MWAZI G’OKUYIGA 52
Bali-berhu Muchili Misole, Mube Bakazi Bakulire Ekiroho
“Abakazi nabo konako, babe bantu . . . bagwerhe olugero omu ngeso zabo, bakanihirwa omu bintu byoshi.”—1 TI. 3:11.
OLWIMPO 133 Kolera Mungu Ochili Musole
OKU BUGEKEa
1. Bichi omuntu akwanene kujira, y’aba Mukristu okulire ekiroho?
BINASOMEZA okubona gurhe omwana anakula n’okuba muntu mukulu. Binabonekana oku, okukula k’omwana kunachilerha konyine. Aliko, akaba rhushondere kuba bantu bali bakulikira olwiganyo lwa Yesu, birhuhemere kujira chintu chilebe.b (1 Ko. 13:11; Ebr. 6:1) Yi rhuhikira ogola muhigo, birhuhemere rhugwarhe obwira bukomere haguma na Yehova. Kandi rhukenere eroho lyage lichesibwa lirhurhabale yi rhukuza engeso zimusimisize, okugwarha obufundi bw’akamaro, n’okuchirheganya oku ngabane nji rhwakagwarha omu mango mayinjire.—Mez. 1:5.
2. Bichi olwandiko lwa Mwanzo 1:27 lwakarhuyigiriza, na bichi rhwaganirako mu gunola mwazi?
2 Yehova alemere abalume n’abakazi. (Osome Mwanzo 1:27.) Kweri biyorohere okubonera oku mubiri ok’omulume n’omukazi barhalemwaga kuguma, aliko hali ebindi bintu binarhuma barhaba kuguma. Omufano, Yehova alemere omulume n’omukazi yi buli muguma ayeneza akasi kage. Bobola bakenere engeso n’obufundi bwakabarhabala bayeneze ezola ngabane zabo. (Mwa. 2:18) Mu gunola mwazi, rhwaganira oku bintu mwali-werhu ochili musole akajira y’aba mukazi w’Omukristu okulire ekiroho. Omu mwazi gukulikireho, nji rhwaganira oku bintu bene-berhu bachili misole nabo bakajira.
OKUZE ENGEZO ZISIMISIZE YEHOVA
Okuyiganya engeso z’abakazi bemana nka Rebeka, Esta, na Abigaili kwakurhabala obe mukazi okulire ekiroho (Olole echingo cha 3-4)
3-4. Ngahe bali-berhu bachili misole bakabona emifano minja bakayiganya? (Olole n’efoto.)
3 Ebiblia eshambere ku bakazi banene benja balizigire Yehova banamukolera. (Olole oku jw.org, omwazi “Wanamuke Wenye Kuzungumuziwa mu Biblia Wanatufundisha Nini?” (Bichi Abakazi Baganirirwe omu Biblia Barhuyigirize?) Baliri bayerekana engeso zili omu lwandiko gunola mwazi guyumangireko, luderhere okugwarha “olugero omu ngeso zabo” n’okuba “banihirwa omu bintu byoshi.” Oku bwindi, bali-berhu bakabona abandi bali-berhu omu bibaga byabo bakayiganya omufano gwabo.
4 Bali-berhu muchili misole wee, ka hali bali-berhu muyinji bagwerhe omufano gwinja mwakayiganya? Mulolereze engeso zabo zinja. Naho muje mwawaza gurhe mwakayerekana engeso zili nk’ezola. Omu bifungo bikulikireho, rhwaganira ku ngeso esharhu z’akamaro abakazi bakulire ekiroho bakwanene kuyerekana.
5. Bulagurhe omukazi okulire ekiroho akwanene kuyerekana engeso y’obwirhohye?
5 Omukristu okulire ekiroho akwanene kuyerekana engeso y’akamaro y’obwirhohye. Amango omukazi ali mwirhohye, anagwarha obwira bukomere haguma na Yehova na haguma n’abandi. (Yak. 4:6) Omufano, omukazi ozigiire Yehova, anashigikira oku bwirhohye akanuni k’obwimangizi Eshe w’embingu ahebereho. (1 Ko. 11:3) Akola kanuni kanakola omu kuntu echibaga n’omulala biba bipangirwe.c
6. Bichi bali-berhu bachili misole bakayiga kugerera obwirhohye bwa Rebeka?
6 Rhuganire oku mufano gwa Rebeka. Aliri mukazi waligwerhe obwengehe omu kalamo kage koshi, analiri arhola esimikiro ziyerekene obushiru. Analiyinji amango na nka gurhe alikwanene kujira chintu chilebe. (Mwa. 24:58; 27:5-17) Aliko aligenderere kuyerekana obukenge n’okuchicha bufi. (Mwa. 24:17, 18, 65) Akaba oli mwirhohye kuguma na Rebeka omu kushigikira balala Yehova ahere engabane y’okuyerekeza, waba mufano gwinja omu mulala gwawe n’omu chibaga chawe.
7. Gurhe bali-berhu bakayiganya Esta omu kuyerekana engeso y’olugero?
7 Eyindi ngeso Abakristu boshi bakwanene kuyerekana, luli lugero. Ebiblia ederhere oku “abengehe bajira olugero.” (Mez. 11:2) Esta aliri mukazi ogwerhe olugero, onakengere Mungu. Bulala aligwerhe engeso y’olugero arhachinyegezaga amango abaga mugoli. Ayunviriza n’okukulikira ehano lya Mordekai, musheja-wabo w’omu mw’eshe wage. (Est. 2:10, 20, 22) Wakayerekana engeso y’olugero eli nk’eyola omu kuhema abandi amahano menja n’oku makulikira.—Tit. 2:3-5.
8. Nk’oku olwandiko lwa 1 Timoteo 2:9, 10 luyerekene, nka gurhe engeso y’olugero yakarhabala mwali-werhu ochili musole akolese obwengehe amango ali achishoga okuntu ayambala n’okuchilimbisa?
8 Esta aliyerekene engeso y’olugero omu yindi njira. Aligwerhe “ehibiri yinyorokere n’esura ekwirire;” aliko, arhaliri achirata. (Est. 2:7, 15) Nka gurhe omukazi w’Omukristu akayunguka n’omufano gwa Esta? Njira nguma, eshamberwe omu 1 Timoteo 2:9, 10. (Osome.) M’olula lwandiko, entumwa Paulo abwirire bali-berhu Babakristu bayerekane engeso y’olugero n’obwenge buli oku mustari omu kuntu banayambala. Ebinwa by’Echigiriki bikolesezwe ahala, biyerekene oku Omukristu akwanene ayambale omu kuntu kuyerekene oku achikengere anakengere abandi. Rhuchivugiire mwabo bali-berhu bulala munayerekana olugero omu kuntu munayambala!
9. Bichi rhwakayiga kugerera omufano gwa Abigaili?
9 Obwirhegerezi eli yindi ngeso y’akamaro bali-berhu bakulire ekiroho banayerekana. Obwirhegerezi bili bichi? Eli ngeso nyinja enarhurhabala kurhegeera echibi n’echinja, naho rhwanaja rhwachishoga kujira echinja. Rhuganire oku mufano gwa Abigaili. Eba alirholere esimikiro ebihire yakalerhere engaruka zibi oku mulala goshi. Abigaili ajira echajira aho han’aho. Alimenyere echintu chinja akwanene kujira, y’ayokola akalamo k’abandi. (1 Sa. 25:14-23, 32-35) Obwirhegerezi bwakarhurhabala rhumenye amango rhukwanene kuderha n’amangochi rhurhakwanene kuderha. Kandi echola ch’akarhurhabala amango rhuli rhwayerekana oku rhulagire oku bandi.—1 Te. 4:11.
OYIGE OBUFUNDI BWAKAKURHABALA OMU KALAMO
Gurhe wakayunguka n’okumenya kusoma n’okuyandika? (Olole echingo che 11)
10-11. Nka gurhe okumenya bwinja kusoma n’okuyandika kwakakurhabala woyo n’abandi? (Olole n’efoto.)
10 Omukazi w’Omukristu akenere kukuza obufundi bw’akamaro. Bufundi bulebe omunyere anayiga amango achili mwana bwakagenderera kumulerhera enyungu omu kalamo kage koshi. Rhuganire kw’eyila mifano.
11 Okuyiga bwinja kusoma n’okuyandika. Mu micho miguma, abantu banabona oku, birhali by’akamaro abakazi bamenye bwinja kusoma n’okuyandika. Aliko, bili binja binali by’akamaro oku Bakristu boshi okumenya kusoma n’okuyandika.d (1 Ti. 4:13) Bobola chiro akaba byakaba bikomere, ogenderere kuchihangana kuyiga bwinja kusoma n’okuyandika. Nyungu zihe nji wagwarha? Obufundi buli nk’obola bwakakurhabala ogwarhe efuranga okenere. Kandi byakuyorohera kuyiga Ebiblia n’okuyiyigiriza abandi. N’ech’akamaro bwenene, wayegera Yehova amango ogenderere kusoma Echinwa chage n’okuchikengerako.—Yos. 1:8; 1 Ti. 4:15.
12. Bichi wayigire kugerera olwandiko lwa Mezali 31:26 oku bilolere okuganira bwinja n’abandi?
12 Oyige kuganira bwinja n’abandi. Bili by’akamaro oku Bakristu okuganira bwinja n’abandi bantu. Oku bilolera echola, omwanafunzi Yakobo arhuhere linola hano linja, aderhere ntya: “Buli muguma akwanene kuba muntu onayunva juba juba, aliko orhayirukira aderha.” (Yak. 1:19) Amango wamayunviriza bwinja bwinja amango abandi bali baderha, wanayerekana oku obalagireko, changwa oku ‘oli wachiyunva okuntu abandi bali bachiyunva.’ (1 Pe. 3:8) Akaba obwene oku orhayunvirhe bwinja ebi muntu mulebe ali aderha changwa okuntu ali achiyunva, wakamubaza ebibazo bikwanene. Naho oje warhola akasanzi k’okukengeera embere oderhe chintu chilebe. (Mez. 15:28, amahugulo m’eshishi.) Ochibaze ntya: ‘Ebi nkala kuderha bili by’okuli binali by’okuheba omurhima si? Ka bili binja binayerekene obukenge?’ Oyiganye omufano gwa bali-berhu banayunviriza abandi bwinja, n’okuderha bwinja. (Osome Mezali 31:26.) Oseze obwenge bwawe oku bibanaderha n’okuntu banabiderha. Amango wamamenya obola bufundi bwinja, byakuyorohera ogwarhe obwira haguma n’abandi n’okulama omu murhula haguma nabo.
Omukazi onashishikala bwinja omulala gwage, ali mufano gwinja omu mulala gwage n’oku chibaga (Olole echifungo che 13)
13. Nka gurhe wakayiga kukola bwinja amakasi m’ahambuga? (Olole n’efoto.)
13 Oyige kukola bwinja amakasi m’ahambuga. Mu fasi zinene, abakazi babanakola amakasi manene m’ahambuga. Nyoko changwa mwali-wenyu ogwerhe obuhashe, akagala kukuyigiriza ogwarhe obufundi b’okukola amola makasi. Mwali-werhu oyirikirwe Cindy, aderhere ntya: “Chiguma omu bintu by’akamaro nyama aliri anyigiriza, alintabere menye oku akasi kakomere kanalerha obusiime. Bulala naliyigire kuvuya, okujira obusafi, okusona emyambaro, n’okuntu nakakolesa efuranga bwinja amango ndi nagula ebintu, ebyola byantabere ngale kuchishishikala n’okukola bintu binene omu kasi ka Yehova. Kandi nyama alinyigirize gurhe nakaba muntu onakaribisa abandi bwinja, n’echola chantabere mbuganane na bene-berhu na bali-berhu benja nakayiga omufano gwabo.” (Mez. 31:15, 21, 22) Omukazi onakola bwenene n’okukaribisa bwinja abandi, ali mugisho ku buli yeshi omu mulala gwage chiro n’omu chibaga.—Mez. 31:13, 17, 27; Mdo. 16:15.
14. Bichi omufano gwa Crystal gukuyigirize, na bichi okwanene kubika omu bwenge?
14 Oyige gurhe wakachilonzeza wenyine ebyokenere. Abakristu boshi bakulire ekiroho bakwanene kuchihebera h’omuhigo g’okuchilonzeza bonyine ebibakenere n’okutosheka n’ebibagwerhe. (Flp. 4:11) Mwali-werhu oyirikirwe Crystal aderhere ntya: “Abazere bani baliri bampeba omurhima nyige obufundi oku masomo makulu nakakoleseze enyuma omu kalamo kani amango mayinjire. Darha alimpebere omurhima nsome amasomo me comptabilité m’akantabala menye kukolesa n’okuyandika okuntu efuranga z’esosiyete zakolesezwe. Amola masomo malintabere bwenene.” Olekere okuyiga gurhe wakapata efuranga, okwanene kuyiga gurhe wakakolesa bwinja efuranga ogwerhe. Okujira ntyo kwakurhabala omenye wayinja wakolesa furanga zinene kulusha ez’ogwerhe. (Mez. 31:16, 18) Nk’otoshekere na bintu bigeke ogwerhe n’okurhagula eby’orhakenere, waba tayari kukola binene omu kasi ka Yehova.—1 Ti. 6:8.
OCHIRHEGANYE OKU MANGO MAYINJIRE
15-16. Bulagurhe bali-berhu bachili misole bali b’akamaro bwenene? (Marko 10:29, 30)
15 Amango wamakuza engezo zisiimisize Yehova n’obufundi bw’akamaro, echola nji chakurhabala orhole esimikiro zinja amango mayinjire. Rhuganire oku mifano migeke y’ebintu wakajira.
16 Wakayorha mulamba mu mango malebe. Nk’oku Yesu aderhaga, banyere baguma banachishoga kuyorha balamba, chiro akaba echola chili chintu chikozeze eshonyi omu micho yabo. (Mt. 19:10-12) Abandi bakayorha buzira kushabwa eju ya mpanvu zilebe. Wakachizera oku Yehova na Yesu barhali babona oku ntacho omalire bulala wayorhere mulamba. Omu gulu lyoshi, bali-berhu barhashabirwe bali b’akamaro bwenene omu chibaga. Obuzigire bwabo, n’okuntu banalaga bwenene oku bandi, binarhuma abola banyere baba bali-berhu na banyama kubanene omu chibaga.—Osome Marko 10:29, 30; 1 Ti. 5:2.
17. Nka gurhe mwali-werhu ochili musole akachirheganya kuhwanza akasi k’amango moshi?
17 Wakaba mukozi w’amango moshi. Bali-berhu banakola binene omu kasi k’okuhubiri omu gulu lyoshi. (Zb. 68:11) Ka wakasiima kukola oku kasi k’amango moshi? Wakaba painiya, wakachihaana kukola oku kasi k’okuyumbaka, changwa wakakola oku Beteli. Osalire eju y’omuhigo gwawe. Oganire n’abandi bahikire ogola muhigo, onamenye bichi okwanene kujira y’ohikira ogola muhigo gwawe g’okuba mukozi w’amango moshi. Naho wanaja wachapa epula yakakurhabala kuhikira ogola muhigo. Nka wamaba mukozi w’amango moshi, byakuyanguhira okole bintu binene bisimisize omu kasi ka Yehova.
Akaba oli wawaza oku wakashabwa, wakachishoga bwinja bwinja eyiwashana naye (Olole echifungo che 18)
18. Bulagurhe mwali-werhu akwanene kuchishoga bwinja ey’ashabana naye? (Olole n’efoto.)
18 Wakachishoga kushabwa. Engeso n’obufundi rhwaganirireko byakakurhabala obe mukazi mwinja. Akaba oli wawaza oku wakashabwa, okwanene kuchishoga bwinja bwinja eyiwashabana naye. Eyola eli nguma omu simikiro z’akamaro bwenene orhakachifa warholere. Orhayibagiraga oku, okwanene kukulikira obwerekezi bw’omulume wachishogere kushabana naye. (Ro. 7:2; Efe. 5:23, 33) Ochibaze ntya: ‘Ali Mukristu okulire ekiroho? Anaheba enyungu z’Obwami oku nafasi y’oburhanzi omu kalamo kage? Anarhola esimikiro z’obwengehe si? Anayemera amagosa mage si? Anakenga abakazi? Inj’agala kuntabala ngenderere kugwarha obwira bukomere haguma na Yehova, kunshishikala n’okugenderera kuba mwira wani mwinja si? K’anakola bwinja engabane zage? Omufano, ngabane zihe agwerhe omu chibaga na gurhe anazikola?’ (Lu. 16:10; 1 Ti. 5:8) Kweri, akaba osiimire ogwarhe omulume mwinja, okwanene kurhanga kuba mukazi mwinja.
19. Bulagurhe omukazi akwanene kuyunva asimiire bwenene amango amahamagalwa “murhabazi”?
19 Ebiblia ederhere oku omukazi mwinja “ali murhabazi” w’omulume wage “anamuyeneze bwinja.” (Mwa. 2:18) K’okuderha oku omukazi ali muntu wabusha si? Nanga! Engabane omukazi agwerhe emuhere olukengo. Kweri, Yehova naye ayirikirwe mango manene omu Biblia “murhabazi.” (Zb. 54:4; Ebr. 13:6) Omukazi aba murhabazi mwinja amango ali ashigirikira eba. Omufano, amango omulume amarhola esimikiro elolere omulala, omukazi anashigikirira eyola simikiro y’eyenera. Na bulala azigiire Yehova, anajira okwage koshi akagala omu kurhabala abandi boshi babone engeso zinja zʼeba. (Mez. 31:11, 12; 1 Ti. 3:11) Wakahwanza kuchirheganya kurhenga zene y’oba mukazi mwinja omu kukomeza obuzigire bwawe ku Yehova, omu kurhabala abandi ahambuga n’omu chibaga.
20. Bintu bihe binja omukazi akajirira omulala gwage?
20 Wakaba muzere. Omu kumala kushabana, woyo na balo mwakaburha abana. (Zb. 127:3) Bobola kuli kwinja okuwaza oku bintu by’akamaro wakajira y’oba muzere mwinja. Engeso n’obufundi rhwaganirireko mu gunola mwazi, byakakurhabala nk’oshabirwe changwa amango wamaba muzere. Okugwarha obuzigire, obwinja, n’okulindira kwarhabala omulala gwawe gugwarhe obusiime n’abana bawe bachiyunve bali omu bulanzi.—Mez. 24:3.
Bali-berhu banene bayigirizwe kugerera Amandiko n’okukolesa byoshi bayigire babere Bakristu bakulire ekiroho (Olole echifungo cha 21)
21. Gurhe rhunachiyunva eju ya bali-berhu, na bulagurhe? (Olole efoto eli oku chiganda.)
21 Rhubazigiire bali-berhu, ku byoshi muli mwakolera Yehova n’olubaga lwage. (Ebr. 6:10) Yi mwakola bwenene omu kukuza engeso z’ekiroho, okukuza obufundi buli bwabalerhera enyungu mwabo n’abandi mulamire haguma nabo, n’okuchirheganya bwinja bwinja oku zindi ngabane z’amango mayinjire. Muli bantu b’akamaro bwenene omu lubaga lwa Yehova!
OLWIMPO 137 Abakazi b’Obwemere; Bali-berhu b’Abakristu
a Mwabo bali-berhu bazigirwa muchili misole, muli b’akamaro bwenene omu chibaga. Mwakaba Bakristu bakulire ekiroho omu kukuza engezo zinja, obufundi bw’akamaro, n’okuchirheganya oku ngabane z’amango mayinjire. Mukajira ntyo nji mwagwarha migisho minene omu kasi ka Yehova.
b AMAFASIRIYO M’EBINWA: Omuntu wahikiire kuba Mukristu okulire ekiroho anayerekezwa n’eroho lya Mungu, ahali h’okuyerekezwa n’obwengehe bwalinola gulu. Anayiganya omufano gwa Yesu, anakola bwenene yagenderera kugwarha obwira bukomere haguma na Yehova, n’okuyereka abandi obuzigire b’okuli.
d Y’omenya emyazi oku bilolere akamaro k’okumenya kusoma, ofungule omwazi oku jw.org “Kwa Nini Kusoma Ni Muhimu kwa Watoto—Sehemu 1: Kusoma au Kutazama?” (Bulagurhe Bili by’Akamaro Abana Bamenye Kusoma—Chigabi 1: Okusoma changwa Okulola?)