Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ Viisegɔ Gɔŋɔ
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
JULY 3-9
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | EZRA 4-6
“Ya Da Dekɛ Ya Nɛŋa Kɛ̃’ɛsɛ Tuuma La Poan”
w22.03-E 18 ¶13
Hon Nyɛti Zekaria N Yuun Nyɛ Sɛla La?
Ba yuun gu pu’usegɔ deo mɛa tuuma la mɛ. Ge nɛresɛba ti ba yuun loe ba ti ba bisera tuuma la n de Malema Nɛŋadaana Yesua (Yosua) la Gɔmena Zerubabel yuun isige mɛ ‘pɔsɛ Naayinɛ yire la mɛa.’ (Ezra 5:1, 2) Yudadoma la basɛba yuun ta’an ti’isa ti yɛm ka boi bim. Ba yuun kan ta’an suɣɛ pu’usegɔ deo mɛa tuuma la ti ba dindoma kan nyɛ. Ba dindoma la wan tiregɛ ti ba daam ba. Yosua la Zerubabel n yuun biseri tuuma wa la yuun nari ti ba tara suure lua ti, Yehowa wan soŋɛ ba. Ba yuun nyɛ suure lua la wani?
w86-E 2/1 29, daka ¶2-3
Yehowa Niho ‘Yuun Gã Yudadoma Keendoma La Zuo Mɛ’
Yudadoma la basɛba n yuun ze’ele Babilon lebe kule la, ba yuun basɛ pu’usegɔ deo la mɛa mɛ paɛ yuun pia la ayoobe. Nɔdɛ’ɛseba Hagai la Zekaria yuun kpemese Yudadoma la giila mɛ ti ba le pɔsɛ Yehowa pu’usegɔ deo la mɛa tuuma la. Ge la yuun ka yue ti Persia tiŋa nɛrezureba yuun pɔsɛ giisa tuuma la. Ba yuun soke Yudadoma la yeti, ‘Ani n bo ya sore ti ya malum mɛ yire wa?’—Ezra 5:1-3.
La yuun dela keendoma la bisɛ bamea soŋa la ban wan lebese nɛreba wa se’em. Keendoma la yuun san basɛ ni ti dabeem kɛ̃ ba, ba yuun wan basɛ ni pu’usegɔ deo mɛa tuuma la. Keendoma wa yuun san eŋɛ sɛla nyie nɛrezureba wa sunsɔa, ba yuun wan gu ni mɛa tuuma la bilam bilam. Bala la, keendoma la (ti Gɔmena Zerubabel la Malema Nɛŋadaana Yosua bɔna ba nɛŋa la) yuun ma’ɛ la bamea lebese ba ti guŋerɛ bɔna bim. Ba yuun tĩɛ nɛrezureba la ti, Kirus yuun puɣum bo la nɔɔrɛ ti Yudadoma la malum mɛ pu’usegɔ deo la. Nɛrezureba wa yuun mi ti Persiadoma lɔɔ ka teeri. Bala zuo la, ba yuun ka boti ba eŋɛ sɛla n wan pa’alɛ ti ba zaɣesɛ la Naba la nɔɔrɛ. Bala la, ba yuun tɔ̃kɛ mɛa tuuma la mɛ ta paɛ se’em ma’a ti Naba Darius me yuun bo nɔɔrɛ ti, ba kelum tuna!—Ezra 5:11-17; 6:6-12.
w22.03-E 15 ¶7
Hon Nyɛti Zekaria N Yuun Nyɛ Sɛla La?
Yɛla n yuun tee, ti bala yuun basɛ ti sɛba n mɛti pu’usegɔ deo la vo’ose fũu. Bem teere n yuun bala? Yuun 520 G.Y.B. poan ti Darius I yuun soe dɛna Persia Naba. A na’am bisega yuuma ayi poan ti a yuun baŋɛ ti la yuun ka nari ti ba gu pu’usegɔ deo mɛa tuuma la. Darius yuun nyaa bo la nɔɔrɛ ti ba ba’asɛ mɛa tuuma la. (Ezra 6:1-3) Naba wa nɔɔrɛ la yuun eŋɛ nɛra woo la pakerɛ ge daɣɛ za’a n bala. Naba la yuun bo nɛresɛba n yuun kaɛ ba mum la nɔɔrɛ ti, ba da dekɛ ba nɛŋa kɛ̃’ɛsɛ mɛa tuuma la poan ge ba tuɣum bo ba ligeri la lɔɣese’a woo yele n pakɛ! (Ezra 6:7-12) Bala zuo la, Yudadoma la yuun dekɛ paɛ wuu yuuma anuu ta’an mɛ pu’usegɔ deo la ba’asɛ, yuun 515 G.Y.B. poan.—Ezra 6:15.
w22.03-E 19 ¶16
Hon Nyɛti Zekaria N Yuun Nyɛ Sɛla La?
Yehowa me doli la ‘sakerɛ la yɛm yameŋa’ la poan pa’ala tɔ. (Mt. 24:45) Saŋa ase’a, yameŋa wa ta’an pa’alɛ to sɛla ti to ka bɔkɛ soŋa soŋa. Makerɛ, ba ta’an pa’alɛ tɔ ton wan eŋɛ yelese’a pĩɛ yeledi’ire ge tomam ta’an ti’isa ti yeledi’ire kaŋa kan sige tomam gingilega poan. Bii bã’a san wi’ira, to ta’an ti’isa ti, yameŋa la ba’ɛ ita gana mɛ. Bem n nari ti to eŋɛ, la san ana to wuu yɛm ka boi pa’alegɔ la poan? To wan ta’an ti’isɛ bisɛ Israeldoma la n yuun kelese Yosua la Zerubabel ka’aŋɔ ge nyɛ nyuurɔ se’em la. To me ta’an le ti’isɛ Baabule yɛla ase’a me bisɛ. Saŋa ase’a Naayinɛ yuun bo a nɛreba la pa’alegɔ ti la ana wuu yɛm ka boi bim me la ge ba’asegɔ la ba yuun nyɛ la fãarɛ de poan.—Ken. 7:7; 8:10.
Vo’osum Poan Yɛla
w93-E 6/15 32 ¶3-5
Ho Wan Ta’an Sakɛ Ti Baabule La Dela Yelemɛŋɛrɛ?
Ba yuun maalɛ ligekɔ̃berɛ wa la Tarsus tiŋa n yuun boi zina beere Turkey tiŋanɔɔrɛ dapɔya bɔba la. Ba yuun maalɛ ligekɔ̃berɛ wa la Persia gɔmena Mazaeus bisega poan yuun kɔbesɛka n pa’asɛ bunaasi G.Y.B. poan. Ku tɔɣɛ a yele yeti, eŋa n yuun sɔi “Eufrate Yakenɛ la” bisera.
Beni n sɔi ti yelesum wa yele pakɛ? Se’ere n sɔi la Baabule la me tɔɣɛ se’em n yuun biseri Eufrate yakenɛ la yele mɛ. Ezra 5:6–6:13 pa’alɛ la Persia naba Darius la gɔmena Tatenai n yuun gulesɛ gɔnɔ bo taaba yele. Ba yuun sɔseri la Yudadoma n yeti ba malum mɛ pu’usegɔ deo la n boi Yerusalem la yele. Ezra yuun dela Naayinɛ Lɔɔ la gɔngulesa n kumesɛ, bala la to mi ti, a yuun wan ma’ɛ amea gulesɛ yele la nima nima. Ho wan nyɛ ti Ezra 5:6 la 6:13 poan, a yeti Tatenai ‘n yuun sɔi Eufrate yakenɛ la bisera.’
Ezra yuun gulesɛ yele wa la yuun 460 G.Y.B. bɔba. Yuun kɔbega pooren ti ba yuun maalɛ ligekɔ̃berɛ wa. Nɛreba basɛba ta’an ti’isɛ ti diimi nɛrezure me yu’urɛ dela bem? Ge ho san wan ta’an dekɛ homea delum Baabule gɔnguleseba yelepiɣesi ana taaba poan, la yi wan nara ti ho dekɛ homea delum sɛla woo ti ba gulesɛ la.
JULY 10-16
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | EZRA 7-8
“Ezra Sareŋɔ Yuun Na’asɛ Yehowa Mɛ”
w00-E 10/1 14 ¶8
Zamesegɔ Tari La Pupeelum La Nyuurɔ
Yelemɛŋɛrɛ, la nari ti to nɔŋɛ Yehowa Yetɔɣum la, la to suure za’a. La nari ti to ni ma’ɛ tomea kaala Baabule la ge ti’isa taɣesa, ta’an bɔkɛ Naayinɛ puti’irɛ. Bala dela ho ee zɛ’an n ani siim ti’isɛ soŋa soŋa ge zusɛ. Wuu Ezra la, la nari ti to maasum to suure kaalɛ ge zamesɛ Naayinɛ Yetɔɣum la. Baabule la tɔɣɛ a yele yeti: ‘Ezra lu la a suure ti a zamesɛ Naayinɛ pa’alegɔ la, nana ku ge pa’ala ku malema, la ku nɔze’elego Israel tiŋa.’ (Ezra 7:10) Dãalɛ basɛ ti Ezra yuun maasum a suure ti a eŋɛ la yɛla atã wa: a zamesɛ, a dekɛ tum tuuma ge me pa’alɛ. La nari ti to tɔɣesa en.
si-E 75 ¶5
Baabule Gɔŋɔ N Pa’asɛ 13—1 Yelebiŋ’a
Nɛra yuun ka boi n kumesɛ wan ta’an gulesɛ diimi yɛla wa nima nima gana Ezra. ‘Ezra lu la a suure ti a zamesɛ Naayinɛ pa’alegɔ la, nana ku ge pa’ala ku malema, la ku nɔze’elego Israel tiŋa.’ (Ezra 7:10) Yehowa yuun soŋɛ en mɛ la zilam vo’osum la. Persia naba la yuun baŋɛ ti, Ezra yuun tari la Naayinɛ yɛm tuna tuuma ge me bo en kpe’eŋo Yuda tiŋa poan. (Ezra 7:12-26) Bala la, Yehowa la naba la n yuun soŋɛ Ezra se’em la yuun bo en la yɔ’ɔ ti a ta’an bisɛ gɔnɔ n di mi’a poan gulesɛ a gɔŋɔ la.
it-1-E 1158 ¶4
Sirege N Mea
Sirege N Mea Pa’alɛ To La Sɛla N Ani Soŋa. Nɛra san siregera amea Naayinɛ nɛŋan, Naayinɛ wan pa’alɛ en sɛla n ani soŋa. Ezra yuun tari la tuunkãtɛ n de, a tari nɛreba ze’ele Babilon lebe Yerusalem tiŋa. Nɛreba wa yuun gaŋɛ buraasi 1,500 mɛ, nyaa dekɛ malemadoma, Netinimdoma, la pɔɣesi la kɔma. Leyɛ’ɛsa, nɛreba wa yuun tari la salema la salenpɛɛlesi zo’e zo’e ti ba ta dekɛ maalɛ pu’usegɔ deo la n boi Yerusalem la ti la ana soŋa. Ba yuun nari ti ba te’ele nɛreba wa mɛ sore la zuo. Ge Ezra yuun ka boti a yele Persia naba ti a bo ba soogɛpa n wan te’ele ba. A yuun ka boti a eŋɛ bala ti la ana wuu ba dekɛ la bamea delum nɛresaaleba la. Leyɛ’ɛsa, a tabelɛ yele naba la yeti: ‘Tomam Naayinɛ la zu’usegɔ boi mɛ la se’em woo n delum en.’ Bala la, Ezra yuun bo la nɔɔrɛ ti, nɛreba la lu nɔɔrɛ ge sirege bamesi Yehowa nɛŋan. Ba yuun zusɛ Naayinɛ mɛ, ti a me yuun kelese ba ge te’ele ba ti ba dindoma ka zabɛ la ba sore la zuo. Ba yuun keŋɛ ta paɛ ban ye’esi zɛ’an la mɛ ti daaŋɔ ka paɛ ba. (Ezr 8:1-14, 21-32) Nɔdɛ’ɛsa Daniel yuun dela yameŋa bɔna Babilon tiŋa. Naayinɛ yuun zu’usɛ en mɛ ge tum maleka a zɛ’an ti a wa’ana pa’alɛ en liligere yele. Daniel n yuun sirege amea Naayinɛ nɛŋan ge ɛɛra bɔkerɛ, la pa’alegɔ la n sɔi ti Naayinɛ yuun zu’usɛ en la.—Da 10:12.
Vo’osum Poan Yɛla
w06-E 1/15 19 ¶10
Ezra Gɔŋɔ La Yelekpina
7:28–8:20—Beni n sɔi ti Yudadoma la zo’e zo’e yuun gu’una, ka bɔta ti ba doose Ezra lebe Yerusalem? Yudadoma la n yuun lebe ba tiŋa la, la yuun gaŋɛ yuun piyoobe mɛ ge ba yuun ka nyaŋɛ zi’ire Yerusalem za’a poan. Ban yuun lebe Yerusalem la, ba vom yuun tee mɛ ge ti bɔŋa la me yuun kpe’em bo ba. Yudadoma la basɛba yuun dela buntateba Babilon tiŋa ge sankaŋa la Yerusalem yuun dela daboo. Dɛŋa me n yuun boi sore la zuo. Sɛba n yuun sakɛ ti ba lebe la yuun nari ti ba tara sakerɛ Yehowa poan, tuulegera yelemɛŋɛrɛ pu’usegɔ poan ge me tara sukpe’ene. Hali Ezra yuun kpemese amea giila mɛ doose la Yehowa nu’o n yuun boi a zuo la. Ezra yuun kpemese nɛreba n de wuu tusa ayoobe (6,000) n ze’ele yizuto tusere la kɔbesinuu (1,500) poan giila ti ba sakɛ keŋɛ. Ezra yuun le kpemese la Levidoma pitã la banii (38) la Netinimdoma kɔbesiyi la pisiyi (220) giila ti bamam me sakɛ keŋɛ.
JULY 17-23
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | EZRA 9-10
“Ho San Ka Nana, Wuŋerɛ Wan Paɛ Hɔ”
w06-E 1/15 20 ¶1
Ezra Gɔŋɔ La Yelekpina
9:1, 2—Nɛreba la n yuun diti ge ɛla satima la yuun de dɛŋa la wani? Yehowa pu’usegɔ yuun wan bɔna la tiŋa wa nɛreba nu’usin ta paɛ se’em ma’a ti Mɛzaaya la wan wa’ana. Nɛreba la n yuun diti ge ɛla satima la yuun dela dɛŋa bɔ’ɔra yelemɛŋɛrɛ pu’usegɔ. Nɛreba la basɛba n yuun diti ge ɛla baɣa kaabereba la yuun wan ta’an basɛ ti tiŋa la za’a nɛreba naɛ la baɣa kaabereba bɔna. Yelemɛŋɛrɛ pu’usegɔ yuun kan le boi ni tingɔŋɔ wa zuo. Bala la, Mɛzaaya la yuun wan eŋɛ la wani wa’ana? Bala n sɔi ti la yuun eŋɛ Ezra pakerɛ la!
w09-E 10/1 10 ¶6
Yehowa Boti La Bem Tomam Zɛ’an?
To san nana Yehowa, to wan nyɛ kã’a. Moses gulesɛ yeti: ‘Dɔla Naayinɛ nɔya la ti n bɔ’ɔra ya zina, ya som zuo wa.’ (Kaalegɔ zɛ’an 13) Nɔse’ere woo ti Yehowa bo to, la sɛla woo ti a bɔta ti to ita la dela tomam som zuo. Naayinɛ kɔ’ɔn bɔta la to som. Baabule la yeti ‘Naayinɛ dela nɔŋerɛ.’ (1 Yon 4:8) Bala la, nɔse’a woo ti Naayinɛ bo to la, soŋeri la tomam wuusa. (Isaiah 48:17) To san ita sɛla woo ti Yehowa bo to nɔɔrɛ ti to ita la, la wan gu ti daaŋɔ zo’e zo’e kan paɛ tɔ ge ti to nyɛ kã’a a Na’am la poan wuusa.
Vo’osum Poan Yɛla
w06-E 1/15 20 ¶2
Ezra Gɔŋɔ La Yelekpina
10:3, 44—Beni n sɔi ti ba yuun sa’ɛ pɔɣesi la, la ba kɔma za’a? Kɔma la yuun san yee ni ba sɔdoma zɛ’an, pɔɣese’esi ti ba sa’ɛ ba la yuun ta’an lebe ba kɔma la zuo. Leyɛ’ɛsa, kɔmbibisi woo ni nara la ba bɔna ba madoma zɛ’an ti ba bisera ba.
JULY 24-30
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | NEHEMIA 1-2
“Bilam Bilam Ti Mam Zusɛ”
w08-E 2/15 3 ¶5
Kɔ’ɔn Tɛ̃ra Yehowa Saŋa Woo
Saŋa ase’a la ta’an ni nara ti to zusɛ Naayinɛ kalam ti a soŋɛ tɔ. Daarɛ deyima, Persia Naba Artasaset yuun baŋɛ ti Nehemia n de mina n bo’ori en daam la, suure n sa’am. Naba la yuun soke en yeti, ‘ho boti la bem?’ ‘Bilam bilam ti Nehemia zusɛ saazuo Naayinɛ la.’ Nehemia yuun kan ta’an zusɛ yue a suuren ge Naayinɛ yuun lebese a zusega la mɛ. Naba la yuun soŋɛ Nehemia mɛ ti a yuun keŋɛ ta malum mɛ Yerusalem lalesi la. (Kaalɛ Nehemia 2:1-8.) Yelemɛŋɛrɛ la dela, ho san puɣum zusɛ ho suuren gi’a gi’a, la tari paŋa mɛ.
be-E 177 ¶4
Tɔɣera Wai Wai
Ho san puɣum ka maasum ge ti nɛra yeti ho tɔɣɛ ho sakerɛ yɛla bo en, bem n wan soŋɛ hɔ ti ho ta’an tɔɣɛ ti la kɛ̃ a suure? Tɔɣesɛ Nehemia n yuun zusɛ a suuren ge nyaŋɛ lebese Naba Artasaset sokere la. (Ne. 2:4) Nyaa ti’isɛ kalam bisɛ hon wan yele sɛla. Ho ta’an eŋɛ yele ana wa: (1) Ti’isɛ yelekpine bii yelekpina ayi ti ho bɔta ti ho tɔɣɛ pa’alɛ nɛra la, (ho ta’an dekɛ yelese’a n boi Reasoning From the Scriptures la tɔɣɛ). (2) Ti’isɛ bisɛ gulesegɔ se’a ti ho wan dekɛ tum tuuma pa’alɛ yele la vuurɛ. (3) Ti’isɛ bisɛ ho wan pɔsɛ tɔɣɛ se’em ti gilema bɔna bim, la wan eŋɛ se’em ti nɛra la wan bɔta ti a kelese ho. Nyaa pɔsɛ tɔɣera.
Vo’osum Poan Yɛla
w86-E 2/15 25
Yelemɛŋɛrɛ Pu’usegɔ Nyaŋɛ Mɛ
Nehemia yuun kɔ’ɔn zusera la Yerusalem n sa’am se’em la yele ‘wuntɛɛŋa la yu’uŋɔ.’ (1:4, 6) Nehemia n yuun nyɛ yɔ’ɔ ti a yele Naba Artasaset ti a boti la a malum mɛ Yerusalem lalesi la, a yuun le zusɛ mɛ. A yuun kɔ’ɔn zusera la saŋa woo. Yehowa yuun zu’usɛ en mɛ ge lebese a zusega la, ti naba la yuun bo nɔɔrɛ ti ba malum mɛ tiŋa la lalesi la.
Ton Zamesɛ Sɛla: Nehemia yuun basɛ mɛ ti Yehowa pa’ala en. Tomam me san yeti to kɔ’ɛ puti’irɛ ninmɔ’ɔrɛ yele poan, la nari ti to ‘kɔ’ɔn zusera’ ge me dɔla Yehowa pa’alegɔ.—Arom 12:12.
JULY 31–AUGUST 6
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | NEHEMIA 3-4
“Hon Zɔɛ Ti Ho Tuna Tuunkpe’eŋo Me Yoi?”
w06-E 2/1 10 ¶1
Nehemia Gɔŋɔ La Yelekpina
3:5, 27. To da makɛ ti’isɛ ti tomam zɔɛ ti to tuna tuunkpe’eŋo mɛ yelemɛŋɛrɛ pu’usegɔ poan wuu Tekoa tiŋa ‘nɛrezureba’ la n yuun ti’isɛ se’em la. Ge to ta’an tɔɣesɛ Tekoadoma sɛba n daɣɛ nɛrezureba la n yuun pee puurɛ tum tuuma la se’em la.
w19.10-E 23 ¶11
Yehowa Wan Soŋɛ Hɔ Ti Ho Eŋɛ La Bem?
Yuuma zo’e zo’e pooren, Salum bipugeto la yuun laɣum pa’asɛ nɛresɛba ti Yehowa loe ba ti ba malum maalɛ Yerusalem lalesi la poan mɛ. (Ne. 2:20; 3:12) La boi bim ti Salum yuun dela nabia ge a bipugeto la yuun sakɛ mɛ tum tuunkpe’eŋo n tari dɛŋa. (Ne. 4:15-18) Pugeto wa yuun kɔ’ɔn bɔna la ba to’ore la Tekoa nɛrezureba la n yuun ‘ka sirege bamesi tum’ tuuma la! (Ne. 3:5) Yeen makɛ bisɛ Salum bipugeto la puurɛ n yuun pee se’em, se’em ma’a ti ba yuun dekɛ dabesa 52 ma’a tum tuuma la ba’asɛ la! (Ne. 6:15) Zina beere wa, mabipɔɣesi ni pee la puurɛ tuna zilam tuuma n de wuu ba mɛta ge maala zɛ̃’ɛsi ti to tara pu’usa Yehowa. Mabipɔɣesi wa mi la tuuma ge tara pupeelum la yelemɛŋɛrɛ tuna tuuma la. Bala n sɔi ti tuuma la ni ba’asɛ soŋa.
w04-E 8/1 18 ¶16
Kɔ’ɔn Siregera Homea
Kristabia woo nari ti a siregera amea. Da ita sunsɔa, ba san yeti ho tum tuunsɛka ti ho bisɛ ti la pɔɛ mɛ. (1 Samuel 25:41; 2 Nadoma 3:11) Dɔɣereba, la nari ti ya kpemese ya kɔma giila ti ba tum tuunse’a ti ba dekɛ bo ba ti ba tum Na’am Pu’usegɔ Deto poan bii laɣesegɔ poan la. Ho kɔma nyɛta hon ti ho tuna tuun ana taaba? Mabia ayima n tuni Yehowa Sɛɛradoma tigere zuo la poan tɛ̃ri a dɔɣereba n eŋɛ makesonɛ se’em la mɛ. A yeti: “Ban yuun ni laɣum duusa Na’am Pu’usegɔ Deo bii laɣesegɔ zɛ’an la yuun basɛ ti mam baŋɛ ti ba bisɛ ti tuunɛ la dela ninmɔ’ɔrɛ. Ba yuun ni yese la ba suure poan tum tuuma dekɛ soŋɛ tansugere la bii mabiisi la, la ka pakɛ la tuunɛ la n zuni se’em. Halɛ dena wa soŋɛ mam mɛ ti mam me ni yese n suure poan tum tuunse’ere woo ti ba ni dekɛ bo mam Betel poan.”
Vo’osum Poan Yɛla
w06-E 2/1 9 ¶1
Nehemia Gɔŋɔ La Yelekpina
4:17, 18—Nɛra wan eŋɛ la wani tara nuyiŋɔ mɛta? Wana yuun ka kpe’em bo nɛresɛba n ziiri lɔɣɔrɔ. Ba yuun san ni dekɛ lɔkɔ la to ba zuo bii paɣelɛ ba bɔɣerɔ zuo, ba ta’an dekɛ nuyiŋɔ gurɛ lɔkɔ la ge ‘zãla zaberɛ lɔkɔ la nu’o kuyima poan.’ Nɛresɛba n yuun nari ti ba tara nu’usi siyi la za’a mɛta la, ‘yuun yɛ la ba zaberɛ lɔɣɔrɔ ge mɛta.’ Ba yuun kɔ’ɔn maasum mɛ ti ba zabɛ, ba dindoma san wa’ana.
AUGUST 7-13
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | NEHEMIA 5-7
“Nehemia Yuun Boti La A Tuna Bɔ’ɔra Nɛreba Ge Daɣɛ Ti Ba Tuna Bɔ’ɔra En”
w02-E 11/1 27 ¶3
Nɛresɛba N Boti Yelemɛŋɛrɛ Pu’usegɔ, Diimi Sa La Zina Beere Wa
Nehemia yuun dekɛ a saŋa soŋera nɛreba mɛ ge bisera tuuma la ti la kena soŋa. Hali a yuun eŋɛ gaŋɛ bala mɛ. A yuun tari a nutatum soŋera yelemɛŋɛrɛ pu’usegɔ mɛ. A yuun dekɛ la amea ligeri yɔ to’e a suurɔ la n de Yudadoma la yese yamenɛ poan. A yuun san dekɛ a ligeri peŋe, a ni ka basɛ ti ba yɔ gaŋɛ ban peŋe sɛla la. Eŋa n yuun de gɔmena la zuo, a yuun ta’an yele ni Yudadoma la ti ba yɔɔra en. Ge a yuun ka eŋɛ bala, la wan eŋɛ se’em ti la kan ‘kpe’em’ bo ba. A yuun tuɣum basɛ ti nɛreba kɛ̃’ɛra la a yire ge ti a diisa ba. Nehemia yeti, ‘Nɛreba kɔbega la pisinuu n laɣum zĩ’ita mam teebule zuo dita la mam, dekɛ saama n ze’eti tinse’esi n kaɛ to basɛ wa ge ni kena to zɛ’an la pa’asɛ.’ Daarewoo a ni ku la ‘lɔlega ayima la pisoma ayoobe la nuusi’ bo a saama. Leyɛ’ɛsa dabesa pia woo poan, a ni loe la daanyinɛ eŋɛ ‘daam to’ore to’ore’ bo a nɛreba la. A yuun tari la amea ligeri ita bala.—Nehemia 5:8, 10, 14-18.
w16.09-E 6 ¶16
‘Da Basɛ Ti Ho Giila Kɔ’ɔsɛ’
Yehowa yuun soŋɛ Nehemia la a nɛreba la mɛ ti ba giila kpeŋe, ti ba tum tuunɛ la. Ba yuun dekɛ la dabesa pinuu la ayi (52) ma’a mɛ Yerusalem lalesi la ba’asɛ! (Ne. 2:18; 6:15, 16) Nehemia yuun ka yeen bisa nɛreba la mɛ ti ba tuna tuuma la. Amea yuun laɣum mɛta Yerusalem lalesi la mɛ. (Ne. 5:16) Bala mea, keendoma zo’e zo’e tɔɣeseri Nehemia mɛ. Ba soŋeri mɛ laɣum mɛta to pu’usegɔ zɛ̃’ɛsi bii duusa ge malum maala Na’am Pu’usegɔ Deto. Ba ni naɛ la mabiisi tuna Na’am mɔɔlegɔ tuuma la ge me kena kaara ba bisera. Bamam n iti wana wa zuo la, la ni dɛna la giilekpeŋere bɔ’ɔra sɛba n tari putɛyiila.—Kaalɛ Isaiah 35:3, 4.
w00-E 2/1 32
Sodeni Poan Ti Yehowa Wan Tɛ̃ra Ho Yele?
Baabule la yeti, Naayinɛ san ‘tɛ̃ra’ nɛra yele, la pa’alɛ ti a eŋɛ la sɛla n ani soŋa bo en. Makerɛ, ko’om n yuun ta pirɛ tingɔŋɔ wa zuo ti la paɛ dabesa kɔbega la pinuu (150) la, ‘Naayinɛ tĩɛ Noah yele mɛ ti Naayinɛ yu’ɛ sabeo kãtɛ ti la lobe na ti ko’om la siregera.’ (Pin’ileŋɔ 8:1) Yuun kɔbesi pooren ti Filistiadoma la yuun ba Samson la bãsi ge kpiɣɛ a nini la, a yuun zusɛ yeti: ‘Yehowa tɛ̃ra n yele n beleni ho mɛ, bo mam paŋa sankana wa, n beleni ho mɛ.’ Naayinɛ yuun tĩɛ Samson yele mɛ ge bo en paŋa zo’e zo’e ti a ta’an lerege sanɛ giisɛ Naayinɛ dindoma. (Kema 16:28-30) Yehowa yuun kã bo Nehemia la eŋa n eŋɛ sɛla la mɛ ti yelemɛŋɛrɛ pu’usegɔ le bɔna Yerusalem.
Vo’osum Poan Yɛla
w07-E 7/1 30 ¶15
“Tara Som Nyaŋera Be’em”
Nehemia dindoma la yuun doose la kandɔ̃ta n de Israel nɛra ti a yu’urɛ dɛna Semaiah poan ti ba basɛ ti Nehemia galum Naayinɛ Lɔɔ la. Semaiah yuun yele Nehemia yeti: ‘Basɛ ti to paɛ taaba Naayinɛ yire la poan, la to yu tomea lebese sa. Se’ere n sɔi la nɛreba n ye na ti ba ku hɔ.’ Semaiah yuun yele Nehemia yeti, nɛreba n yeti ba ku en ge a san suɣɛ pu’usegɔ deo la poan, a wan fãɛ amea basɛ. Ge Nehemia yuun daɣɛ malemadaana. A san kɛ̃ Naayinɛ yire la poan ta suɣɛ, a tum la be’em n bala. A wan zaɣesɛ Naayinɛ Lɔɔ ti a fãɛ a vom yoi? Nehemia yuun yeti: ‘Se’em n ani wuu mam wa wan suɣɛ Naayinɛ yire poan ti n vom zuo? Mam kan kɛ̃ bim!’ Beni n sɔi ti ba yuun ka nyaŋɛ pã’asɛ Nehemia? Se’ere n sɔi la a yuun mi ti, la boi bim ti Semaiah yuun dela Israel nɛra ge ‘daɣɛ Naayinɛ n tum en.’ Yelemɛŋɛrɛ nɔdɛ’ɛsa kan yele en ti a eŋɛ sɛla giisɛ Naayinɛ Lɔɔ la. Leyɛ’ɛsa Nehemia yuun ka bo yɔ’ɔ ti a dindoma la nyaŋɛ en. La yuun ka yue ti a yeti: ‘Daangoone la mɛ ba’asɛ la Elul ŋmarega la poan dabesa pisiyi la anuu daarɛ.’—Nehemia 6:10-15; Kanlɛ 1:51; 18:7.
AUGUST 14-20
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | NEHEMIA 8-9
“Yehowa Pupeelum N De To Paŋa”
w13-E 10/15 21 ¶2
Ton Wan Ta’an Zamesɛ Sɛla Zusega N Kɛ̃’ɛri Suure Poan
Yudadoma la yuun malum mɛ Yerusalem lalesi la ba’asɛ mɛ. La yuun dekɛ paɛ wuu ŋmarega ge ti ba nyaa eŋɛ laɣesegɔ seko ti to tɔɣɛ de yele ba’asɛ la. (Ne. 6:15) Naayinɛ nɛreba la yuun dekɛ la dabesa pinuu la ayi ma’a tum tuunɛ la ba’asɛ ge nyaa yuun mɔ’ɛ nini ti ba bisɛ ba vo’osum poan yɛla. Bala, Tishri ŋmarega la yia dabeserɛ poan ti ba yuun laɣesɛ taaba nɛreba n ni zi’a zɛ’an la, ti ba kelese Ezra la Levidoma la ti ba kaalɛ Naayinɛ Lɔɔ la ge pa’alɛ de vuurɛ. (Foote 1) Yizuto la za’a, la ‘sɛba woo n wan ta’an bɔkɛ yele’ yuun ze mɛ ge kɛlesa, ‘pɔsɛ bulika tara tara la wuntɛɛŋa.’ Bisɛ bala n de makesonɛ bo tomam sɛba n keni zamesegɔ Na’am Pu’usegɔ Deto n ani soŋa poan se’em! Ge saŋa ase’a, hon tabelɛ bɔna zamesegɔ poan ge ti ho puti’irɛ bɔna yelese’ere yele n ka pakɛ poan? La san ana bala, geele diimi Israeldoma makesonɛ la. Ba yuun ka kelese mɛ ma’a ge ba yuun basɛ ti yele la kɛ̃ ba suure mɛ ti ba yuun pɔsɛ kaasa la bamam n yuun ka doli Naayinɛ Lɔɔ la.—Ne. 8:1-9.
w07-E 7/15 22 ¶9-10
Hon Wan ‘Dɔla Vo’osum La Pa’alegɔ La’?
Nyɛɛma dela nɛra n tari pupeelum zo’e zo’e. Yehowa dela ‘pupeelum Naayinɛ.’ (1 Timoti 1:11; Yooma 104:31) A Dayɔa la kɔ’ɔn bɔta la a tuna a Sɔ puti’irɛ n de sɛla. (Yooma 40:8; Hebru 10:7-9) ‘Yehowa pupeelum n de to paŋa.’—Nehemia 8:10.
Se’em ma’a ti to tuna Naayinɛ puti’irɛ n boti sɛla la, hali la san puɣum dɛna la wuŋerɛ, namesegɔ bii yaarɛ poan, to puurɛ ni pee mɛ. Bisɛ ‘Naayinɛ mi’ilum la’ n bo’ori to pupeelum se’em! (Magaha 2:1-5) Tomam n mi Naayinɛ ge tara sakerɛ la Yezu lua bunɔ la n sɔi ti to tara bɔnsoŋa la Naayinɛ. (1 Yon 2:1, 2) Tomam n pa’asɛ tingɔŋɔ wa mabinɔɔrɛ la poan la me basɛ ti to tara la pupeelum. (Zepania 3:9; Hagai 2:7) Tomam n tari puti’irɛ Naayinɛ Na’am la poan ge me tara yɔ’ɔ mɔɔla yelesoma la basɛ ti to tara la pupeelum. (Matu 6:9, 10; 24:14) Ton tari beere puti’irɛ ti to wan ta vɔna daarewoo la bo’ori to la pupeelum. (Yon 17:3) Tomam n tari beere sa’am puti’irɛ wa la zuo ‘to nari ti to tara la nyɛɛma.’—Tɛɛnhegɔ 16:15.
Vo’osum Poan Yɛla
it-1-E 145 ¶2
Aramaik
Yudadoma n yuun ta ze’ele Babilon ba yamenɛ la poan lebe na la, Ezra n de malemadaana la yuun kaalɛ Lɔɔ gɔŋɔ la bo Yudadoma la n yuun laɣesɛ Yerusalem la mɛ ge ti Levidoma la pa’ala de vuurɛ bɔ’ɔra nɛreba la. Nehemia 8:8 yeti: ‘Ba daa kaali gɔŋɔ la n de yelemɛŋɛrɛ Naayinɛ lɔɔ la mɛ kpe’eŋo kpe’eŋo ge pa’ala de vuurɛ ti bɔkerɛ bɔna bim. Bala la, ba daa soŋɛ nɛreba la mɛ ti ba bɔkɛ sɛla ti ba daa kaalɛ la.’ Ban yuun pa’alɛ gulesegɔ la vuurɛ la yuun ta’an dɛna ti, ba ni kaalɛ la Hebru gulesegɔ la ge pa’alɛ de vuurɛ Aramaik yetɔɣum poan. Daanse’ere Hebrudoma yuun zamesɛ Aramaik yetɔɣum la se’em ma’a ti ba yuun bɔna Babilon la. Nɔkpe’ene ka boi bim ti ba yuun pa’alɛ gulesegɔ la vuurɛ la sosɛka poan ti hali Yudadoma sɛba n yuun wuni Hebru la bɔkɛ ban kaali sɛla bɔ’ɔra ba la.
AUGUST 21-27
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | NEHEMIA 10-11
“Ba Yuun Dekɛ La Yɛla Ase’a Basɛ Ta’an Pu’usa Yehowa”
w98-E 10/15 22 ¶13
Yerusalem N Le Tara Gilema
Ban yuun biŋe ‘nɔse’ere’ Nehemia saŋa la yuun maasum Naayinɛ nɛreba mɛ gura se’em ma’a ti ba wan kã Yerusalem lalesi la. Ge ninmɔ’ɔrɛ yele n yuun kelum bɔna. Yerusalem lalega la n yuun nyaa tara yasi pia la bayi la zuo, la yuun nari ti nɛreba zo’e zo’e kɛ̃’ɛra tiŋa la poan. La boi bim ti Israeldoma basɛba yuun kɛ̃’ɛri bim mɛ ge ‘tiŋa la daa karegɛ mɛ ge yalegɛ ge ti nɛreba la ana fii wa ka poan.’ (Nehemia 7:4) Nɛreba la yuun ‘ŋmɛ la gbaŋa nɛreba pia woo poan, yese nɛra nɛra ti bamam me wa’ana laɣum bɔna tuulum tiŋa, Yerusalem poan.’ Bala yuun maalɛ yele la mɛ. Nɛreba la n yuun yese ba suuren nam se’em la yuun basɛ mɛ ti ba kã bo ‘se’em woo n eŋɛ a puti’irɛ ti a kɛ̃’ɛra Yerusalem poan.’ (Nehemia 11:1, 2) Bisɛ bala n de makesonɛ se’em bɔ’ɔra yelemɛŋɛrɛ Kristakɔma sɛba n wan ta’an keŋɛ zɛ’an n eeri soŋerɛ ta soŋɛ!
w86-E 2/15 26
Yelemɛŋɛrɛ Pu’usegɔ Nyaŋɛ Mɛ
La yuun daɣɛ naana ti nɛreba la basɛ ba lɔɣɔrɔ ge lebe Yerusalem. Dɛŋa me yuun ta’an paɛ sɛba n yuun kɛ̃’ɛri tiŋa wa poan la. Bɔŋa la n yuun kpe’em se’em la zuo, nɛreba la yuun bisɛ ti sɛba n sakɛ ti ba kɛ̃’ɛra Yerusalem la nari la pɛ̃ka. Nɔkpe’ene kai ti ba me yuun zusɛ Yehowa mɛ ti a kã bo ba.
w16.04-E 8 ¶15
Ho San Tara Yelemɛŋɛrɛ, Naayinɛ Wan Kã Bo Ho
Ton yuun kã tomea bo Yehowa la, to yuun yele en yeti, to wan pu’usa en la to paŋa za’a. To yuun mi ti bala wan pa’alɛ ti to dekɛ yɛla ase’a basɛ. La ni kpe’em bo to mɛ yele yele wuu ba san yeti to eŋɛ sɛla ti to ka ba’ɛ bɔta. To san basɛ yɛla se’a ti to ta’an pu’usa Yehowa, hali la san kpe’em bo to, la pa’alɛ ti to tari la yelemɛŋɛrɛ. La san puɣum kpe’em la se’em me, kã’a la ni zo’e gaŋɛ ton dekɛ sɛla basɛ la mɛ. (Ma. 3:10) Ge Yefta pɔyɔa la me?
Vo’osum Poan Yɛla
w06-E 2/1 11 ¶1
Nehemia Gɔŋɔ La Yelekpina
10:34—Beni n sɔi ti la yuun nara ti nɛreba la tara dɔɔrɔ kena Naayinɛ yire la poan? Moses Lɔɔ la yuun ka pa’alɛ ti nɛreba la tara dɔɔrɔ kena Naayinɛ yire la poan. Dɔɔrɔ yele yuun pakɛ mɛ paa n sɔi ti ba yuun bo nɔɔrɛ wa. Ba yuun eeri la dɔɔrɔ zo’e zo’e ti ba ta’an nyɔ kaabegɔ bo’olum la. Netinimdoma la yuun daɣɛ Israel nɛreba. Ba yuun dela yamesi pu’usegɔ deo la poan. Daanse’ere Netinimdoma wa yuun ka zo’e. Bala zuo la, la yuun dela ba ŋmɛ gbaŋa loe nɛreba pa’asɛ ti ba tara dɔɔrɔ kena na saŋa woo.
AUGUST 28–SEPTEMBER 3
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | NEHEMIA 12-13
“Tara Yelemɛŋɛrɛ Bɔ’ɔra Yehowa Ho San Nyɔɣera Zɔdoma”
it-1-E 95 ¶5
Ammondoma
Naayinɛ lɔɔ la n boi Tɛɛnhegɔ 23:3-6 la pa’alɛ ti, la ka nari ti Ammondoma la Moabdoma laɣum pa’asɛ Israel nɛreba poan. Ban yuun sa’ɛ Tobia pu’usegɔ deo la poan la, ba yuun kaalɛ lɔɔ wa mɛ ge dekɛ tum tuuma. (Ne 13:1-3) Yuun tusere n tole ti ba biŋe lɔɔ wa, se’ere n sɔi la Ammondoma la Moabdoma yuun zaɣesɛ ti ba kan soŋɛ Israeldoma se’em ma’a ti ba yuun pɔ̃ra Pu’ulumbiŋe Tiŋa la. Nɛreba bɔkɛ lɔɔ wa ti la pa’alɛ ti Ammondoma la Moabdoma la yuun kan ta’an pa’asɛ Israel nɛreba la poan ge me kan tara yɔ’ɔ se’a ti Israeldoma la yuun tara la. Bala ka pa’alɛ ti Ammondoma la Moabdoma yuun kan ta’an naɛ la Israeldoma sɔsera, kɛ̃’ɛra la Israeldoma bii me nyɛ Naayinɛ kã’a. Wana wa niɛ peelumi la Zelek ti to puɣum tɔɣɛ a yele la n yuun laɣum pa’asɛ David lengimadoma kpɛ’ɛndoma poan la, la Moab tiŋa pugela Arut yele la me poan.—Arut 1:4, 16-18.
w13-E 8/15 4 ¶5-6
Ba Basɛ Ti Ya Ana La Fa’a
Kaalɛ Nehemia 13:4-9. Nɛreba zo’e zo’e tuni la putotuuma, bala basɛ ti la kpe’em bo to mɛ ti to ana fa’a. Geele Eliasib la Tobia yele la bisɛ. Eliasib yuun dela malema nɛŋadaana ti Tobia me dɛna Ammon nɛra. Daanse’ere Tobia yuun tari la kpe’eŋo laɣum bisera Yuda tiŋa n yuun pa’asɛ Persia sɔ’ɔlum la poan la. Nehemia n yuun tiregɛ ti a malum mɛ Yerusalem lalesi la, Tobia la a zɔdoma la yuun giiseri en mɛ. (Ne. 2:10) Ammondoma la yuun ka tari yɔ’ɔ ti ba kɛ̃ pu’usegɔ deo la poan. (Tɛɛ. 23:3) Bem n yi sɔi ti malema nɛŋadaana la yuun maalɛ zɛ’an bo Tobia wa pu’usegɔ deo la poan?
Tobia la Eliasib yuun ani la tapilapi. Tobia la a dayɔa Yehohanan yuun di la Yuda tiŋa pɔɣesi. Yudadoma la zo’e zo’e me yuun kɔ’ɔn tɔɣera la Tobia yelesoma. (Ne. 6:17-19) Eliasib yaaŋa yuun di la Sanbalat n yuun de Samaria gɔmena la bipugela. Tobia me yuun dela Sanbalat zɔ paa. (Ne. 13:28) Daanse’ere, yele ana wa n sɔi ti Malema Nɛŋadaana Eliasib yuun bo yɔ’ɔ ti buraa wa n ka pu’useri Naayinɛ la pã’asɛ en nyaŋɛ. Ge Nehemia yuun vaɛ Tobia lɔɣɔrɔ la lobe basɛ mɛ ti la pa’alɛ ti a tari yelemɛŋɛrɛ bɔ’ɔra Yehowa.
w96-E 3/15 16 ¶6
Ton Wan Eŋɛ Se’em Ta’an Tara Yelemɛŋɛrɛ
To san tara yelemɛŋɛrɛ bɔ’ɔra Yehowa, to kan nyɔɣɛ sɛba ti Yehowa yaɛ la zɔtɔ. Bala n sɔi ti Yezu podɔla Yames yuun gulesɛ yeti: ‘Pɔɣedisa’aŋɔdoma wa, ya ka mi ti nɛra san nyɔɣɛ tingɔŋɔ wa zɔtɔ, la pa’alɛ ti a tari la diŋo la Naayinɛ? Bala la, se’emdaana n boti a dɛna tingɔŋɔ wa zɔ wan dɛna Naayinɛ dima.’ (Yames 4:4) To boti la to tɔɣesɛ Naba David n yuun tari yelemɛŋɛrɛ se’em la. A yuun yeti: ‘Mam yaɛ sɛba n yaɛ ho mɛ, mam kisi sɛba n zaberɛ la ho mɛ. Mam ka tari se’ere la ba gaŋɛ yaarɛ ma’a. Mam yi’iri ba la n dindoma.’ (Yooma 139:21, 22) To ka boti to tara sɛla ita la sɛba n mi fii ge tuna be’em. Ton tari yelemɛŋɛrɛ bɔ’ɔra Naayinɛ la zuo, to kan sɔsa la Yehowa dindoma, la san puɣum dɛna TV poan.
Vo’osum Poan Yɛla
it-2-E 452 ¶9
Yuuma
Yuuma yele yuun pakɛ mɛ pu’usegɔ deo la poan. Wana wa niɛ peelum mɛ se’ere n sɔi la Baabule la tɔɣɛ yuum yuuneba yele sugumnɔɔrɛ zo’e zo’e mɛ. Leyɛ’ɛsa, Levidoma sɛba n yuun de yuum yuuneba la yuun ‘ka le tara tuuma ase’a pa’asɛ,’ la wan eŋɛ se’em ti ba nyɛta nɛŋa tuna ba tuuma la soŋa soŋa. (1Ye 9:33) Ban yuun tɔɣɛ ba yele wana mɔpi se’em ma’a ti ba tɔɣera sɛba n lebe Yerusalem yele la pa’alɛ ti yuum yuuneba wa yuun kelum dɛna la Levidoma n boi ba to’ore. (Ezr 2:40, 41) Hali Persia naba Artasaset (Longimanus) yuun bo nɔɔrɛ ti, yuum yuuneba wa, la nɛreba basɛba ka nari ti ba yɔɔra ‘lampoo.’ (Ezr 7:24) Pooren, naba la yuun bo la nɔɔrɛ ti ‘ba bɔ’ɔra yuum yuuneba la yelese’a n pakɛ ba daarewoo.’ La boi bim ti gulesegɔ la yeti naba la n yuun bo nɔɔrɛ wa ge la ta’an dɛna ti, naba la n yuun bo Ezra kpe’eŋo ti a bo nɔɔrɛ la. (Ne 11:23; Ezr 7:18-26) Bala, la boi bim ti yuum yuuneba la za’a yuun dela Levidoma ge Baabule la n ni tɔɣɛ ‘yuum yuuneba, la Levidoma’ yele se’em la pa’alɛ ti yuum yuuneba la boi la ba to’ore.—Ne 7:1; 13:10