NIKASEMƆ 46
Nɔkwɛmɔnii ni Damɔ Shihilɛi ni Ale Nɔ
EJI anɔkwale akɛ, ehe miihia ni nɔkwɛmɔnii ni okɛbaatsu nii lɛ asa sane ní obaasusu he lɛ he. Shi kɛlɛ, bɔni afee ni emɔ shi jogbaŋŋ lɛ, ehe miihia ni esa otoibolɔi lɛ ahe.
Mɛɛ gbɛ nɔ toibolɔi lɛ baanyɛ aná nɔkwɛmɔnii ni ohalaa kɛha wiemɔ yɛ kuu ko hiɛ lɛ nɔ hewalɛ yɛ? Mɛni Yesu Kristo fee? Kɛ́ Yesu kɛ asafoi lɛ loo ekaselɔi lɛ miiwie lɛ, ehaaa enɔkwɛmɔnii lɛ akɔ shihilɛi ni yaa nɔ yɛ shikpɔji ni yɔɔ Israel sɛɛ lɛ ahe. Kulɛ nakai nɔkwɛmɔnii lɛ baafee nɔ ni etoibolɔi lɛ leee. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Yesu etsĩii Mizraim odehei ashiai amli shihilɛ loo jamɔ mli nifeemɔi ni yaa nɔ yɛ India lɛ tã. Shi kɛlɛ, enɔkwɛmɔnii lɛ wie nibii ni mɛi le yɛ shikpɔji fɛɛ nɔ lɛ ahe. Ewie mama ní egbala kpɛɛ, nitsumɔ ní atsuɔ, nɔ ko ni jara wa laajemɔ, kɛ yookpeemɔ shishi yaa he. Enu bɔ ni gbɔmɛi feɔ amɛnii yɛ shihilɛi srɔtoi ashishi lɛ he, ni ekɛ nilee nɛɛ tsu nii. (Mar. 2:21; Luka 14:7-11; 15:8, 9; 19:15-23) Akɛni Yesu maŋshiɛmɔ nitsumɔ lɛ kɔɔ Israelbii lɛ titri ahe tɛ̃ɛ hewɔ lɛ, bei babaoo lɛ, enɔkwɛmɔnii lɛ wieɔ nibii ni fata amɛdaa gbi shihilɛi ahe lɛ he. No hewɔ lɛ, ewie nibii tamɔ okwaayeli, bɔ ni tooi boɔ amɛ kwɛlɔi atoi, kɛ bɔ ni akɛ wein woɔ kooloi ahewoji amli akɛtoɔ lɛ he. (Mar. 2:22; 4:2-9; Yoh. 10:1-5) Ewie yinɔsane mli nɔkwɛmɔnii ni ale lɛ hu he—klɛŋklɛŋ adesai enyɔ lɛ abɔɔ, Noa gbii lɛ amli Nu Afua lɛ, Sodom kɛ Gomora hiɛkpatamɔ lɛ, kɛ Lot ŋa lɛ gbele, kɛ́ wɔɔtsĩ fioo ko tã lɛ. (Mat. 10:15; 19:4-6; 24:37-39; Luka 17:32) Kɛ́ ooha nɔkwɛmɔnii lɛ, ani bo hu osusuɔ nibii ni otoibolɔi lɛ le jogbaŋŋ kɛ kusumii amli ni amɛjɛ lɛ ahe?
Ni kɛ́ okɛ mɔ kome loo mɛi fioo ko, shi jeee mɛi babaoo miiwie lɛ, no hu? Bɔɔ mɔdɛŋ ni ohala nɔkwɛmɔnɔ ní baasa nakai toibolɔi fioo lɛ jogbaŋŋ. Beni Yesu ye Samariayoo ko odase yɛ nubu ni bɛŋkɛ Sikar lɛ he lɛ, ewie “wala nu,” ‘kumai ni yeŋ mɔ dɔŋŋ,’ kɛ “nu hiŋmɛi ni baa kɛyaa naanɔ wala mli” lɛ he—ni fɛɛ ji mfonirifeemɔ wiemɔi ni kɔɔ nitsumɔ ni yoo lɛ tsuɔ lɛ he tɛ̃ɛ. (Yoh. 4:7-15) Ni beni ekɛ hii ni fɔ́ɔ amɛyáa he lɛ wieɔ lɛ, mfonirifeemɔ wiemɔi ni ehala lɛ kɔɔ wuoyaa nitsumɔ he. (Luka 5:2-11) Yɛ shihilɛi nɛɛ eko fɛɛ eko mli lɛ, ekolɛ ewie okwaayeli he, akɛni amɛyɔɔ he ni ayeɔ okwaa yɛ lɛ hewɔ, shi kwɛ bɔ ni etsu nii jogbaŋŋ akɛ ewie amɛ diɛŋtsɛ amɛnitsumɔ he taakɛ efee he mfoniri yɛ amɛjwɛŋmɔ mli lɛ! Ani obɔɔ mɔdɛŋ ní ofee nakai?
Yɛ be mli ni Yesu gbala ejwɛŋmɔ kɛba “Israel we tooi ni elaaje lɛ” anɔ lɛ, atsuuu bɔfo Paulo kɛyaaa Israelbii lɛ pɛ aŋɔɔ shi moŋ kɛtee Jeŋmajiaŋbii lɛ hu ŋɔɔ. (Mat. 15:24; Bɔf. 9:15) Ani enɛ kɛ srɔtofeemɔ ko ba gbɛ ni Paulo tsɔɔ nɔ ewieɔ lɛ mli? Hɛɛ. Beni eŋmaa wolo eyaha Kristofoi ni yɔɔ Korinto lɛ, ewie foidamɔi ahe, etsĩ niyenii ni ayeɔ yɛ wɔŋ tsũi amli lɛ tã, ni ewie kunimyelii amli akoshimɔi, ni ji nibii ní nakai Jeŋmajiaŋbii lɛ le jogbaŋŋ lɛ ahe.—1 Kor. 8:1-10; 9:24, 25; 2 Kor. 2:14-16.
Ani okwɛɔ jogbaŋŋ tamɔ Yesu kɛ Paulo fee lɛ beni ohalaa nɔkwɛmɔnii ni okɛbaatsu nii yɛ onitsɔɔmɔ mli lɛ? Ani osusuɔ otoibolɔi lɛ ashihilɛ kɛ amɛdaa gbi nifeemɔi ahe? Eji anɔkwale akɛ, kɛjɛ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli kɛbaa nɛɛ, nibii etsake yɛ je lɛ mli. Mɛi babaoo anine shɛɔ je lɛŋ adafitswai anɔ kɛtsɔ tɛlivishiŋ nɔ. Bei pii lɛ, shihilɛi ni yɔɔ maŋsɛɛ shikpɔji anɔ lɛ tamɔ amɛnɔ lɛ nɔŋŋ. Kɛ́ enɛ ji shihilɛ ni yɔɔ he ni oyɔɔ lɛ, no lɛ ejeee tɔmɔ akɛ ooowie nakai adafitswai lɛ ahe akɛ nɔkwɛmɔnii. Ni kɛlɛ, efɔɔ kaa akɛ, nibii ni saa gbɔmɛi ahe babaoo lɛ kɔɔ amɛ diɛŋtsɛ amɛshihilɛi ahe—amɛshia, amɛweku, amɛnitsumɔ, niyenii ni amɛyeɔ, kɔɔyɔŋ tsakemɔ ni yɔɔ he ni amɛyɔɔ lɛ.
Kɛ́ onɔkwɛmɔnɔ lɛ biɔ ni ogbala nibii babaoo mli lɛ, no lɛ ekolɛ ooowie nɔ ko ni otoibolɔi lɛ leee. Nɔkwɛmɔnɔ ní tamɔ nɛkɛ baanyɛ ahà oti ni yɔɔ tsɔsemɔ lɛ mli lɛ nɔ yɛ gbɛ ni waaa nɔ. Nɔ ni baajɛ mli aba ji akɛ, toibolɔi lɛ baanyɛ akai onɔkwɛmɔnɔ lɛ, shi amɛkaiŋ Ŋmalɛ naa anɔkwale ni obɔɔ mɔdɛŋ ni ojie lɛ kpo lɛ.
Yɛ nɔ najiaŋ ni Yesu kɛ nibii ni yɔɔ ŋwanyaŋŋ aaato nii ahe lɛ, ekɛ nibii ni yɔɔ mlɛo, daa gbi shihilɛ mli saji tsu nii. Ekɛ nibii bibii tsu nii ni ekɛgbala nibii wuji amli, ni ekɛ nibii ni waaa tsu nii ni ekɛgbala nibii ni shishinumɔ wa lɛ amli. Akɛni Yesu kɛ daa gbi nifeemɔi to mumɔŋ anɔkwalei ahe hewɔ lɛ, eye ebua mɛi ni amɛnu mumɔŋ anɔkwalei ni etsɔɔ lɛ shishi oya nɔŋŋ ni amɛkai enɛɛmɛi. Mɛɛ nɔkwɛmɔnɔ kpakpa ni esa akɛ anyiɛ sɛɛ nɛ!