MWAZI G’OKUYIGA 26
Ochirheganye oku Lusiku lwa Yehova
“Olusiku lwa Yehova lwayinja kweri nka kulala echishambo chinayinja ebudufu.”—1 TE. 5:2.
OLWIMPO 143 Mugenderere kuba Masu, Mukole Munalindire
OKU BUGEKEa
1. Bichi rhukwanene kujira yirhufuma olusiku lwa Yehova?
AMANGO Ebiblia eli yaderhera oku “lusiku lwa Yehova,” enaba eyi eli yalonza kuderhera amango Yehova ayinja kulimbula abanzi bage, n’okuyokola abantu bage. Omu mango magerere, Yehova alihanire mashanja maguma. (Isa. 13:1, 6; Eze. 13:5; Sef. 1:8) Mu zinola siku zerhu, “olusiku lwa Yehova” nji lwahwanza amango abakulu b’epolitike nji balimbula Babiloni Mukulu, k’okuderha amadini moshi m’obubeshi, nabuzinda nji lwahwa n’evita lya Armagedoni. Yinjirhufuma olola “lusiku,” bihemere oku chirheganya kurhenga zene. Yesu aliderhere oku rhurhakwanene kuba tayari konyine oku “malibuko makulu,” aliko kandi rhukwanene “kugenderera kuchirheganya” kw’amola malibuko.—Mt. 24:21; Lu. 12:40.
2. Bulagurhe rhwakayunguka n’amaruba ma 1 Watesalonike?
2 Omu maruba mage marhanzi mafuhererwe, entumwa Paulo ayandikiraga abantu be Tesalonike, aliderhere mu mifano minene y’okurhabala Abakristu bagenderere kuchirheganya oku lusiku lukulu lwa Yehova l’okucha olubanja. Paulo alimenyere oku olola lusiku lwa Yehova lurhakayinjire mw’akola kasanzi. (2 Te. 2:1-3) Aliko, alihebere bene-babo omurhima bachirheganye k’olola lusiku nka lwakayinja omusezi, nerhu rhwakakolesa elyola hano lyage. Lekaga rhulole oku by’afasiriyaga oku bilolere: 1) gurhe olusiku lwa Yehova nji lwayinja, 2) inde nji orhafuma olola lusiku, na 3) gurhe rhwakachirheganya yirhulufuma.
GURHE OLUSIKU LWA YEHOVA NJI LWAYINJA?
Amango Paulo ayandika 1 Watesalonike, alikoleseze emifano rhwakayunguka nayo (Olole echifungo cha 3)
3. Nka gurhe olusiku lwa Yehova nji lwayinja nka chishambo ebudufu? (Olole n’efoto.)
3 “Nka kulala echishambo chinayinja ebudufu.” (1 Te. 5:2) Echila chili chinwa chirhanzi omu binwa bisharhu by’omufano byakolesezwe omu kufasiriya okuntu olusiku lwa Yehova nji lwayinja. Ebishambo binazigana kujira juba-juba, ahanene omu budufu amango abantu barhaliwazize oku byayinja. Olusiku lwa Yehova nalo nji lwayinja juba-juba buzira kulaganya, nji lwayinja omu bisanzi bantu banene barhaliwazize. Chiro n’Abakristu b’okuli nji bakashalama okuntu ebintu nji byarhengerera juba-juba. Abantu babi nji balimbulwa, aliko rhwabo nanga.
4. Munjira ehe olusiku lwa Yehova lushushanyize n’emikero y’omukazi oli hofi kuburha?
4 “Nka mikero y’omukazi oli obukule.” (1 Te. 5:3) Omukazi oli bukule arhakamenya kweri kweri sa zinga enda yahwanza kumuluma. Aliko, nta ngangane agwerhe ayinji oku eyola mikero ndeke yayinja. Amango ebisanzi byamahika, aho han’aho enda yanahwanza kumuluma, anayunva malumwa manene, n’omukero oku gwingi. Konakuguma, rhurhenji olusiku n’esa amango olusiku lwa Yehova nji lwarhondera. Aliko, rhuchizerere oku olola lusiku lwayinja, kandi k’okuchibirwa olubanja kw’abantu babi embere za Mungu nji kwahika omu kasanzi abantu barhali wazize, barhakanagala kuluyaka.
5. Mu njira ehe amalibuko makulu mashushanyizwe n’emiseke?
5 Kuguma n’emiseke. Omufano gwa kasharhu gwa Paulo, kandi gushambere oku bishambo biri byayiba ebudufu. Aliko hanola Paulo amahindamula n’okuhuzanya olusiku lwa Yehova n’emiseke. (1 Te. 5:4) Hali okuntu ebishambo bikoomere binayinja kuyiba ebudufu, byakahika ahabirhamenya ngahe esa zagera. Omwengezi gwesezi gwakabasheshukirako n’okubaheba embuga. Konakuguma amalibuko makulu nji maheba embuga balala bashushanyizwe n’ebishambo, banabera omu mwizimya omu kugenderera kukola ebijiro bibi birhasimisa Mungu. Ahali h’okuba kuguma nabo, rhukwanene kuba tayari kukabulira hale engeso zirhasimisa Yehova n’okukulikiranya “ngasi bwinja n’okunali n’okuli.” (Efe. 5:8-12) Kandi, Paulo akoleseze mifano ebiri omu kufasiriya balala barhakafuma olola lusiku.
BANDE NJI BARHAFUMA OLUSIKU LWA YEHOVA?
6. Munjira ehe bantu banene bali omu ro? (1 Watesalonike 5:6, 7)
6 “Balala bali ero.” (Osome 1 Watesalonike 5:6, 7.) Paulo ahuzenye abantu barhakafuma olusiku lwa Yehova na balala bali omu ro. Barhali barhegeera ebiri byagera eburhambi bwabo changwa ebisanzi bili byagera. Bobola, barhankamenya amango echintu ch’akamaro chamarhengerera na ntacho bakachikolako. Bantu banene zene bali ero ekiroho. (Ro. 11:8) Chiro barhanali bayemera ebintu biyerekene oku rhulamire omu “siku zizinda” n’oku amalibuko makulu mayinja hano hofi-hofi. Amango bintu binene byamahindamuka mu linola gulu, bantu baguma banasimiswa n’Oburhumwa bwerhu bw’Obwami. Aliko, banene banashuba kuhunira ahali h’okuyorha bali mesho. Chiro nabaguma bachizerere olusiku lwa Yehova l’okucha olubanja, banawaza oku lurhahika hanola hofi chiro. (2 Pe. 3:3, 4) Aliko, buli lusiku bili byabonekana bwinja-bwinja emwerhu oku bili by’akamaro bwenene rhuyorhe rhuzene.
7. Nka gurhe abantu Mungu nj’amalira kw’ebisirani byage bali kuguma n’abalalu?
7 “Balala banalaluka.” Entumwa Paulo ahuzenye abantu nji balimbulwa na Mungu n’abalalu. Abalalu barharhegera juba-juba ebili byagera ahaburhambi bwabo, kandi banarhola ensimikiro zibi. Konakuguma n’abantu babi barhayemera amahano ma Mungu. Banachishoga enjira y’akalamo ebayerekeze ewakulimbulwa. Aliko, Abakristu babwirirwe bagenderere kugwarha obwenge buli oku musitari, k’okuderha bayorhe bakengukire. (1 Te. 5:6) Muntu muguma ogwerhe obumenyi oku bilolere Ebiblia afasiriye oku, omuntu ogwerhe obwenge buli oku musitari “anayorha arhulerere, kandi arhajanjabala, anagala kuwaza omu njira ekwanene, n’echola chanamurhabala kurhola esimikiro zinja.” Bulagurhe rhukwanene kuyorha rhurhulerere na buzira kudundwa? Yirhurhachiheba omu politike yalinola gulu, n’omu kavulindi k’abantu. Akahidiko k’okuchiheba mw’ebyola bintu kagenderera kuchiyongera ok’olusiku lwa Yehova lunali lwayegera. Aliko, rhurhakwanene kulaga bwenene n’ensimikiro nji rhwarhola. Eroho lichesibwa lya Mungu lyakarhurhabala rhurhulere nabuzira kudundwa omu bwenge n’okurhola ensimikiro z’obwengehe.—Lu. 12:11, 12.
BICHI RHWAKAJIRA YIRHUCHIRHEGANYA OKU LUSIKU LWA YEHOVA?
Chiro akaba bantu banene bagenderere kubonekana oku ntacho balagireko, rhwewe rhwayorha rhuchirheganyize oku lusiku lwa Yehova omu kuyambala olugogorho l’okuchifuba lw’obwemere n’obuzigire, n’esapo y’echuma y’obulangalire (Olole echifungo cha 8, n’eche 12)
8. Nka gurhe olwandiko lwa 1 Watesalonike 5:8 luderhere engeso zakarhurhabala rhuyorhe rhuli masu n’okulanga obwenge bwerhu? (Olole n’efoto.)
8 “Oyambale olugogorho l’okuchifuba . . . n’esapo y’echuma.” Paulo arhuhuzenye n’abasoda bali tayari banayambere emyambaro y’okuja oku vita. (Osome 1 Watesalonike 5:8.) Abantu baba balangalire oku omusoda akwanene kuba tayari kulwa omu kasanzi koshi-koshi, amango evita lyamarhengerera. Intyo kubiri na kurhwewe. Rhunayorha rhuchirheganyize oku lusiku lwa Yehova omu kuyambala olugogorho l’okuchifuba l’obwemere, obuzigire n’esapo y’obulangalire. Ezola ngeso zakarhurhabala bwenene.
9. Nka gurhe obwemere bwerhu bunarhulanga?
9 Olugogorho l’okuchifuba lwaliri lwalanga omurhima g’omusoda. Obwemere n’obuzigire binalanga omurhima gwerhu g’omufano. Ezola ngeso zarhurhabala rhugenderere kukolera Mungu n’okuyiganya Yesu. Obwemere bunarhuma rhwachizera oku Yehova nj’arhuhemba bulala rhwamulonzeze n’omurhima gwerhu goshi. (Ebr. 11:6) Echola charhushunika rhuyorhe bemana oku Chirongozi werhu, Yesu, chiro akaba birhuhemere rhulembere ebigeregezo. Rhwakakomeza obwemere bwerhu yirhugala kulembera ebibazo omu kuyiganya emifano y’abantu bamu zinola siku zerhu bagenderere kubera beshwekerezi chiro akaba yibahurana n’ebigeregezo changwa n’ebibazo by’okubula efuranga. Kandi rhwakachilanga oku buhanya bunalerhwa n’okubulwa kw’efuranga’ omu kuyiganya omufano gwa balala bachihanganire kuyorohya akalamo kabo omu kuheba enyungu z’Obwami oku nafasi y’oburhanzi.b
10. Gurhe obuzigire bwerhu ku Mungu n’oku baturanyi berhu bwakarhurhabala rhulembere?
10 Obuzigire kandi buli bw’akamaro yirhuyorha rhuli masu n’okulanga obwenge bwerhu. (Mt. 22:37-39) Obuzigire rhugwerhe ku Mungu bwarhurhabala rhulembere omu kasi k’amahubiri chiro akaba ebibazo byakarhengerera. (2 Ti. 1:7, 8) Bulala rhunazigira na balala barhakolera Yehova, rhunagenderera kuhubiri n’okumala e eneo yerhu, chiro akaba rhwakahubiri kugerera etelefone changwa amaruba. Rhurhaheza obulangalire bwerhu oku, lusiku luguma, abaturanyi berhu bakahindamuka n’okurhondera kukola ebinja.—Eze. 18:27, 28.
11. Gurhe obuzigire bwerhu ku bene-berhu na bali-berhu bunarhurhabala? (1 Watesalonike 5:11)
11 Okuzigira abaturanyi berhu kuheberwemo n’okuzigira bene-berhu na bali-berhu. Rhunayerekana obuzigire buli nk’obola omu “kuhebana omurhima buli muguma n’owindi n’omu kuyumbakana buli muguma n’owindi.” (Osome 1 Watesalonike 5:11.) Kuguma n’abasoda banakola ahaburhambi bw’ababo omu vita, nerhu rhwakahebana omurhima buli muguma n’owindi. Nechi, omusoda akakoromesa owabo buzira kulonza amango bali omu ntambala, aliko arhakafa ajirire ntyo haban’akatyu oku bulonza. Konakuguma, rhurhakasiima haba nakatyu kubabaza bene-berhu na bali-berhu oku bulonza, omu kubagalulira amabi oku mandi. (1 Te. 5:13, 15) Kandi rhunayerekana obuzigire bwerhu omu kukenga bene-berhu bali bayerekeza omu chibaga. (1 Te. 5:12) Amango Paulo ayandika amaruba mage marhanzi oku chibaga che Tesalonike, chirhaliza kumala mwaka muguma. Abalume balishimikirwe mw’echola chibaga, nkabaga barhaliza kugera mu binene na nkabaga baliri bajira amagosa. Aliko, balikwanene kukengwa. Okw’amalibuko makulu manali mayegereza, nkabaga rhukwanene kuba eyi nji rhwakenera abashamuka, yinji barhuha obwerekezi bunene kulusha nk’okubili zene. Nkabaga nji birhashobokana oku rhupate obwerekezi burhengere ku bene-berhu b’oku biro bikulu n’aboku biro by’omurhabi, aliko, bili by’akamaro kuyiga kuzigira n’okukenga abashamuka berhu kurhenga zene. Chiro harhengerera ebintu bili gurhe, lekaga rhugenderere kulanga obwenge bwerhu, omu kurhachiseza okubuzamba bwabo, s’ahubwe rhuseze obwenge bwerhu oku kuntu Yehova kugerera Yesu Kristu ali ayerekeza abola balume bemana.
12. Gurhe obulangalire bwerhu bunalanga amawazo merhu?
12 Kuguma n’oku esapo y’echuma yaliri yalanga erhwe ly’omusoda, obulangalire b’obuchunguke bwerhu bunalanga obwenge bwerhu. Kugerera obulangalire bukomeere, rhumenyere oku ebi linola gulu lyakarhuha ntacho bimalire. (Flp. 3:8) Obulangalire bwerhu bwarhurhabala rhugenderere kurhulera n’okukomera. Mwene-werhu Wallace na mukage Laurinda, bali bakolera omu Afrike, babwene oku ebyola bili by’okuli. Omu maboso masharhu, buli muguma afisize omuzere. Enyanya y’obula bulwala b’okuyahukira bwe Korona, barhakagalire kugaluka emwabo yibaba haguma n’emilala yabo. Wallace ayandikire ntya: “Obulangalire b’obufuuke bwarhumire nabawazako, arhali okuntu baliri omu siku zabo zizinda omu linola gulu, s’aliko oku kuntu nji baba bali oku lusiku lwabo lurhanzi omu gulu lihyahya. Obola bulangalire bunarhuma narhulera amango indi nalwisa emilago changwa amawazo m’okufisa.”
13. Bichi rhwakajira yirhugwarha eroho lichesibwa?
13 “Omenye wazimya omuliro gw’eroho.” (1 Te. 5:19) Paulo alihuzenye eroho lichesibwa n’omuliro guli omu ndani yerhu. Amango rhugwerhe eroho lya Mungu, rhunagwarha omwete gunene n’obusiime b’okujira ebintu binja, n’emisi y’okugenderera kukolera Yehova. (Ro. 12:11) Bichi rhwakajira yirhugwarha eroho lichesibwa? Rhwakasalira omu kulihema, rhwanasoma Echinwa cha Mungu, n’okuba haguma n’olubaga lwage luyerekezwe n’eroho lyage. Okujirantyo kwarhurhabala rhuyerekane “etunda lye roho.”—Gal. 5:22, 23.
Ochibaze ntya, ‘Ebijiro byani biyerekene si oku ndozeze kugenderera kugwarha eroho lya Mungu’? (Olole echifungo che 14)
14. Bichi rhukwanene kuchilangako akaba rhulonzeze kugenderera kuhabwa eroho lya Mungu? (Olole n’efoto.)
14 Amango Mungu amarhuha eroho lyage lichesibwa, rhukwanene kujira okwerhu koshi, “yirhurhazimya omuliro gw’eroho.” Mungu anahereza eroho lyage lichesibwa balala bonyine banagenderera kugwarha amawazo n’olugenzi luchere. Arhakagenderera kurhuhereza eroho lyage lichesibwa amango rhuli rhwagenderera kuwaza oku bintu birhachere n’oku bikola. (1 Te. 4:7, 8) Yirhugenderera kugwarha eroho lichesibwa, kandi “rhurhakwanene kusuzagura amalebi.” (1 Te. 5:20) Mu olola lwalindiko echinwa “Amalebi” chiderhere oku buli burhumwa Yehova anarhuha kugerera eroho lyage lichesibwa, biheberhwemo obulebi bulolere olusiku lwa Yehova n’okumenya oku ebisanzi biyorhere bigehere bwenene. Rhurhalonzeze kuwaza oku, olusiku lwa Yehova changwa e Armagedoni nji erhahika mu mano mango rhulamiremo. Ahali h’okujira ntyo, rhwanayerekana oku rhuchizerere oku yayinja hano hofi-hofi, changwa kuyiheba hofi omu bwenge bwerhu, omu kuchigendesa bwinja, n’oku genderera kugwarha binene by’okukola haguma “nebijiro by’obushwekerezi ku Mungu” buli lusiku.—2 Pe. 3:11, 12.
“MUGEREREZE EBINTU BYOSHI”
15. Nka gurhe rhwakachilanga yirhurharhebekwa n’ebinwa by’okuhabula n’epropaganda z’abazimu? (1 Watesalonike 5:21)
15 Hanola hofi-hofi, abanzi ba Mungu nji batangaza: “Omurhula n’obubegere!” (1 Te. 5:3) Ebinwa by’obubeshi bifuhererwe n’abazimu, k’okuderha epropaganda, nji yayunjula oku gulu lyoshi, n’okuhabula banene. (Ufu. 16:13, 14) Gurhe si oku birhulolere? Nji rhurhahabulwa akaba rhuli “rhwagerereza ebintu byoshi.” (Osome 1 Watesalonike 5:21.) Echinwa ch’Echigiriki chitafsiribwe “kugerereza,” chaliri chakoleswa omu kuhuzanya okuntu abantu bagendaga bapima amabale m’akachiro, nke oro ne arja yibachizera oku mali mowe kweri-kweri. Bobola birhuhemere rhugerereze ebi rhulirhwayunviriza changwa ebi rhulirhwasoma yirhumenya akaba kweri bili by’okuli. Echola chaliri ch’akamaro oku bantu be Tesalonike, chanagenderera kuba ch’amakaro emwerhu bwenene oku rhunali rhwayegera amalibuko makulu. Ahali h’okuyemera buli choshi abandi yibaderha, rhukwanene kukolesa obuhashe bwerhu b’okuwaza yirhuhuzanya ebi rhuli rhwasoma changwa ebi rhuli rhwayunva, nebi Ebiblia n’olubaga lwa Yehova biderhere. Omu kujirantyo, rhurhahabulwa n’ebinwa by’obubeshi by’abazimu changwa epropaganda zabo.—Mez. 14:15; 1 Ti. 4:1.
16. Bulangalire buhe b’okuli rhuherhe, na bichi rhuhigirire kujira?
16 Rhumenyere oku abantu ba Yehova nji bafuma amalibuko makulu. Ntaye oyinji gurhe akalamo nji kaba omusezi. (Yak. 4:14) Aliko, nji rhube rhulamire amango m’amalibuko makulu changwa nji rhube rhwafire embere marhondere, nji rhwahabwa oluhembo lw’akalamo k’esiku n’amango nka rhugenderere kubera bemana. Abashiigwa nji baba haguma na Yesu omu mbingu. Ezindi ntama nji zaba omu paradizo hanola oku gulu. Rhujage rhwaseza obwenge bwerhu rhweshi oku bulangalire bwerhu bwinja bwenene n’okugenderera kuchirheganya oku lusiku lwa Yehova!
OLWIMPO 150 Olonze Mungu Y’ochunguka
a Omu 1 Watesalonike sura 5, muli emifano erhuyigirize oku bilolere olusiku lwa Yehova lw’amango mayinjire. Olola “lusiku” l’oluhe, na mangochi lwahika? Bande nji bafuma olola lusiku? Na bande nji barhalufuma? Gurhe rhwakachirheganya k’olola lusiku? Rhwaganira oku binwa by’entumwa Paulo n’okushubiza kw’ebila bibazo.
b Olole emyazi y’enkulikirane “Bachihanire Bonyine oku Bulonza.”