Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ Viisegɔ Gɔŋɔ
SEPTEMBER 7-13
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | YƐHEGA 23-24
“Da Naɛ La Nɛrekooŋɔ La”
w18.08-E 4 ¶7-8
Hon Tari Yelemɛŋɛrɛ La Za’a?
Hon dela mina n nɔŋɛ ho tɛɣesera ge tara e-mails bɔ’ɔra ho zɔdoma la sɛba ti ho mina? La san dɛna bala, ho san nyɛ yelesaanɛ hon dela mina ti ho inya ni kita ti ho bɔta ti nɛra woo wum. Ge ti ho nyaa tɛɣesɛ yele la bii ho dekɛ tisɛ e-mail poan la, soke homea yeti: ‘Mam yeti n dekɛ yelese’a tisɛ wa dela yelemɛŋɛrɛ? Mam tari yelemɛŋɛrɛ la za’a?’ Ho san ka tara, mina ti ho yeti ho dekɛ la yelese’a n daɣɛ yelemɛŋɛrɛ bo to mabinɔɔrɛ la. Ho san ka mina yele la za’a, da dekɛ tisɛ.
Sɛla n le dɛna dɛŋa dela to san ita kabi kabi tɛɣesera bii tara e-mails bɔ’ɔra nɛreba. Tisi ase’a poan, ba ka bo to mabiisi yɔ’ɔ ti ba tuna na’am tuuma la. Sɛba n yaɛ tɔ teŋbana poan la ta’an doose yɛm sore poan dekɛ pumpɔreŋɔ yɛla yirigɛ zɛ’an woo ge ti’isa ti to kan tara yelemɛŋɛrɛ bɔ’ɔra taaba. To bisɛ sɛla n yuun eŋɛ Soviet Union. KGB pulisi la yuun parum mɛ ti mabisɛba n de nɛŋadoma la yuun dɔ̃rɛ Yehowa nɛreba mɛ. Mabiisi zo’e zo’e yuun sakɛ ti yele wa dela yelemɛŋɛrɛ, nyaa yelege bamea Yehowa tansugere la poan. Bisɛ la yuun de ninbãalega se’em! Ge pupeelum la dela ba zo’e zo’e yuun lebe me na ge ba sakerɛ yuun ma’ɛ mɛ. (1 Ti. 1:19) To wan eŋɛ la wani ta’an gu tomea dɛnkana taaba poan? Da makɛ dekɛ yelese’a n daɣɛ yelemɛŋɛrɛ bo nɛra. Da zɛɛsa yɛla. Bisɛ soŋa soŋa ti ho mi yelemɛŋɛrɛ la.
it-1-E 11 ¶3
Aron
La niɛ peelum ti Aron tuure sugumnɔɔrɛ butã la za’a, daɣɛ eŋa n yuun ta’asɛ ge la yuun dela tadaandoma pɛregerɛ bii nɛreba n yuun pã’asɛ en ti a eŋɛ sɛla n ka nari. A yia tuure la, a yuun ta’an dekɛ ni kisere wa naresum yele la tum tuuma: “Da naɛ la nɛrekooŋɔ la n bote se’em la lagom parom la ba.” (Yɛh 23:2) La bala la za’a la, Gulesegɔ la purɛ a yu’urɛ mɛ na’asegɔ sore poan ge ti Naayinɛ Dayɔa la me n yuun boi teŋgɔŋɔ wa zuo la yuun nam Aron buuri la n de malemadoma la mɛ.—Ym 115:10, 12; 118:3; 133:1, 2; 135:19; Mt 5:17-19; 8:4.
it-1-E 343 ¶5
Fɔɔnɛ
Sɛla n ta’asɛ ti kinkisum bɔna kootin poan dela nɛreba nini n ka nyɛti yɛla paara la ge me wɛlesa nɛreba, tɔ’ɔsa mu’ure ti la pĩ’ira gãkeriba nini ti ba ka ta’an gãkera yɛla soŋa la. “Mu’ure bo’olom pin’ire la nyɛta nini.” (Yɛh 23:8) “Mu’ure fɔɔre la yamdoma nini.” (Tɛ 16:19) Gãkerɛdaana san puɣum mina tuuma ge tara yɛm la se’em me, bo’olum wan basɛ ti a puti’irɛ tee la eŋa n gãkeri nɛresɛba yɛla la. Naayinɛ kisere la ka tɔɣeri la bo’olum ma’a ge nɛreba welesego me wan ta’an pĩ nɛra nini wuu la yeti: ‘Da lila nasedoma buurɔ bii zɔta buntateba.’ (Mlm 19:15) Bala la, gãkerɛdaana ka nari ti a wɛlesa nɛreba bii a nɔŋɛ nɛresɛba n tari la gãkera bɔ’ɔra ba ti ba tari buurɔ.—Yɛh 23:2, 3.
Ɛɛra Vo’osum Poan Yɛla
w16.10-E 9 ¶4
“Ita Itisoŋɔ Bɔ’ɔra Saama”
Yehowa yuun ka yele Israeldoma la ti ba tara gilema bɔ’ɔra saama ge a yuun ka’am ba ti ba tara giile bɔ’ɔra ba. (Kaalɛ Yɛhega 23:9.) Ba yuun mi la ‘ani se’em mɛ ho san dɛna saana.’ Ge ti ba yuun nyaa ta dɛna yamesi la, Egyptdoma la yuun puɣum nɛ̃’ɛsa Hebrudoma la mɛ la ba de nɛresɛba bii ba pu’usegɔ la zuo. (Pin. 43:32; 46:34; Yɛh. 1:11-14) La yuun wuŋɛ Israeldoma la mɛ ba yuun de saama bɔna sateŋa la ge Yehowa yuun kelum bɔta la ba naɛ la saama bɔna wuu ba dela ba “buuri la.”—Mal. 19:33, 34.
it-2-E 393
Mikael
1. Zilam maleka sɛka ti ba purɛ a yu’urɛ pa’asɛ Gabriel Baabule la poan dela mina ma’a yu’urɛ n de “Na’ayenɛ Soŋera” la. (Yude 9) Zɛ’an ti ba purɛ a yu’urɛ yia boi la Daniel, a zuo pia ti ba yeti Mikael dela “Yenɛ soŋoreba nɛŋadaana ayema”; eŋa n yuun soŋɛ maleka sɛka n ka paɛ en la ti “Persia teŋa kolokpan’arega” la yuun daana en la. Mikael “n gure [Daniel] nɛreba wa la wan ihege na.” (Da 10:13, 20, 21; 12:1) Bala basɛ ti to baŋɛ ti Mikael n yuun boi Israeldoma la nɛŋa goo la poan. (Yɛh 23:20, 21, 23; 32:34; 33:2) Sɛla n basɛ ti to baŋɛ ti wana wa dela yelemɛŋɛrɛ dela “Na’ayenɛ soŋoreba Mikael se’em de ba nɛŋadaana la n yuun daa ŋmɛ nɔkpe’ene la sagona yɛhera la se’em n wan dekɛ Moses iŋa la.”—Yude 9.
SEPTEMBER 14-20
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | YƐHEGA 25-26
“Lɔɣese’a N Boi Sogorɛ La Poan”
it-1-E 165
Nɔbiŋere Daka
Ba Wan Mɛ Ge Gulɛ Ka Se’em. Yehowa n yuun pa’alɛ Moses ti a mɛ sogorɛ la, a yuun pa’alɛ eŋa n wan mɛ ge gulɛ ka se’em mɛ. Sɛla n yuun de Israeldoma tuulum lɔkɔ sogorɛ la poan n bala. Ligeri daka la makerɛ dela woko, santira 2.5, yaleŋa, santira 1.5 la saazuo woko, santira 1.5 (c. 111 × 67 × 67 cm; 44 × 26 × 26 in.). Ba yuun dekɛ la zaaŋa dɔɔrɔ maalɛ ka ge dekɛ salema takɛ ka poan la yiŋa za’a. Ge “kure salema kɔkɛ” ka “kenkɛlesi la kaɛ” ti la ana soŋa. Nɔbiŋere Daka bɔbese’ere n gee la, ba dekɛ la salema ma’a maalɛ ka liŋa la, ti ka za’a kɔ’ɔn dɛna salema ma’a ta kaɛ ge ti dɔɔrɔ ka bɔna bim. Ba dekɛ la salema maalɛ kerubdoma bayi ti ba yaɣa Daka la zuo sura, ti ba nɛsi tɔ taaba ge nyaa ya’ɛ ba kelumpaɣesi la pĩ liŋa la. (Yɛh 25:10, 11, 17-22; 37:6-9) Ba me yuun yi’iri liŋa wa ti “nimbɔ̃’ɔ bonɔ” bii “be’em duuhego liŋa.”—Yɛh 25:17; Heb 9:5; bisɛ PROPITIATORY COVER.
it-1-E 166 ¶2
Nɔbiŋere Daka La
Ba yuun tari la tuulum lɔɣɔrɔ bii tiisegɔ yɛla biŋera Daka wa poan. Yelese’a n yuun de tuulum paa dela nɔze’elego kuga bayi la bii Nɔya Pia la. (Yɛh 25:16) Daka la yuun tari la “sanlema dokɔ te manna bɔna bini la Aron dɔɔ se’ere te Na’ayenɛ yuun bahɛ te vɔnpaala yuun puhe” la ge ba yuun yese a mɛ daka la poan ge nyaa yuun mɛ Solomon pu’usegɔ deo la. (Heb 9:4; Yɛh 16:32-34; Kan 17:10; 1Na 8:9; 2Ye 5:10) Moses yuun dekɛ “pa’alegɔ gɔŋɔ” la bo Levi malemadoma la mɛ ge yele ba ti ba biŋe ka “kpe’ele Na’ayenɛ ya Yenɛ la nɔbiŋere daka la poan. Ko wan . . . dɛna seradaana bo ya.”—Tɛ 31:24-26.
it-1-E 166 ¶3
Nɔbiŋere Daka La
La pa’alɛ la Naayinɛ bɔŋa. Daka la yuun pa’alɛ la Naayinɛ n yuun naɛ la ba bɔna se’em. Yehowa yeti: “Bilam te ho wan nyɛ mam. N ne wan ze’ele la [kerubdoma] la n yage mam nɔbiŋere daka liŋa zuo la.” “Mam ne nɛɛ n mɛŋa mɛ saŋgbanɛ poan yula be’em duuhego liŋa la zuo.” (Yɛh 25:22; Mlm 16:2) Samuel yuun yeti Yehowa ‘zi mɛ ti kerubdoma la kaɛ en’ (1Sa 4:4); bala la, kerubdoma la ze’ele bo la Yehowa ‘yiiri toroko.’ (1Ye 28:18) “Moses n ta kɛn Sogorɛ la poan ha te a tɔgɛ la [Yehowa] la, a wom Na’ayenɛ konkore te de ze’ele Na’ayenɛ [kerubdoma] bayi la te ba yagom ba ze’ele be’em duuhego liŋa nɔbiŋere daka la zuo la, ba teŋasoka tɔgɔra bɔ’ɔra en na. Te bala te Na’ayenɛ tɔgɛ bo en.” (Kan 7:89) Pooren, Yosua la Malema Nɛŋadaanaa Finihas yuun ni tɔɣɛ bo Yehowa la Daka la zuo. (Yos 7:6-10; Ke 20:27, 28) Ge yuunɛ woo, malema nɛŋadaana la ma’a n yuun kɛ̃’ɛri Zilam Saraa la poan daayinɛ tuna a tuuma Be’em Duusego Daarɛ la ge daɣɛ a tɔɣɛ bo Yehowa.—Mlm 16:2, 3, 13, 15, 17; Heb 9:7.
Ɛɛra Vo’osum Poan Yɛla
it-1-E 432 ¶1
Kerub
Ba yuun gulɛ kerubdoma mɛ labelɛ pu’usegɔ deo sogorɛ dangoone la, goo la poan. Ba dekɛ la salema maalɛ kerubdoma bayi ti ba yaɣa Nɔbiŋere Daka la liŋa zuo. Kerubdoma bayi la yaɣɛ la daka la zuo sura, ti ba nɛsi tɔ taaba liŋa la zuo ana wuu ba pu’useri mɛ la. Ayima woo tari la kelumpaɣesi bayi ti ba ya’ɛ pĩ liŋa la ti la ana wuu ba te’ele ka mɛ la. (Yɛh 25:10-21; 37:7-9) Leyɛ’ɛsa, pu’usegɔ deo sogorɛ tama la, ba gulɛ la kerubdoma eŋɛ ba poan ge le gulɛ kerubdoma eŋɛ tansɛka n beŋe Zilam Saraa la ti ku bɔna ku tɔka la Saraa la.—Yɛh 26:1, 31; 36:8, 35.
it-2-E 936
Tuulum Boroboro
Ba yuun ni dekɛ la boroboro pia la bayi biŋe pu’usegɔ deo sogorɛ la bii pu’usegɔ deo la Saraa la poan ge me tɛɛra ba Vo’osego Daarɛ woo. (Yɛh 35:13; 39:36; 1Na 7:48; 2Ye 13:11; Ne 10:32, 33) Hebru yetɔɣum poan tuulum boroboro la vuurɛ dela “nɛŋa boroboro.” Ba yetɔɣum poan, “nɛŋa” ta’an dɛna “bɔŋa” (2Na 13:23), bala la, tuulum boroboro yuun boi la Yehowa nɛŋa dɛna bo’olum bunɔ bɔ’ɔra en daarewoo. (Yɛh 25:30) Tuulum boroboro la me kelum dɛna la “boroboro lama” (2Ye 2:4), “bo’olum boroboro” (Mr 2:26) la “boroboro” (Heb 9:2).
SEPTEMBER 21-27
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | YƐHEGA 27-28
“Bem Ti To Wan Zamesɛ Malemadaana Tuulum Futo La Poan?”
it-2-E 1143
Urim La Tumim
Baabule gɔnmi’ileba zo’e zo’e yeti Urim la Tumim yuun dela gbansi. James Moffatt lerege Yɛhega 28:30 yeti ba dela “tuulum gbansi”. Nɛreba basɛba yuun yeti gbaŋa dela sugumnɔɔrɛ butã, ayima gulesegɔ dela “ɛɛ,” ti ayima me dɛna “aayi” ge ti ayima la me dɛna zaŋa. Ba ni ze’ese mɛ ge nyaa nyɛ ba sokere la lebesego ge la san dɛna zaŋa, la pa’alɛ ti ba ka nyɛ lebesego la. Basɛba yeti ku yuun dela kugelama bayi, bɔberɛ deyima dɛna pɛɛlega ti deyima la me dɛna sabega. Ho san dekɛ kuga bayi wa lobege, pɛɛlega bayi la pa’alɛ la “ɛɛ,” ge ti sabega bayi la me dɛna “aayi”. Daarɛ deyima ti Saul yuun keŋɛ malemadaana zɛ’an ti a soke baŋɛ a wan le ta’an keŋɛ ta zabɛ la Filistidoma la, a yuun ka nyɛ lebesego. A yuun ti’iseri ti ba poan nɛra ayima n tum be’em ge nyaa zusɛ Naayinɛ yeti, ‘doose Tumim poan yele mam!’ Ti ba ŋmɛ gbaŋa, ti la loe Yonatan la Saul ge basɛ nɛreba la. Ti ba le ŋmɛ gbaŋa ti ba baŋɛ mina n eŋɛ. Gulesegɔ wa poan, eŋa n yeti ‘doose Tumim poan yele mam’ la pa’alɛ ti ba boi la to’ore to’ore ge bayi la wɔ̃ni taaba mɛ.—1Sa 14:36-42.
it-1-E 849 ¶3
Gge’ere
Israel Malema Nɛŋadaana. Israel malema nɛŋadaana yuun vuge la bonlamehega ti la bɔna a gbe’ere zuo dɛna salema ge me dɛna ‘tuulum bunɔ’ ti la ‘gulesɛ’ ti ‘Yehowa Ma’a N De Zilam.’ (Yɛh 28:36-38; 39:30) Eŋa n ze’ele Israeldoma la nɛŋa tara pu’usegɔ bɔ’ɔra Yehowa la, la yuun nari mɛ ti a tuuma la dɛna zilam ge ti gulesegɔ la tiisa Israeldoma la n nari ti ba dɛna zilam nɛreba se’em pu’usa Yehowa saŋa woo. La me kelum ze’ele bo la Malema Nɛŋadaana kãtɛ la, Yezu Krista n puɣum kã a mea bo Yehowa tuna malema tuuma wa n basɛ ti Naayinɛ dɛna zilam la.—Heb 7:26.
w08-E 8/15 15 ¶17
Na’asa Yehowa Gilema Sore Poan
La yele pakɛ mɛ paa ti to tara gilema bɔ’ɔra Yehowa to san bɔna a yire pu’usera en. Pa’ala 5:1 yeti; “ho han wa’an Yenɛ yire na sigehe ho mɛŋa nam.” Moses la Yosua yuun dela ba pirese ba taɣera la ba san bɔna zilam zɛ’an la. (Yɛh. 3:5; Yos. 5:15) Ba yuun dela ba ita bala ti la pa’alɛ ti ba sirum nani. Israel malemadoma la yuun nari ti ba dekɛ tama pɛɛlesi kuresi sɛɣelɛ ti “ba iŋa la zen’an da nyɛta.” (Yɛh. 28:42, 43) Wana kan basɛ ti ba inya wɛɛla ba san ta bɔna kaabegɔ bimbine la zuo. Malemadaana deodoma woo nari ti ba dekɛ pa’alegɔ wa tum tuuma gilema sore poan.
Ɛɛra Vo’osum Poan Yɛla
w12-E 8/1 26 ¶1-3
Hon Mi?
Ba yuun nyɛ kugelama la bɛ dekɛ pɛ labelɛ Israeldoma malema nɛŋadaana fugiriga la?
Israeldoma la n yuun basɛ Egypt nyaa ta bɔna goo poan la, Naayinɛ yuun pa’alɛ ba wan pɛ fugiriga la se’em. (Yɛhega 28:15-21) Fugiriga wa n tari kuguse’a dela mɔlebagenɛ, mɔlɔdɔɔnrɔ, zenzagemɔlegɔ, dɛnlemadɛntɔ, poonhogɔ, beheŋa kugure, dɛnlemadɛnpoohogɔ, kugu ponpɔnra, kugumɔlɔgɔ, kugu peele, ponpɔnrɔsabelega la am kugure. Israeldoma la yuun sirum tari kugu ana wa taaba?
Baabule saŋa la, nɛreba yuun tari kuga lɛɛbera mɛ. Makerɛ, diimi Egyptdoma la yuun ni keŋɛ la teŋse’a n zãɛ wuu Iran, Afghanistan, hali ta paɛ India teŋa da kuga. Egyptdoma la yuun maali la tuulum kuga n boi to’ore to’ore. Egypt nadoma la n yuun sɔi zɛse’a woo ti ba bisera la tuulum kuga. To yaaba Yob yuun pa’alɛ a tadaandoma n tũ’uri ɛɛra tuulum lɔɣɔrɔ se’em. Yob yuun yeti lɔɣɔse’a ti ba tũ’ura nyɛta dela, kugu dɛnlemadɛntɔ la kugu mɔlebagenɛ.—Yob 28:1-11, 19.
Yɛhega gɔŋɔ la pa’alɛ ti Israeldoma yuun ‘to’e Egypt nɛreba’ tuulum lɔɣɔrɔ mɛ se’em ma’a ti ba yuun yɛsera teŋa la poan la. (Yɛhega 12:35, 36) La ta’an dɛna ti Israeldoma la yuun to’e kuga la Egypt nɛreba la zɛ’an dekɛ pɛ labelɛ malema nɛŋadaana fugiriga la.
it-1-E 1130 ¶2
Zilam
Dusi La Boom. Naahɔ, pesego la boa san dɔɣɛ dundeeŋa n de bundɔɔ, la yuun dela Yehowa denɛ. Ba yuun ni kaabɛ ba mɛ bo Naayinɛ ge ti malemadoma la me ni to’e basɛba. (Kan 18:17-19) Dideeŋa la pia poregerɛ bo’olum dela zilam bo Naayinɛ wuu dusi kaabegɔ woo la bo’olum woo ti ba yuun ni tara bɔ’ɔra Naayinɛ suɣerɛ la poan la. (Yɛh 28:38) Sɛla woo n yuun de Yehowa denɛ dela tuulum ge ti la ka nara ti ba dekɛ eŋɛ sɛla n ka nari. Makerɛ dela lɔɔ la n tɔɣeri pia poregerɛ yele la. Nɛra yuun ni san loe a ki pia poregerɛ biŋe ge ti a yire nɛra san ka mina ge loe eŋɛ sɛla, a daana tari la taalɛ la Naayinɛ bo’olum wa. Lɔɔ la yeti nɛra san eŋɛ bala, a yɔ pia poregerɛ la za’a ge me le yɔ kɔbega poan 20 pa’asɛ. Nɛrekaŋadaana nari ti a le dekɛ peraa n ani kasi kaabɛ bo Naayinɛ. Bala n sɔi ti ba yuun tara zoolum bɔ’ɔra Yehowa zilam bo’olum la.—Mlm 5:14-16.
SEPTEMBER 28–OCTOBER 4
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | YƐHEGA 29-30
‘Yehowa Bo’olum’
it-2-E 764-765
Nɛreba Kãlɛ
Sinai Poan. Ba yuun yese Egypt ta paɛ Sinai la, ba yuuma ayi la ŋmaresi siyi poan ti Yehowa yuun bo nɔɔrɛ ti ba kaalɛ nɛreba la. Yizuo woo poan ba yuun loe la nabia ti ba soŋɛ Moses ti ba tum tuunɛ wa soŋa la a mea yizuo poan. Ba yuun ka yeen kaalɛ la burasɛba n yuun de yuun 20 bɔba yɛ’ɛsa la ti ba kɛ̃ lengima tuuma la ge la yuun dela ba yɔɔra shekel girigo ($1.10) ti ba tara tuna pu’usegɔ deo la tuuma. (Yɛh 30:11-16; Kan 1:1-16, 18, 19) Nɛreba la kãlɛ za’a yuun dela 603,550 ge Levidoma la n yuun ka tari tɔ̃tɛ teŋa la poan la yuun ka pa’asɛ kãlɛ la poan. Sɛba n yuun ka yɔɔri lampo la yuun kan ta’an tum lengima tuuma.—Kan 1:44-47; 2:32, 33; 18:20, 24.
it-1-E 502
Bo’olum
Lɔɔ la poan, bo’olum ase’a yuun dela pɛregerɛ ti ho bo. Moses n yuun kaalɛ Israel buraasi n yuun de 20 bɔba yɛ’ɛsa la, ba yuun nari ti ba yɔ ba be’em duusego bo’olum la bo Yehowa, “shekel girigo [daanse’ere $1.10] ti la zuna la tuulum yire maɣerɛ tibesum la.” La yuun dela ‘Yehowa bo’olum’ ti a wan duuse ba be’em bo ba ti ba “tara tona Sogorɛ la tooma.” (Yɛh 30:11-16) Daami Yuda nɛra Josephus yuun yeti (The Jewish War, VII, 218 [vi, 6]), ba yuun yɔɔri “tuulum lampo” wa la yuunɛ woo.—2Ye 24:6-10; Mt 17:24; bisɛ TAXATION.
w11-E 11/1 12 ¶1-2
Hon Mi?
Ba yuun nyɛ ligeri la bɛ mɛ Yehowa pu’usegɔ deo la n boi Yerusalem la?
Ba yuun tari lampo la yele yele wuu pia puregerɛ la tuna la pu’usegɔ deo la tuuma. Ba yuun le yɔɔra lampo ase’a mɛ. Ba yuun yeti ba mɛ pu’usegɔ deo la, Yehowa yuun yele Moses ti a to’ose nyɔgum shekel girigo Israel nɛreba la woo ti ba kaalɛ ba la zɛ’an ti la dɛna ‘Yehowa bo’olum.’—Yɛhega 30:12-16.
Yuda nɛra woo yuun nyaa mi ti la nari ti a bɔ’ɔra lampo bo’olum yuunɛ woo poan. Lampo kana n bala ti Yezu yuun yele Peter ti a foe ligikɔberɛ ziho nɔɔrɛ ta yɔ la.—Matu 17:24-27.
Ɛɛra Vo’osum Poan Yɛla
it-1-E 1029 ¶4
Nu’o
Dekɛ Nu’usi Paɣelɛ. To san dekɛ to tari nu’usi ita sɛla la biŋe kinkɛleŋa, ba yuun ni dekɛ nu’usi paɣelɛ nɛra zuo mɛ bii lɔkɔ zuo. Itigɔ wa vuurɛ yuun dela ba loe nɛra ge basɛ ti ba baŋɛ nɛra la bii lɔkɔ la soŋa soŋa. Ba yuun maaseni ti ba loe malemadoma ti ba tuna ba tuuma la, Aron la a dayɔɔsi la yuun dekɛ ba nu’usi paɣelɛ la lɔlega la piisi bayi la ti ba wan ku la zuto. Bala yuun basɛ ti ba baŋɛ mɛ ti ba kuuri dusi la bɔ’ɔra la bamam n wan ta dɛna malemadoma tuna bɔ’ɔra Yehowa Naayinɛ. (Yɛh 29:10, 15, 19; Mlm 8:14, 18, 22) Naayinɛ n yuun yele Moses ti a loe Yosua ti a soe a na’arɛ la, Moses yuun dekɛ la a nu’o paɣelɛ Yosua zuo ti a “perɛ la yam” ta’an bisa Israeldoma la soŋa. (Tɛ 34:9) Ba yuun ni dekɛ la nu’o paɣelɛ nɛra zuo kã’ara bɔ’ɔra en. (Pin 48:14; Mr 10:16) Yezu Krista yuun ni dekɛ la a nu’o paɣelɛ nɛra zuo tibe en. (Mt 8:3; Mr 6:5; Lu 13:13) Tuntuneba la yuun ni san dekɛ ba nu’usi paɣelɛ nɛreba zuo, ba ni nyɛ la zilam vo’osum.—Tm 8:14-20; 19:6.
it-1-E 114 ¶1
Sɔ̃a Kaam
Yehowa n yuun dekɛ Lɔɔ la bo Moses la, a yuun pa’alɛ Moses n nari a tara sɔ̃a kaam la tuna tuuma se’em. Ba yuun dekɛ la nyɛɣa n boi ba to’ore maalɛ a soŋa. Nyɛɣa n de wuu—muur, mɔgɔdɔɔnrɔ puo, kinkanya n za’asum nyɛɣa, zaaŋa la kaam tia. (Yɛh 30:22-25) La yuun dela be’em kãtɛ paa nɛra san laɣesɛ ba dekɛ eŋɛ sɛla ge ti ba ka bo en yɔ’ɔ. (Yɛh 30:31-33) Ba san dekɛ kaam la sɔ̃a loe nɛra, la pa’alɛ ti tuunɛ la dela ninmɔ’ɔrɛ tuunɛ ge me dɛna zilam.