¿Ikatúpa gueteri asegi amaneha?
EPENSAMÍNA peteĩ persóna ijedaʼímavare hína ohóvo. Haʼe hetaiterei áñorema omaneha, ha ogustaiterei voi chupe la oho ohosehápe oimeha óra hiʼáutope térã imótope. Ikatu hína ihénte térã iñamigokuéra ojepreokupa hese ojehúramo g̃uarã chupe álgo omanehakuévo. Ikatu voi ojerure chupe hikuái anivéntema hag̃ua omaneha. Péro haʼe nontendéi mbaʼérepa haʼekuéra heʼi chupe upéva.
¿Reimépa hína nde ko situasiónpe? Oimérõ upéicha, ¿mbaʼépa nepytyvõta redesidi hag̃ua resegítapa remaneha térãpa nahanirivéima?
Algúno paíspe oñerrenova hag̃ua ilisénsia umi ijedávape, ojejerure chupekuéra opresenta hag̃ua peteĩ permíso omeʼẽva chupe peteĩ doktór. Umi kristiáno oikóva koʼã paíspe katuete orrespeta umi léi ha la odesidíva umi autoridakuéra (Rom. 13:1). Péro oiméramo jepe la nde paíspe ndaipóri koʼãichagua léi, oĩ hína umi konsého ikatúva nepytyvõ ehecha hag̃ua ikatúitipa esegi emaneha ejapeligraʼỹre nde ha umi ótrope.
EPENSA PORÃKENA IKATÚPA HÍNA ESEGI EMANEHA
Pe Instituto Nacional sobre el Envejecimiento Estados Unidospegua (ingléspe NIA) orrekomenda káda únope oñeporandu hag̃ua koʼã mbaʼe:
¿Ijetuʼúmapa chéve ahecha porã hag̃ua la heʼíva umi señál de tránsito, térã ahecha porã hag̃ua pyharekue?
¿Ijetuʼúmapa chéve amonguʼe porã la che akã amaña hag̃ua umi espého rretrovisór rehe, ha umi ótra párte ndojehechaporãihápe?
¿Hasýmapa chéve arreaksiona pyaʼe hag̃ua, por ehémplo aipeʼa hag̃ua la che py pe aseleradórgui ajopy hag̃ua pe fréno?
¿Ajokópa hína la tráfiko aiko rupi mbegueterei?
¿Heta vésemapa haimete achoka, térãpa agolpea ha arrajapáma la che áuto achoka rupi algúna kósare?
¿Chejokómapa raʼe umi polisía ohecha rupi hikuái mbaʼéichapa amaneha?
¿Apytámapa ake amaneha aja?
¿Haʼúpa algún pohã ikatúva hína cheafekta la amaneha jave?
¿Ojepreokupápa hína umi che hénte ha che amigokuéra pe amaneha lájare?
Oiméramo erresponde ke si peteĩ térã mokõi porandúpe, upéicharõ ikatu eñehaʼã ejapo umi kámbio tekotevẽva. Por ehémplo, ikatu hína eñehaʼã emaneha menomie koʼýte pyharekue. Avei káda tánto ehecha jey vaʼerã ikatúpa gueteri esegi emaneha. Ikatu hína reporandu peteĩ ne hénte térã ne amígope mbaʼépa opensa pe remaneha lájare. Avei ejapokuaa peteĩ kúrso ikatuhápe reaprende remaneha hag̃ua segurove. Péro oiméramo rerresponde raʼe ke si heta umi pregúntape, provávlemente nokonvenivéima hína ndéve esegi emaneha.a
UMI KONSÉHO OĨVA LA BÍBLIAPE IKATU NEPYTYVÕ
Ikatu oime ijetuʼu errekonose hag̃ua neremanehaveimaha anteve guaréicha. Oiméne ojapo vaíma voi nderehe repensa haguérentema ndaikatumoʼãveimaha remaneha. Upévare, jahechamína mokõi konsého bíblico ikatútava nepytyvõ redesidi porã hag̃ua.
Errekonose la ndaikatúiva rejapo (Prov. 11:2, nóta). Ñandeedavévo jahávo, enterovénte saʼivéma jahecha ha ñahendu. Avei ñanekangyvéma ha ijetuʼúma ñandéve ñarreaksiona pyaʼe hag̃ua. Por ehémplo oĩ umi ijedáva ndopraktikavéimava algúno umi depórte pyʼỹivéma ojegolpea rupi. Upéicha avei remaneha jave, rehechakuaárõ rejapeligramaha, ikuentavénte errekonose eheja vaʼerãha upéva (Prov. 22:3). Errekonoséramo la ndaikatúiva rejapo, rehendúta umi heʼívape ndéve ojepyʼapyha nderehe (ekompara 2 Samuel 21:15-17 heʼívare).
Ndajaipotái ñande kúlpare oĩ omanóva (Deut. 22:8). Pe ñamaneha lája ipeligrósoramo, ikatu hína ñalastima térã jajuka voi peteĩ persónape. Peteĩ persóna ndaikatuvéirõ omaneha anteve guaréicha, péro lomímonte osegi omaneha ojapeligráta hína ijupe voi ha avei ótrope. Ikatu voi haʼe hína la kulpávle omano haguére peteĩ persóna.
Oimérõ edesidi neremanehamoʼãveimaha, aníkena repensa upe haguére nderevaleiha mbaʼeverã. Nemanduʼákena Jehová nderayhuetereiha neumílde haguére, errekonose haguére la ndaikatúiva rejapo ha reñehaʼãgui reprotehe umi ótrope. Haʼe ningo opromete voi siémpre osegitaha nde ykére ha nekonsolataha (Is. 46:4). Jehová ningo núnka nanderejamoʼãi. Esegíkena ejerure chupe tanemoarandu ha ejegia umi konsého oĩvare la Bíbliape edesidi porã hag̃ua mbaʼépa rejapóta.
a Eikuaave hag̃ua ehecha pe artíkulo “¿Corre usted un gran riesgo de sufrir accidentes de tránsito?”, osẽ vaʼekue ¡Despertad! 22 de agosto de 2002-pe.