STUDU 31
Da valor pa priviléjiu di orason
‘Pa nha orason ser sima insénsu priparadu na bu frenti’. — SALMO 141:2.
KÁNTIKU 47 Ora manenti pa Jeová
KUZÊ KI NU STA BEN STUDAa
1. Modi ki nu ta xinti pamodi Jeová ta dexa-nu pâpia ku el na orason?
KRIADOR di Séu ku Téra da-nu un priviléjiu ki ten txeu valor. El ta dexa-nu pâpia ku el na orason. Pensa na kel-li: Nu pode abri nos korason pa Jeová na kalker óra i na kalker língua, sen marka óra primeru. Nu pode pâpia ku el na un kama na ospital ô na kadia, i nu pode ten sertéza ma nos Pai ki ta ama-nu, ta obi-nu. Nu ten txeu gratidon pa es priviléjiu li.
2. Modi ki Rei Davidi mostra ma pa el orason éra un priviléjiu ki tinha txeu valor?
2 Pa Rei Davidi, orason éra un priviléjiu ki tinha txeu valor. El kanta pa Jeová: ‘Pa nha orason ser sima insénsu priparadu na bu frenti’. (Sal. 141:1, 2) Na ténpu di Davidi, kel insénsu sagradu ki saserdótis ta uzaba na adorason verdaderu, éra priparadu ku txeu kuidadu. (Êxo. 30:34, 35) Davidi krê pensaba dretu na kuzê ki el ta flaba Jeová na orason, sima kes algen ki ta priparaba insénsu ku kuidadu. É kel-li ki nu krê faze tanbê. Nu krê pa Jeová fika kontenti ku nos orason.
3. Ki atitudi nu debe ten óras ki nu ta faze orason pa Jeová i pamodi?
3 Óras ki nu ta pâpia ku Jeová na orason, nu debe ivita fika avontádi dimás. Má, nu debe mostra txeu ruspetu. Pensa na kes vizon ki Izaías, Ezekiel, Daniel i Juan resebe. Kes vizon li éra diferenti di kunpanheru, má es tinha un kuza kuazi igual. Na tudu es, Jeová é un Rei ki ta dexa algen dimiradu. Izaías ‘odja Jeová xintadu na un tronu grandiozu i ki staba na un lugar altu’. (Isa. 6:1-3) Ezekiel odja Jeová xintadu na se karu na Séu i na se vólta tinha un lus ki ta ‘brilhaba sima un arkuíris’. (Eze. 1:26-28) Daniel odja ‘Antigu di Dias’ bistidu ku ropa branku i lumi staba ta sai di se tronu. (Dan. 7:9, 10) I Juan odja Jeová xintadu na un tronu i na se vólta tinha un kuza sima un arkuíris bunitu ki ta parse ku smeralda. (Apo. 4:2-4) Óras ki nu ta pensa na glória di Jeová, ki ka ten konparason, nu ta lenbra ma pâpia ku el na orason é un priviléjiu grandi i ma é inportanti nu faze orason ku ruspetu. Má sobri kuzê ki nu debe ora?
‘NTON, NHOS FAZE ORASON ASI’
4. Ki lison ki nu ta prende di kuzê ki Jizus fla na komésu di kel orason ki sta na Mateus 6:9, 10?
4 Lé Mateus 6:9, 10. Na kel diskursu na monti, Jizus inxina se disiplus modi ki es ta fazeba orason di un manera ki ta agrada Deus. Dipôs di fla ‘nton, nhos faze orason asi’, kantu Jizus faze orason, primeru el fla kes kuza más inportanti ki ten aver ku vontadi di Jeová. El ora pa Jeová santifika Se nómi, pa Reinu ben, pa ben kaba ku tudu kes algen ki é kóntra Deus. I tanbê el ora pa kes kuza sábi ki Jeová ta ben faze na Téra i pa tudu algen. Óras ki nu ta pâpia di kes kuza li na nos orason nu sta mostra ma vontadi di Deus é inportanti pa nos.
5. Nu pode ora sobri kuzas ki nu meste?
5 Na kel otu párti di orason, Jizus mostra ma nu pode ora sobri kuzas ki nu meste. Nu pode pidi Jeová pon di kada dia, pa el purdua-nu nos pekadu, pa el proteje-nu di tentason i libra-nu di malvadu. (Mat. 6:11-13) Óras ki nu ta pidi Jeová kes kuza li, nu sta mostra-l ma nu sabe ma nu meste se ajuda i ma nu krê agrada-l.
Sobri kuzê ki un maridu pode ora djuntu ku se mudjer? (Odja parágrafu 6.)b
6. Nu debe ora sô pa kes kuza ki sta na kel orason ki Jizus inxina? Splika.
6 Jizus ka kreba pa se disiplus ripitiba palavra pa palavra kel orason ki el inxina-s. Na otus orason ki Jizus faze el pâpia di otus kuza ki el staba preokupadu ku el na kel momentu. (Mat. 26:39, 42; João 17:1-26) Di mésmu manera, nu pode ora sobri kalker kuza ki sta preokupa-nu. Óras ki nu tene un disizon pa toma nu pode pidi Jeová pa da-nu sabedoria i pa djuda-nu ntende. (Sal. 119:33, 34) Óras ki nu sta kuazi ta kumesa un diziginason difísil nu pode pidi Jeová pa djuda-nu ntende modi ki nu ta faze-l. (Pro. 2:6) Pai ku mai pode faze orason pa ses fidju i fidjus pode faze orason pa ses pai ku ses mai. I nos tudu nu pode i nu debe faze orason pa nos studantis di Bíblia i pa kes algen ki nu ta da tistimunhu. É klaru ki óras ki nu ta faze orason nu ka debe sô pidi pa Jeová djuda-nu.
Kuzê ki nu pode agradese Jeová pa el na nos orason? (Odja parágrafus 7 ti 9.)c
7. Pamodi ki nu debe lova Jeová na orason?
7 Nu debe lenbra di lova Jeová na nos orason. Ka ten ningen ki merese lovor más di ki nos Deus. El é ‘bon i el sta sénpri prontu pa púrdua’. Tanbê el ‘ten mizerikórdia i konpaxon, el ten paxénxa, é xeiu di amor lial i el é fiel.’ (Sal. 86:5, 15) Di sertéza nu ten bons motivu pa lova Jeová pa kes kualidadi ki el ten i pa kuzê ki el ta faze.
8. Kal ki é alguns kuza ki nu pode agradese Jeová pa el? (Salmo 104:12-15, 24)
8 Alén di lova Jeová na nos orason, nu debe xinti gana di agradese-l pa tudu kes kuza sábi ki el ta da-nu. Pur izénplu, nu pode agradese-l pa kes kor bunitu ki nu ta odja na flor, pa kes txeu kumida sábi i pa alegria di ten bons amigu. Nos Pai ki ta ama-nu ta da-nu kes kuza li i mutu más sô pamodi el krê odja-nu filís. (Lé Salmo 104:12-15, 24.) I más inportanti inda, nu ta agradese Jeová pa tudu kel kumida spritual ki el ta da-nu i pa kel speransa sábi ki nu ten pa futuru.
9. Kuzê ki pode djuda-nu lenbra di agradese Jeová? (1 Tessalonicenses 5:17, 18)
9 Alvês nu pode skese faxi di agradese Jeová pa tudu kes kuza ki el ta faze pa nos. Kuzê ki pode djuda-u lenbra di agradese-l? Bu pode faze un lista ku kuzas ki dja bu pidi Jeová i dipôs djobe modi ki dja el responde bus orason. I faze orason pa agradese-l pamodi el djuda-u. (Lé 1 Tessalonicenses 5:17, 18.) Pensa na kel-li: Nu ta fika kontenti i nu gosta óras ki otus algen ta mostra-nu gratidon. Di mésmu manera, óras ki nu ta lenbra di agradese Jeová pamodi el responde nos orason, kel-li ta pô-l ta fika kontenti. (Col. 3:15) Má ten otu motivu inportanti pa nu agradese nos Deus.
AGRADESE JEOVÁ PA SE FIDJU KI EL TA AMA
10. Sima sta na 1 Pedro 2:21, ki motivu ki nu ten pa agradese Jeová pamodi el manda Jizus pa Téra?
10 Lé 1 Pedro 2:21. Nu debe agradese Jeová pamodi el manda se Fidju ki el ta ama pa inxina-nu. Óras ki nu ta studa sobri Jizus nu ta prende txeu kuza sobri Jeová i modi ki nu ta dexa-l kontenti. Si nu mostra fé na sakrifisiu di Jizus, nu pode bira amigu di Jeová i sta na pas ku El. — Rom. 5:1.
11. Pamodi ki nu ta faze orason na nómi di Jizus?
11 Nu ta agradese Jeová pamodi nu pode pâpia ku el na orason através di se Fidju. Jeová ta uza Jizus pa da-nu kel ki nu pidi-l. Jeová ta obi i ta responde kes orason ki nu ta faze pa el na nómi di Jizus. Jizus fla: ‘Tudu kuza ki nhos pidi na nha nómi, N ta ben faze-l, asi pa Pai dadu glória através di Fidju.’ — João 14:13, 14.
12. Kal ki é otu motivu pa nu agradese Jeová pamodi se Fidju?
12 Jeová ta púrdua nos pekadu ku bazi na sakrifisiu di resgati di Jizus. Bíblia ta fla ma Jizus é nos ‘saserdóti prinsipal i el xinta na ladu direita di tronu di Kel ki ten más ónra na Séu’. (Heb. 8:1) Jizus é nos ‘ajudador djuntu ku nos Pai.’ (1 João 2:1) Nu ta agradese Jeová txeu pamodi el da-nu un Saserdóti Prinsipal ki ta ntende ma nos é pekador i ‘ta pidi pa nos.’ (Rom. 8:34; Heb. 4:15) Dja ki nos é inperfeitu, sen sakrifisiu di Jizus nu ka ta pode fazeba orason pa Jeová. Pur isu, di sertéza bu ta konkorda ma nunka bu ka ta konsigi agradese Jeová dretu pa kel prezenti ki ten txeu valor ki el da-nu, ki é se Fidju ki el ta ama!
ORA PA BUS IRMON KU IRMANS
13. Na kel noti antis di Jizus móre, modi ki el mostra ma el ta amaba se disiplus?
13 Na kel noti antis di Jizus móre, el faze un orason kunpridu ta pidi se Pai pa ‘fika di odju’ na se disiplus ‘pamodi kel Malvadu.’ (João 17:15) Kel-li mostra ma Jizus ta amaba es txeu! El staba kuazi ta pasa pa un provason difísil, má simé el staba preokupadu ku se apóstlus.
Kuzê ki nu pode pidi pa nos irmons ku irmans? (Odja parágrafus 14 ti 16.)d
14. Modi ki nu pode mostra ma nu ta ama nos irmons ku irmans?
14 Nu ta imita Jizus, óras ki nu ka ta konsentra sô na kes kuza ki nu meste. Má nu ta faze orason sénpri pa nos irmons ku irmans. Óras ki nu ta faze kel-li, nu sta ta obi ku kel órdi di Jizus di ama kunpanheru i nu sta mostra Jeová ma nu ta ama nos irmons ku irmans. (João 13:34) Faze orason pa es ta djuda-s. Palavra di Deus ta fla ma ‘súplika di un ómi justu ten txeu forsa.’ — Tia. 5:16.
15. Pamodi ki nos irmons ku irmans meste pa nu ora pa es?
15 Nos irmons ku irmans meste pa nu faze orason pa es pamodi es ta pasa pa txeu prubléma. Nu pode pidi Jeová pa djuda-s ka dizisti óras ki es sta duenti, óras ki es pasa pa un dizastri na naturéza, pa un géra, pirsigison ô otus prubléma. Tanbê nu pode ora pa kes irmon ku irmans ki ta trabadja duru pa djuda kes ki meste. Talvês bu konxe alguns irmon ki sta ta pasa pa prublémas sima kes-li. Pamodi ki bu ka ta fla ses nómi na bus orason? Nu ta mostra amor di verdadi pa nos irmons óras ki nu ta pidi Jeová pa djuda-s aguenta firmi.
16. Pamodi ki nu debe faze orason pa kes algen ki ta toma kónta di kongregason?
16 Kes ki ta toma kónta di kongregason ta xinti gratidon óras ki otus algen ta faze orason pa es. I é kel-li ki kontise ku apóstlu Polu. El fla: ‘Nhos faze orason pa mi tanbê, pa N dadu palavras óras ki N abri bóka, asi pa N pode konsigi pâpia ku koraji óras ki N djuda algen konxe kel segredu sagradu di notísias sábi’. (Efé. 6:19) Oji tanbê, ten txeu irmon ki ta trabadja duru pa toma kónta di kongregason. Nu ta mostra amor pa es óras ki nu ta pidi Jeová pa djuda-s na ses trabadju.
ÓRAS KI NU TA KONVIDADU PA NU FAZE ORASON PA OTUS
17-18. Kuzê ki nu debe lenbra di el óras ki nu ta konvidadu pa faze orason pa otus?
17 Alvês nu ta konvidadu pa faze orason pa otus algen. Pur izénplu, un irman ki sta faze un studu di Bíblia pode pidi kel irman ki bai ku el pa faze orason. Kel irman ki bai ku el pode ka konxe kel studanti dretu, nton pode ser ki el ta prifiri faze orason na fin di studu. Di kel manera li, el ta sabe midjór kuzê ki el ta fla na orason pa djuda kel studanti.
18 Un irmon pode konvidadu pa faze orason na runion pa pregason ô na un runion na kongregason. Kes irmon ki ten kel priviléjiu li debe lenbra kal ki é obijetivu di runion. Orason ka debe uzadu pa da kongregason konsedju ô pa faze avizus. Na kuazi tudu runion na kongregason ta dadu sinku minutu pa kántiku i orason. Pur isu, kel irmon ki sta faze orason ka meste uza ‘txeu palavra’, prinsipalmenti pa kumesa runion. — Mat. 6:7.
DEXA ORASON BIRA UN PÁRTI INPORTANTI NA BU VIDA
19. Kuzê ki ta djuda-nu sta prontu pa dia di julgamentu di Jeová?
19 Nu meste dexa orason bira un párti más inportanti na nos vida pamodi dia di julgamentu di Jeová sta kuazi ta txiga. Sobri kel-li Jizus fla: ‘Pur isu, nhos mante sienti, i nhos faze súplika tudu óra pa nhos konsigi skapa di tudu kes kuza ki ten ki kontise’. (Luc. 21:36) Nton, faze orason sénpri ta djuda-nu kontinua sienti, asi pa dia di julgamentu di Deus ka panha-nu di surpréza.
20. Modi ki nos orason pode ser sima un insénsu ki ta txera sábi?
20 Kuzê ki dja nu odja na kel studu li? Pa nos, orason é un priviléjiu ki ten txeu valor. Kes kuza más inportanti ki nu debe ora sobri el, é kes ki ten aver ku vontadi di Jeová. Tanbê nu ta agradese pa se Fidju, se Reinu i nu ta ora pa nos irmons ku irmans. I klaru, nu pode ora pa kes kuza ki nu meste i pidi ajuda pa nu kontinua ku nos fé fórti. Óras ki nu ta pensa dretu na kuzê ki nu ta fla na orason, nu ta mostra ma nu ta da valor pa es priviléjiu grandi. Asi pa Jeová, nos orason ta ser sima un insénsu ki ta txera sábi i ‘un kuza sábi pa el.’ — Pro. 15:8.
KÁNTIKU 45 Pensamentus di nha korason
a Nu ta agradese Jeová txeu pamodi el ta dexa-nu pâpia ku el na orason. Nu krê pa nos orason ser sima un insénsu ki ta txera sábi i ki ta agrada-l. Na kel studu li, nu ta ben odja kuzê ki nu debe fla na nos orason. Tanbê nu ta ben odja alguns kuza ki nu debe lenbra di el óras ki nu ta konvidadu pa nu faze orason pa otus algen.
b SPLIKASON DI FOTUS: Un maridu ta ora djuntu ku se mudjer pa djuda ses fidju na skóla, pa pai di un di es ki sta duenti i pa un studanti di Bíblia faze prugrésu.
c SPLIKASON DI FOTUS I DIZENHU: Un irmon ta agradese Jeová pa sakrifisiu di resgati di Jizus, pa nos Téra bunitu i pa kumida ki ta da algen forsa.
d SPLIKASON DI FOTUS: Un irman ta pidi Jeová pa djuda Grupu Enkaregadu di Óbra ku se spritu santu i pa djuda kes ki sta ta sufri pamodi dizastri na naturéza i pirsigison.