛ hu he akɛ Kristofoi awolo. No hewɔ lɛ, ehi jogbaŋŋ be fɛɛ be akɛ okɛ wiemɔi ni ji “Hebribii a-Ŋmalɛi lɛ,” “Torah lɛ,” loo “Ŋmalɛi lɛ” aaatsu nii, kɛ́ oowie Biblia lɛ he. Wolo ni hi jogbaŋŋ ni ato he gbɛjianɔ aha Yudafoi titri ji wolo bibioo ni ji Will There Ever Be a World Without War? (Ani Gbi ko Baaba ni Abaaná Jeŋ ni Ta Bɛ Mli?) Etsɛɔ ŋmalɛi asɛɛ kɛjɛɔ Hebri Ŋmalɛi lɛ pɛ amli.
3 Mɛɛ saji Yudafoi ni sumɔɔ jamɔ lɛ baanyɛ aná he miishɛɛ? Ojogbaŋŋ, amɛheɔ amɛyeɔ akɛ Nyɔŋmɔ kome pɛ yɔɔ, ni eyɛ gbɔmɔ he miishɛɛ waa diɛŋtsɛ. Amɛheɔ amɛyeɔ hu akɛ, Nyɔŋmɔ kɛ ehe woɔ adesai asaji amli. Obaanyɛ okɛ saji otii nɛɛ atsu nii koni eha gbeekpamɔ akã nyɛteŋ. Kɛfata he lɛ, Yudafoi pii le piŋmɔ ni ba amɛwebii anɔ yɛ Jeŋ Ta II lɛ mli lɛ jogbaŋŋ diɛŋtsɛ. Amɛsusuɔ nɔ hewɔ ni Nyɔŋmɔ ŋmɛ jalɛ sane ni ayeee nɛɛ gbɛ kɛ be mli ni efɔŋfeemɔ baaba naagbee lɛ he. Awaje wɔ jogbaŋŋ koni wɔha saji nɛɛ ahetoo, koni ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, wɔwie nɔ ni ba wɔnyɛmimɛi lɛ anɔ yɛ Mɛi Ahiɛkpatamɔ ni ba lɛ mli lɛ he.
4 Yɛ anɔkwale mli lɛ, bɔni afee ni wɔkakɛɛ nɔ ko ni baagba shiatsɛ lɛ naa lɛ, ebaafee nɔ ni hi jogbaŋŋ akɛ wɔwieŋ nɔ ko ni tsɔɔ mɔ ni ji Mesia lɛ he oya yɛ sanegbaa lɛ mli. Yɛ no najiaŋ lɛ, obaanyɛ ogba gbɛfaŋnɔ ni Mose ná yɛ Israel yinɔsane mli lɛ he sane, ni obi koni shiatsɛ lɛ atsɔɔ kɛji eheɔ eyeɔ akɛ Mose tsɔɔmɔi lɛ he yɛ sɛɛnamɔ ŋmɛnɛ. Kɛ etamɔ nɔ ni ehe baahia ni agba mɔ ni Mesia lɛ ji lɛ he sane lɛ, obaanyɛ okane 5 Mose 18:15 lɛ kɛtsɔ hiɛ dã, nɔ ni kɛɔ akɛ: “Yehowa, o-Nyɔŋmɔ lɛ, baatee gbalɔ ko ni tamɔ mi shi yɛ nyɛteŋ kɛjɛ onyɛmimɛi lɛ ateŋ ahao; lɛ toi nyɛboa.” Bi shiatsɛ lɛ mɔ ni yɔɔ Mose jwɛŋmɔ mli beni ewieɔ gbalɔ ko ni tamɔ lɛ lɛ he lɛ. No sɛɛ lɛ, wiemɔ saji otii fioo ni yɔɔ World Without War wolo bibioo lɛ mli lɛ he yɛ baafa 14, kukuji 17 kɛ 18.
5 Esoro Bɔ ni Yudafoi ni Sumɔɔɔ Jamɔ lɛ Susuɔ Saji Ahe Amɛhaa: Jeee mɔ fɛɛ mɔ ni tsɛ́ɔ ehe Yudanyo lɛ kpɛlɛɔ Yuda jamɔ lɛ tsɔɔmɔi anɔ. Yudafoi babaoo susuuu jamɔŋ saji ahe. Amɛyɛ Yudafoi anifeemɔ ni yɔɔ srɔto kwraa lɛ he miishɛɛ waa, ni nɔ ni fata he ji emli kusum nifeemɔ, blemasaji kɛ wolo-kasemɔ fe nɔ ni amɛkɛ amɛhe aaawo Yudafoi ajamɔ lɛ mli. Yudafoi komɛi ni sumɔɔɔ jamɔ lɛ leee akɛ Nyɔŋmɔ yɛ loo ebɛ—amɛteŋ mɛi fioo komɛi po ji mɛi ni kɛɔ akɛ Nyɔŋmɔ bɛ. Kɛjɛ shishijee lɛ, nɔ ko fioo pɛ abaanyɛ afee kɛ́ atsɛ saji babaoo asɛɛ kɛjɛ Hebri Ŋmalɛi lɛ amli. Ebaafee nɔ ni sɛɛnamɔ babaoo yɔɔ he akɛ oootsu sanegbaa lɛ he nii taakɛ obaafee kɛ́ okɛ mɔ ko ni sumɔɔɔ jamɔ lɛ miigba sane. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, obaanyɛ otsɔɔ bɔ ni abaanyɛ akɛ Biblia lɛ atsu nii yɛ wɔgbii nɛɛ amli. Kɛ shiatsɛ lɛ heee eyeee akɛ Biblia lɛ jɛ mumɔŋ lɛ, belɛ saji otii komɛi ni yɔɔ World Without War wolo bibioo lɛ mli lɛ baanyɛ eye ebua lɛ, titri lɛ nɔ ni yɔɔ fã ni yɔɔ baafa 3 lɛ mli lɛ ní yitso ji “The Bible—Inspired by God?” (Biblia Lɛ—Ani Ejɛ Nyɔŋmɔ Mumɔ lɛ Mli?)
6 Kɛ ooye Yudanyo ko odase lɛ, obaanyɛ okɛɛ:
◼ “Wɔteŋ mɛi babaoo ená niiashikpamɔ ni yɔɔ mɔbɔ ni tsɔɔ suɔlɔ ko ni alaaje lɛ yɛ gbele mli. Mɛni osusuɔ akɛ ebaa wɔnɔ kɛ́ wɔgboi?” Ŋmɛɛ gbɛ ni ewie. No sɛɛ lɛ, gbalamɔ shiatsɛ lɛ jwɛŋmɔ kɛya akrabatsa ni yitso ji “Death and the Soul—What Are They?” (Gbele kɛ Susuma Lɛ—Mɛni Amɛji?) ni yɔɔ baafa 22 yɛ World Without War wolo bibioo lɛ mli lɛ. Akrabatsa lɛ kɛ nɔ ni Ŋmalɛi lɛ kɛɔ yɛ wala kɛ gbele he lɛ toɔ nɔ ni rabifoi lɛ tsɔɔ lɛ he. No sɛɛ lɛ gbelemɔ kɛya kuku 17 yɛ baafa 23 lɛ, ni otsɔɔ akɛ taakɛ Ŋmalɛi lɛ kɛɔ lɛ, abaatee gbohii lɛ ashi kɛba wala mli yɛ paradeiso shikpɔŋ nɔ. Okɛ wolo bibioo lɛ aha. Beni osaa ohe kɛhaa sɛɛsaramɔ lɛ, obaanyɛ otsɔɔ akɛ, blematsɛ Hiob hé gbohiiashitee he hiɛnɔkamɔ lɛ eye. Wiemɔ ŋmalɛi ni aŋmalako emli wiemɔi lɛ ni yɔɔ kuku 17 lɛ naagbee gbɛ lɛ he, ni okɛɛ lɛ akɛ obaaku osɛɛ oba koni nyɛsusu enɛɛmɛi ahe.
7 Mateo, Marko, Luka, Yohane, kɛ Bɔfoi lɛ Asaji lɛ awoji lɛ ŋmala Yudafoi ni bo anɔkwale lɛ toi ni amɛtsu he nii lɛ aniiashikpamɔi. Yehowa egbele naanɔ wala gbɛ lɛ naa efɔ̃ shi lolo. Ekolɛ Yudafoi anɔkwafoi babaoo baakase Yehowa ni ji anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ he nii, bɔni afee ni amɛ hu amɛnyɛ amɛhi shi kɛya naanɔ yɛ Nyɔŋmɔ jeŋ hee lɛ mli.—Mika 4:1-4.