Nega Idia Idau Vadaeni
IDAUNEGAI Israela ai, mai ena abidadama King Solomona ena lohia henunai idia noho taudia be idia moale bada! Unai nega be maino, taga bada, bona moale negana. Solomona ese tomadiho momokanina ia badinaia negana lalonai, Iehova ese Israela besena ia hanamoa bada. Iehova ese taga bada sibona ia henia lasi Solomona dekenai, to “aonega bona diba bada” ia henia danu, mai maoromaoro bona lalokau ida ia lohia totona. (1 King Taudia 3:12) Baibel ia gwau: “Tanobada ibounai edia king taudia ese Solomona ena aonega, Dirava ese ia henia gauna, idia tahua. Idia ura Solomona dekenai idia mai, iena hereva idia kamonai.”—2 Sivarai 9:23.
Israela taudia dekenai, Iehova ese noho namo, maino, bona gau namodia momo herea ia henia. Dirava ena Hereva ia gwau: “Iuda taudia bona Israela taudia be momo herea, kone ena miri bamona, idia aniani, idia inuinu, bona idia moale noho.” Solomona ena mauri dinadia ibounai lalonai taunimanima “be mai maino danu idia noho. Edia bese ta ta ibounai be mai edia vain audia, bona mai edia fig audia.” Unai ia vara momokani bona ia be gabeai do ia vara gauna ia laulaulaia.—1 King Taudia 4:20, 25.
Nega idia idau vadaeni. Inai nega ena mauri be moale negadia gunadia amo ia idau vaitani. Hari, ogogami be hekwakwanai badana ta; Solomona ena nega lalonai bamona lasi. Taga bada besedia lalonai danu ogogami ia noho. Hegeregere, United Nations Development Program ia gwau, United States, bona Europe Union tanodia dekenai, taunimanima ibounai amo 15 pesen be ogogami dekenai idia noho.
The State of the World’s Children 1994 lalonai, UNICEF (United Nations Children’s Fund), ese tanobada ena oromana ia ripotilaia, bona ia gwau tanobada ena taunimanima ibounai 5.5 amo, ta ta be idia ogogami vaitani, bona ia gwau tanobada ena ogogami taudia edia mauri “be ia auka momokani, bona hanamoa dalana be lasi.”
Tano haida dekenai, ogogami taudia edia mauri ia auka badina gau davadia idia bada daekau dainai. Africa tanona ta dekenai, hahine ta ia gwau: “Maketi dekenai gau ta oi itaia, bona oi hereva, ‘Ia namo, do lau lao ruma bona moni lau abia lau hoia totona.’ Hora ta murinai, oi giroa lou to idia gwau do oi hoia diba lasi badina hari sibona ena davana ia daekau. Ta be dahaka do ia karaia? Unai be lalohisihisi gauna.”
Hahine ma ta unuseniai, ia gwau: ‘Ai mauri noho totona, ai abia gaudia ma haida ai laloaboio. Hari, edena bamona ai be aniani do ai abia be aiemai laloa bada gauna.’
United Nations idia gwau, vaira negana ena toana be namo lasi. Hegeregere, UNICEF ia gwau, bema taunimanima edia namba be hari ia bada noho bamona do ia bada lao neganai, “tau tamona ena mauri lalona,” tanobada ena ogogami taudia edia namba be nega hani amo do ia bada.
Ena be gau davadia idia bada herea bona noho dalana ia namo lasi, to Dirava ena hesiai taudia be mai badina idia moale totona. Ena be Dirava ena hesiai taudia be nega vaira idia moalelaia lasi taudia huanai idia noho, to idia be mai moale bona mai abidadama ida nega vaira idia naria noho. Gabeai herevana ese do ia hahedinaraia dahaka dainai unai bamona idia laloa.
[Picture Credit Line on page 3]
De Grunne/Sipa Press