Fã 9
Bɔ Ni Wɔfeɔ Wɔleɔ Akɛ Wɔyɛ “Naagbee Gbii Lɛ” Amli
1, 2. Te wɔɔfee tɛŋŋ wɔle akɛ wɔyɛ naagbee gbii lɛ amli hu?
TE WƆƆFEE tɛŋŋ wɔna nɔmimaa akɛ be ni Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ kɛbaate shi awo adesai anɔyeli gbɛjianɔtoo ni yɔɔ amrɔ nɛɛ lɛ mli wɔyɔɔ lɛ? Te wɔɔfee tɛŋŋ wɔle akɛ wɔbɛŋkɛ be ni Nyɔŋmɔ kɛ efɔŋfeemɔ kɛ amanehului fɛɛ baaba naagbee lɛ he kpaakpa?
2 Yesu Kristo kaselɔi lɛ hu miisumɔ ni amɛle nibii nɛɛ. Amɛyabi lɛ nɔ ni baafee ba ni eba yɛ Maŋtsɛyeli hewalɛ mli lɛ kɛ “je nɛŋ naagbee lɛ” he “okadi.” (Mateo 24:3) Yesu ha amɛ hetoo kɛtsɔ gbeyei nibii kɛ jaramɔ shihilɛ ni baaba jeŋ fɛɛ, ni fɛɛ baafee ekome kɛtsɔɔ akɛ adesai ebote “naagbee be,” ni ji nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ “naagbee gbii” lɛ amli ni egbala mli faŋŋ etsɔɔ amɛ lɛ nɔ. (Daniel 11:40; 2 Timoteo 3:1) Ani wɔna nɛkɛ okadi ni nibii pii yɔɔ mli nɛɛ yɛ afii oha nɛɛ mli? Hɛɛ, wɔna, ni wɔna lɛ babaoo!
Jeŋ Tai
3, 4. Tai ni awuu yɛ afii oha nɛɛ mli lɛ sa Yesu gbalɛ lɛ jogbaŋŋ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
3 Yesu gba efɔ shi akɛ ‘maŋ baate shi awo maŋ, ni maŋtsɛyeli baate shi awo maŋtsɛyeli.’ (Mateo 24:7) Je lɛ kɛ ehe wo ta ko mli yɛ 1914, ni enɛ ha abua maji kɛ maŋtsɛyelii anaa awo tawuu ko ni esoro lɛ kwraa yɛ tai ni atsɔ hiɛ awuu lɛ fɛɛ he lɛ mli. Yinɔsaneŋmalɔi ni yɔɔ nakai beaŋ lɛ tsɛ lɛ Ta Kpeteŋkpele, yɛ nakai anɔkwa sane lɛ nɔkpɛlɛmɔ mli. No ji klɛŋklɛŋ ta ni tamɔ nakai ni awuu yɛ yinɔsane be fɛɛ mli, klɛŋklɛŋ jeŋ ta. Asraafoi kɛ maŋbii aaashɛ 20,000,000 laaje amɛwala, ni amɛyi fa kwraa fe mɛi ni egboi yɛ ta ko mli da.
4 Jeŋ Ta I kadi naagbee gbii lɛ ashishijee. Yesu wie akɛ enɛ kɛ nibii krokomɛi ni baaba lɛ baafee “kɔɔmɔi lɛ abɔimɔ.” (Mateo 24:8) Enɛ bafee anɔkwale, ejaakɛ Jeŋ Ta II bakpata mɛi ahiɛ kwraa fe nakai, ni asraafoi kɛ maŋbii aaashɛ 50,000,000 laaje amɛwala. Ni ágbe gbɔmɛi fe 100,000,000 yɛ tai amli, yɛ wɔ afii ohai 20 nɛɛ mli, ni amɛyi fa fe mɛi fɛɛ ni agbe yɛ afii 400 ni eho lɛ amli ni abua naa lɛ ayifalɛ toi ejwɛ! Mɛɛ adesai anɔyeli lɛ fɔbuu kpele nɛ!
Odaseyelii Krokomɛi
5-7. Mɛni ji odaseyelii krokomɛi ni tsɔɔ akɛ wɔyɛ naagbee gbii lɛ amli?
5 Yesu kɛ nibii krokomɛi ni baafata naagbee gbii lɛ ahe kɛba lɛ fata he: “Ni shikpɔŋ hosomɔi ni naa wa aaaba hei sɔrɔtoi fɛɛ, kɛ hɔji kɛ gbele helai [tsɛŋemɔ helai ni baagbɛ ashwa].” (Luka 21:11) Enɛ sa nibii ni eba kɛjɛ 1914 kɛbaa nɛɛ jogbaŋŋ, ejaakɛ haomɔi ni ejɛ nɛkɛ osharai nɛɛ amli eba lɛ efa babaoo diɛŋtsɛ.
6 Shikpɔŋ hosomɔi ni naa wa ebatsɔ nii ni baa daa gbi, ni eekpata mɛi pii ahiɛ. Spanish flu ni nyiɛ Jeŋ Ta I sɛɛ eba lɛ pɛ gbe gbɔmɛi aaashɛ 20,000,000—akɔntaabui komɛi po kɛɔ akɛ egbe mɛi 30,000,000 aloo efa po fe nakai. AIDS ekpata mɛi akpei ohai abɔ awala hiɛ, ni ebaanyɛ ekpata akpekpei abɔ krokomɛi ahiɛ yɛ wɔsɛɛ be ni ka wɔhiɛ kpaakpa nɛɛ mli. Daa afi lɛ, gbɔmɛi akpekpei abɔ gboiɔ yɛ tsui helai, kansa, kɛ helai krokomɛi ahewɔ. Akpekpei abɔ krokomɛi gboiɔ yɛ hɔmɔ ni gbeɔ mɔ blɛoo lɛ hu hewɔ. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, ‘okpɔŋɔ nɔtaralɔi ni yɔɔ Kpojiemɔ’ lɛ kɛ amɛtai, hɔmɔ, kɛ tsɛŋemɔ helai ni egbɛ eshwa he fɛɛ he lɛ miigbe adesai aweku lɛ mli bii babaoo diɛŋtsɛ kɛjɛ afi 1914 kɛbaa.—Kpojiemɔ 6:3-8.
7 Yesu gba awuiyeli ni etee hiɛ waa yɛ maji fɛɛ anɔ nɛɛ hu he sane efɔ shi. Ekɛɛ: “Ni nɔ ni mlakwamɔ baafa hewɔ lɛ, mɛi pii asuɔmɔ lɛ he baajɔ.”—Mateo 24:12.
8. Gbalɛ ni yɔɔ 2 Timoteo yitso 3 lɛ sa wɔbe nɛɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
8 Kɛfata he lɛ, Biblia gbalɛ gba bɔ ni wɔnaa ni jeŋba kpakpa efite kwraa yɛ je lɛŋ fɛɛ nɛɛ hu he sane efɔ shi: “Naagbee gbii lɛ anɔ lɛ, jaramɔ bei baaba. Ejaakɛ gbɔmɛi aaatsɔmɔ hesuɔlɔi, shika suɔlɔi, shwalɔi, hewolɔi, musubɔlɔi, fɔlɔi anɔ toigbolɔi, trumui, mɛi ni he tseee, mɛi ni edɔɔɔ mɔ he, kpaŋmɔ mlikulɔi, oshekuyelɔi, mɛi ni nyɛɛɛ amɛkɔnɔ nɔ amɛye, mɛi ni hiɛ yɔɔ la, mɛi ni sumɔɔɔ ekpakpa, sɛɛgbɛtsɔɔlɔi, yiwalɔi, henɔwolɔi, mɛi ni sumɔɔ shwɛmɔ kɛ ŋɔɔmɔ fe Nyɔŋmɔ, mɛi ni hiɛ Nyɔŋmɔ jamɔ su, shi amɛkwa emli hewalɛ lɛ . . . Shi gbɔmɛi fɔji kɛ shishiulɔi aaawo wu yɛ efɔŋ mli.” (2 Timoteo 3:1-13) Enɛɛmɛi fɛɛ eba mli anɔkwale yɛ wɔ diɛŋtsɛ wɔhiŋmɛiiaŋ.
Nɔ Kroko Hu
9. Mɛni ba yɛ ŋwɛi ni ekɛ naagbee gbii lɛ ashishijee lɛ kpe pɛpɛɛpɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ?
9 Nɔ kroko hu yɛ ni kɛ amanehulu babaoo ni wɔnaa yɛ afii oha nɛɛ mli lɛ ba. Nɔ ko ba ni kɛ naagbee gbii nɛɛ ashishijee lɛ kpe pɛpɛɛpɛ yɛ afi 1914 mli ni kɛ adesai yawo oshara kpeteŋkpele ko mli. Yɛ nakai beaŋ lɛ, taakɛ gbalɛ ko ni yɔɔ Biblia mli naagbee wolo lɛ mli lɛ gba lɛ: “Ta te shi yɛ ŋwɛi: Mikael [Kristo ni yɔɔ ŋwɛi hewalɛ mli lɛ] kɛ ebɔfoi lɛ fa drako [Satan] nɔ ta. Ni drako lɛ kɛ ebɔfoi [daimonioi] lɛ fata ehe kɛwuu, ni amɛnyɛɛɛ, ni asaŋ amɛnaaa gbɛ dɔŋŋ yɛ ŋwɛi. Ni ashɛ drako kpeteŋkpele lɛ afɔ, mɔ ni ji blema onufu lɛ ni atsɛɔ lɛ Diabolo [naafolɔlɔ loo abonsam] lɛ kɛ Satan [henyɛlɔ] lɛ ni shishiuɔ jeŋ muu lɛ fɛɛ lɛ, ashɛ lɛ afɔ shikpɔŋ lɛ nɔ, ni ashɛrɛ ebɔfoi lɛ hu ashwie afata ehe.”—Kpojiemɔ 12:7-9.
10, 11. Beni ashɛrɛ Satan kɛ edaimonioi lɛ ashwie shikpɔŋ nɔ lɛ, te esa adesai ahe eha tɛŋŋ?
10 Mɛni jɛ enɛ mli ba kɛha adesai aweku lɛ? Gbalɛ lɛ yaa nɔ akɛ: “Kpoo ha mɛi ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ kɛ ŋshɔ hiɛ lɛ! Ejaakɛ Abonsam lɛ ekpeleke shi kɛba nyɛŋɔɔ, egri naakpa, ejaakɛ ele akɛ be fioo kɛkɛ eyɔɔ.” Hɛɛ, Satan le akɛ egbɛjianɔtoo lɛ miibɛŋkɛ enaagbee, no hewɔ lɛ eefee nɔ fɛɛ nɔ ni eeenyɛ ni ekɛha adesai ate shi awo Nyɔŋmɔ dani ajie lɛ kɛ eje lɛ kɛjɛ jɛmɛ. (Kpojiemɔ 12:12; 20:1-3) Kwɛ bɔ ni nakai mumɔŋ bɔɔ nii lɛ etsɔmɔ mɛi fɔji amɛha ejaakɛ amɛkɛ amɛheyeli lɛ tsu nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ! Kwɛ bɔ ni shihilɛ efee gbeyei yɛ shikpɔŋ nɔ eha yɛ amɛhewalɛ shishi, titri lɛ kɛjɛ 1914 kɛbaa!
11 Ebɛ naakpɛɛ akɛ Yesu gba yɛ wɔbe nɛɛ he akɛ: “Jeŋmaji afimɔ lɛ aaaba shikpɔŋ lɛ nɔ, ni amɛaafee yeyeeye . . . Ni nɔ aaanyɔnyɔɔ gbɔmɛi anɔ yɛ gbeyei kɛ nibii ni baa jeŋ lɛ agbɛkwɛmɔ hewɔ.”—Luka 21:25, 26.
Adesai kɛ Daimonioi Anɔyeli Naagbee Ebɛŋkɛ
12. Mɛni ji naagbee gbalɛi ni eshwɛ ni baaba mli dani nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ aba naagbee lɛ ateŋ ekome?
12 Biblia mli gbalɛi enyiɛ eshwɛ ni baaba mli dani Nyɔŋmɔ baakpata amrɔ nɛɛ nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ hiɛ? Fioo ko pɛ! Naagbee nɔ lɛ ateŋ ekome yɛ 1 Tesalonikabii 5:3, ni kɛɔ akɛ: “Be mli ni amɛmiiwie toiŋjɔlɛ kɛ shweshweeshwe shihilɛ he lɛ, kɛkɛ lɛ trukaa ni amanehulu aaaba amɛnɔ.” (The New English Bible) Enɛ tsɔɔ akɛ nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ naagbee lɛ baaje shishi yɛ “be mli ni amɛmiiwie.” Akɛni je lɛ enaaa hewɔ lɛ, hiɛkpatamɔ baaba trukaa beni amɛkpaaa gbɛ kwraa, beni adesai fɛɛ ahiɛ yɔɔ toiŋjɔlɛ kɛ shweshweeshwe shihilɛ ni amɛhiɛ ka nɔ lɛ nɔ lɛ.
13, 14. Mɛɛ jaramɔ be ko Yesu gba yɛ he efɔ shi, ni ebaaba naagbee yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
13 Nɛkɛ jeŋ ni yɔɔ Satan hewalɛ shishi nɛɛ be miita kwraa agbɛnɛ. Etsɛŋ ni ebaaba enaagbee yɛ jaramɔ be ko ni Yesu wie he nɛkɛ lɛ mli: “Ejaakɛ no be lɛ mli lɛ, amanehulu babaoo aaaba, ni anako nɔ da kɛjɛ je lɛŋ shishijee mli kɛbashi ŋmɛnɛŋmɛnɛ, ni asaŋ anaŋ enɔ gbi ko gbi ko dɔŋŋ.”—Mateo 24:21.
14 ‘Amanehulu kpeteŋkpele’ lɛ naagbee baafee Nyɔŋmɔ ta ni ji Harmagedon. No ji be ni gbalɔ Daniel wie he akɛ be ni Nyɔŋmɔ “baajwara maŋtsɛyeli nɛɛ fɛɛ wɔtsɔwɔtsɔ, ni eeekpata amɛhiɛ” lɛ. Enɛ baatsɔɔ adesai anɔyelii fɛɛ ni yɔɔ bianɛ, ni amɛtse amɛhe kɛjɛ Nyɔŋmɔ he lɛ anaagbee. E-Maŋtsɛyeli nɔyeli ni jɛ ŋwɛi lɛ baahe hegbɛ lɛ kwraa koni etsu adesai asaji ahe nii agbɛnɛ. Ni Daniel gba akɛ, ashiŋ nɔyeli hewalɛ lɛ “ahaŋ maŋ kroko” ko dɔŋŋ.—Daniel 2:44; Kpojiemɔ 16:14-16.
15. Mɛni baaba hewalɛ ni Satan kɛ edaimonioi lɛ naa yɛ mɛi anɔ lɛ nɔ?
15 No mli lɛ, Satan kɛ daimonioi ahewalɛi lɛ hu fɛɛ sɛɛ baafo. Abaajie nakai mumɔŋ bɔɔ nii atuatselɔi lɛ kɛjɛ shihilɛ mli kwraa bɔni afee ni ‘amɛkashishiu jeŋmaji lɛ dɔŋŋ.’ (Kpojiemɔ 12:9; 20:1-3) Abu amɛ gbele fɔ, ni amɛmiimɛ hiɛkpatamɔ. Kwɛ hejɔlɛ kpele ni eeeji eha adesai akɛ amɛaaye amɛhe kwraa kɛjɛ amɛhewalɛ fɔŋ lɛ shishi!
Namɛi Baana Yiwalaheremɔ? Namɛi Naŋ?
16-18. Namɛi baana yibaamɔ yɛ nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ naagbee lɛ mli, ni namɛi naŋ?
16 Kɛji atsu Nyɔŋmɔ kojomɔi ahe nii yɛ nɛkɛ je nɛɛ nɔ lɛ, namɛi baana yiwalaheremɔ? Ni namɛi naŋ? Biblia lɛ tsɔɔ akɛ abaabu mɛi ni taoɔ Nyɔŋmɔ nɔyeli lɛ ahe ni abaahere amɛyiwala. Abuŋ mɛi ni taooo Nyɔŋmɔ nɔyeli lɛ ahe, shi moŋ abaakpata amɛhiɛ afata Satan je lɛ he.
17 Abɛi 2:21, 22 kɛɔ akɛ: “Mɛi ni ja [ni amɛbaa amɛhe shi amɛhaa Nyɔŋmɔ nɔyeli] lɛ aaahi shikpɔŋ lɛ nɔ, ni mɛi ni eye emuu lɛ aaashwɛ yɛ nɔ. Shi aaafolɔ mɛi fɔji [ni baaa amɛhe shi amɛhaaa Nyɔŋmɔ nɔyeli] lɛ kɛaajɛ shikpɔŋ lɛ nɔ, ni aaafamɔ kutumpɔfoi lɛ kɛaajɛ nɔ.”
18 Lala 37:10, 11 hu kɛɔ akɛ: “Eshwɛ fioo kɛkɛ ni mɔ fɔŋ lɛ bɛ dɔŋŋ . . . Shi mɛi ni he jɔ lɛ, shikpɔŋ lɛ aaatsɔ amɛnɔ, ni amɛmii aaashɛ amɛhe yɛ hejɔlɛ babaoo mli.” Kuku 29 kɛfataa he akɛ: “Jalɔi lɛ, shikpɔŋ lɛ aaatsɔ amɛnɔ ni amɛaahi nɔ daa.”
19. Mɛɛ ŋaawoo esa akɛ wɔŋɔto wɔtsui mli?
19 Esa akɛ wɔŋɔ ŋaawoo ni yɔɔ Lala 37:34 lɛ wɔto wɔtsui mli, he ni kɛɔ akɛ: “Kwɛmɔ Yehowa gbɛ ni onyiɛ egbɛ lɛ nɔ, ni eeewo onɔ, koni shikpɔŋ lɛ atsɔ onɔ. Beni aaafolɔ mɛi fɔji lɛ, ooona.” Kukuji 37 kɛ 38 kɛɔ akɛ: “Saramɔ mɔ ni hi kɛwula shi, ni okwɛ mɔ ni ja lɛ; ejaakɛ nakai gbɔmɔ lɛ, aaahi aha lɛ wɔsɛɛ. Shi nɔtɔlɔi lɛ, aaakpata amɛhiɛ shikome; mɛi fɔji awɔsɛɛ be lɛ sɛɛ aaafo.”
20. Mɛni hewɔ wɔbaanyɛ wɔkɛɛ akɛ miishɛɛ be mli wɔyɔɔ nɛɛ?
20 Kwɛ bɔ ni eshɛjeɔ mɔ mii, hɛɛ, kwɛ bɔ ni ekanyaa mɔ akɛ wɔɔle akɛ Nyɔŋmɔ susuɔ wɔhe lɛlɛŋ, ni akɛ etsɛŋ ni ebaaha efɔŋfeemɔ kɛ amanehulu fɛɛ sɛɛ afo! Kwɛ bɔ ni eyɔɔ miishɛɛ ha akɛ wɔɔle akɛ be ni nakai gbalɛi ni yɔɔ nyam lɛ baaba mli lɛ ebɛŋkɛ wɔ kpaakpa!
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 20]
Biblia lɛ gba yɛ nibii ni baafee naagbee gbii lɛ ahe “okadi lɛ” he efɔ shi
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 22]
Etsɛŋ ni abaakpata mɛi ni baaa amɛhe shi amɛhaaa Nyɔŋmɔ nɔyeli lɛ ahiɛ yɛ Harmagedon. Mɛi ni baa amɛhe shi lɛ baana yibaamɔ kɛya jalɛ jeŋ hee ko mli