Etukulwa 13
Molwashike okukala nonghalamwenyo yometilokalunga haku eta elao
1. Omolwashike hatu dulu okupopya kutya ondjila yaJehova ohai eta elao?
JEHOVA oye ‘Kalunga omunelao’ nokwa hala u hafele onghalamwenyo. (1 Timoteus 1:11, OB-1954) Okweenda mondjila yaye, oto dulu okulimonena ouwa nokuhafela engungumano linene nolaalushe, ngaashi omulonga oo hau kala tau kunguluka alushe omeva. Okweenda mondjila yaKalunga otaku linyengifa yo omunhu opo a twikile nokulonga oilonga youyuki, “ngaashi omakufikufi omefuta.” Eshi otashi eta elao lashili.—Jesaja 48:17, 18.
2. Ongahelipi Ovakriste tava dulu okukala ve udite elao nande omafimbo amwe ohava kala tava ningwa nai?
2 Ovanhu vamwe otashi dulika va tye: ‘Ovanhu omafimbo amwe ohava mono oixuna omolwokulonga osho sha yuka.’ Oshoshili, naashi osho sha ningilwa ovayapostoli vaJesus. Ndele nande kwa li va hepekwa, ova kala va nyakukwa nova twikila ‘okuudifa evangeli laKristus.’ (Oilonga 5:40-42) Moshinima osho ohatu dulu okulihonga mo oilihongomwa ya fimana. Shimwe osho eshi kutya okukala nonghalamwenyo yometilokalunga itashi shilipaleke kutya alushe ohatu ka kala hatu ningwa nawa. Omuyapostoli Paulus okwa shanga ta ti: “Aveshe ovo va hala okukala metilokalunga muKristus Jesus, otava ka hepekwa.” (2 Timoteus 3:12) Etomheno loshinima eshi olo eli kutya Satana nosho yo ounyuni waye ove yele ovo ve na onghalamwenyo i li panghedi yometilokalunga. (Johannes 15:18, 19; 1 Petrus 5:8) Ndele ehafo lashili inali likolelela koinima yokombada. Ponhele yaasho, otali di mokwiitavela kutya fye ohatu longo osho sha yuka nomolwaasho twa hokiwa kuKalunga.—Mateus 5:10-12; Jakob 1:2, 3; 1 Petrus 4:13, 14.
3. Ongahelipi elongelokalunga laJehova li na okunwefa mo onghalamwenyo yomunhu?
3 Ope na ovanhu vamwe ovo tava diladila kutya otava dulu okupandika kuKalunga okupitila moilonga yokuliyandja pakafimbo ndele omafimbo amwe otava dulu oku mu dimbwa. Elongelokalunga lashili laJehova Kalunga hasho li li ngaho. Otali nwefa mo elihumbato lomunhu efimbo laye alishe e li oupafi, efiku nefiku, omudo nomudo. Omolwaasho hali ifanwa yo “ondjila.” (Oilonga 19:9; Jesaja 30:21) Onghedi yonghalamwenyo yometilokalunga oyo tai pula tu popye notu katuke metwokumwe nEendjovo daKalunga.
4. Omolwashike okuninga omalunduluko u kale mondjila yaKalunga ku na ouwa?
4 Ngeenge ovakonakoni vOmbibeli vape tava mono kutya ova pumbwa okuninga omalunduluko onhumba opo va hafife Jehova, otashi dulika ve lipule kutya: ‘Mbela onghalamwenyo yometilokalunga oi na tuu ongushu?’ Oto dulu okukala u na oushili kutya oi na. Omolwashike? Omolwaashi “Kalunga Oye ohole,” nonghee hano eendjila daye oda nuninwa oku tu etela ouwa. (1 Johannes 4:8) Kalunga oku na yo ounongo noku shii yo osho she tu wapalela. Molwaashi Jehova Kalunga omunaenghono adishe, ota dulu oku tu nghonopaleka tu dule okuwanifa po ehalo letu loku mu hafifa mokweefa po onghedindjikilile yonhumba ii. (Ovafilippi 4:13) Natu konakoneni omafinamhango amwe a kwatelwa monghalamwenyo yometilokalunga nokutala nghee oku a longifa taku eta elao.
OUYUKI OHAU ETA ELAO
5. Ombibeli otai ti ngahelipi kombinga yokupopya oipupulu nosho yo okuvaka?
5 Jehova oye “Kalunga koshili.” (Epsalme 31:5, NW) Kape na omalimbililo kutya owa hala okushikula oshihopaenenwa shaye nokukala wa shiivika u li omunhu omunashili. Ouyuki ohau eta okuhelishundula nosho yo omaliudo okukala wa mbilipalelwa. Ndele molwaashi okuhenouyuki oku li apeshe mounyuni ou u yadi oulunde, Ovakriste ova pumbwa edimbulukifo eli tali ti: “Popyeni oshili keshe tuu namukwao . . . Omulunga a ha vake vali, ndelenee na longe [noudiinini, NW] opo a kale e na sha okuyandjela eehepele.” (Ovaefeso 4:25, 28) Ovanailonga Ovakriste ohava longo oilonga youyuki efiku alishe. Ihava kufa oinima yomuyandji woilonga wavo, okuninga shapo e va pa epitikilo. Kutya nee okoilonga, okofikola ile omeumbo, omulongeli waJehova oku na okukala ‘nouyuki moinima aishe.’ (Ovaheberi 13:18, OB-1954) Keshe tuu omunhu oo e na ondjikilile yokupopya oipupulu ile yokuvaka ita dulu okuhokiwa kuKalunga.—Deuteronomion 5:19; Ehololo 21:8.
6. Ongahelipi ouyuki womutilikalunga tau fimanekifa Jehova?
6 Okukala omuyuki otashi eta omanangeko noupuna mahapu. Selina omufiyekadi omukwanaluhepo Omuafrika oo e hole Jehova Kalunga nosho yo omafinamhango aye ouyuki. Efiku limwe okwa toola ondjato mu na okambo kombaanga nosho yo omuvalu muhapu woimaliwa. Mokulongifa embo leenomola deengodi, okwa dula okumona mwene wayo—omunangeshefa oo kwa li a nyekwa. Omulumenhu oo ka li ta dulu okwiitavela omesho aye eshi Selina nande kwa li ta ehama, e mu etela ondjato yaye naashishe sha li mo. Omulumenhu oo okwa ti: “Ouyuki wa tya ngaha ou na okupewa ondjabi,” ndele ta pe Selina omuvalu wonhumba woimaliwa. Sha fimana unene, omulumenhu ou okwa pandula elongelokalunga laSelina. Heeno, oilonga youyuki ohai fimanekifa omahongo Ombibeli, ohai fimanekifa Jehova Kalunga notai etele ovalongeli vaye ovayuki elao.—Titus 2:10; 1 Petrus 2:12.
OKUYANDJA OHAKU ETA ELAO
7. Omolwashike okundobola kwa puka?
7 Mokukala ho yandje omu na elao, ndele ovanalwisho itava ka “fyuulula ouhamba waKalunga.” (1 Ovakorinto 6:10) Oludi limwe lolwisho olo li li apeshe olo okundobola, oko ku li onghendabala yokulikola oimaliwa okudja kwaavo tava lika po. Jehova ina hokwa ovo ve li ‘ovakongi veliko loulunde.’ (1 Timoteus 3:8) Nokuli nomeenhele omo okundobola kwa pitikwa omo omunhu ha ndobola ashike nelalakano lokulihafifa, ota dulu okupikwa nokukala ta xumifa komesho onghedi oyo ya hanauna po onghalamwenyo yavahapu. Luhapu okundobola ohaku eta oudjuu koukwaneumbo wanakundobola, oo tashi dulika u fiwe ashike noumaliwa vanini inava wana okulanda oinima oyo ya pumbiwa unene ngaashi oikulya noikutu.—1 Timoteus 6:10.
8. Ongahelipi Jesus a tula po oshihopaenenwa shiwa shokuyandja, nongahelipi hatu dulu okukala hatu yandje?
8 Omolwokuyandja kwavo kwopahole, Ovakriste ohava mono ehafo mokukwafela ovanhu vakwao, unene tuu ovaitaveli vakwao ovo ve na eemhumbwe. (Jakob 2:15, 16) Fimbo Jesus ine uya kombada yedu okwa mona nghee Kalunga ha yandje kovanhu. (Oilonga 14:16, 17) Jesus okwa yandja efimbo laye, oitalenti yaye nosho yo omwenyo waye nokuli omolwovanhu. Onghee hano okwa li ta dulu okutya: “Okuyandja oku nelao komesho yokutambula.” (Oilonga 20:35) Jesus okwa pandula yo omufiyekadi wohepele oo a yandja nehalo liwa mokutula oumaliwa vavali vakukutu moshikefa shoiyandjiwa yotembeli, molwaashi okwa yandja “emona laye alishe.” (Markus 12:41-44) Ovaisrael vonale nosho yo Ovakriste vomefelemido lotete ova tula po oshihopaenenwa shokuyandja nenyaku mokuyandja ekwafo lopamaliko keongalo nosho yo koilonga yOuhamba. (1 Omafimbo 29:9; 2 Ovakorinto 9:11-14) Kakele kokuyandja omayambidido opainiwe molwomalalakano oo, Ovakriste vefimbo lopaife otava hambelele Kalunga nehafo notava longifa onghalamwenyo yavo moilonga yaye. (Ovaroma 12:1; Ovaheberi 13:15) Jehova ote va nangeke noupuna omolwokulongifa efimbo lavo, eenghono davo nosho yo eedjo davo dikwao mwa kwatelwa oimaliwa yavo, okuyambidida elongelokalunga lashili nokuxumifa komesho oilonga yokuudifa onghundana iwa yOuhamba mounyuni aushe.—Omayeletumbulo 3:9, 10.
OINIMA IKWAO OYO HAI HAPUPALIFA ELAO
9. Oshike sha puka mokunwa oikunwa yoalkoholi sha pitilila?
9 Opo Ovakriste va kale nelao, ove na ‘okwaamena eenghono davo dokudiladila.’ (Omayeletumbulo 5:1, 2, NW) Eshi otashi pula opo va leshe nokudilonga Eendjovo daKalunga nosho yo oileshomwa yOmbibeli tai eta ouwa. Ndele ope na oinima oyo i na okuhenukwa. Pashihopaenenwa, okunwa oikunwa yoalkoholi kwa pitilila otaku dulu ku ningife omunhu a kale ita dulu okupangela omadiladilo aye. Ngeenge ve li monghalo ya tya ngaho, ovanhu vahapu ohava i moluhaelo, ohava longifa eenghono nohava etifa oiponga yomafyo. Kashi kumwifa hano eshi Ombibeli tai ti kutya eengholwe itadi ka fyuulula Ouhamba waKalunga! (1 Ovakorinto 6:10) Molwaashi Ovakriste vashili ova tokola toko okukala ve na “omadiladilo mawa,” ohava henuka oukolwe, naashi ohashi va kwafele va hapupalife elao mokati kavo.—Titus 2:2-6, NW.
10. (a) Omolwashike Ovakriste ihava longifa omakaya? (b) Okweefa eenghedindjikilile dipikedi oku na omauwa ashike?
10 Olutu la koshoka ohali yambidida mokweeta elao. Ndele ovanhu vahapu ova pikwa koinima oyo hai eta oshiponga. Pashihopaenenwa, konakona elongifo lomakaya. Ehangano lOnghalonawa lOunyuni otali kundaneke kutya okunwa omakaya ohaku “dipaa ovanhu ve fike pomamiliyona atatu omudo keshe.” Okweefa okunwa omakaya otashi dulika shi kale shidjuu omolwokuningwa nai kongama oko haku holoka po. Mepingafano naasho, ovo ihava nu vali omakaya ova mona kutya paife ove na oukolele muwa nove na oimaliwa ihapu okufiloshisho eemhumbwe domeumbo. Heeno, okweefa okunwa omakaya ile oinima imwe oyo hai eta oshiponga otashi yambidida mokukala nolutu la koshoka, eliudo la yela nosho yo elao lashili.—2 Ovakorinto 7:1.
ELAO MOHOMBO
11. Oshike tashi pulwa opo u kale nohombo i shii okufimanekwa i li paveta notai kalele?
11 Ovo ve li pamwe ngaashi omushamane nomukulukadi ove na okushilipaleka kutya ohombo yavo oi li paveta. (Markus 12:17) Ove na yo okutala ko ohombo kutya oshinakuwanifwa sha kwata moiti. Doshili, okutukuka otashi dulika ku kale kwa pumbiwa molwoinima ngaashi ngeenge taku anywa owina okuyandja eyambidido, okuningwa nai kwa hanya ile okutulwa moshiponga kwoupamhepo. (1 Timoteus 5:8; Ovagalati 5:19-21) Ndele eendjovo domuyapostoli Paulus mo 1 Ovakorinto 7:10-17 otadi ladipike ovalihomboli va kale pamwe. Doshili, ngeenge ova hala okukala nelao lashili, kave na okunyona ohombo. Paulus okwa shanga: “Ohombo nai fimanekwe kuaveshe, nomutala wohombo nau kale u he noshipo; osheshi ovaholi voipala novateyihombo Kalunga te va tokola.” (Ovaheberi 13:4) Outumbulilo ‘omutala wohombo’ otau ulike enangalafano pokati komulumenhu nomukainhu va hombola paveta. Kape na vali ekwatafano lopamilele limwe, ngaashi okuhombola ombada, tali dulu okupopiwa kutya ola ‘fimanekwa kwaaveshe.’ Kakele kaasho, Ombibeli otai tokola enangalafano komesho yohombo nosho yo oushenge.—Ovaroma 1:26, 27; 1 Ovakorinto 6:18.
12. Imwe yomoiimati ii yoluhaelo ilipi po?
12 Oluhaelo otashi dulika li ete enyaku lopambelela lopakafimbo, ndele ihali eta elao lashili. Otali nyematifa Kalunga notali dulu okweehameka eliudo lomunhu. (1 Ovatessaloniki 4:3-5) Oilanduliko inyikifa oluhodi yokunangalafana pondje yohombo otashi dulika i kale o AIDS nomikifi dikwao odo hadi tandavele pamilele. Olopota yopaunamiti otai ti: “Okwa tengenekwa kutya konyala ovanhu ve fike pomamiliyona 250 mounyuni aushe ohava kwatwa koshinena neemiliyona konyala 50 okokandongo omudo keshe.” Ope na yo oupyakadi wokumita. OInternational Planned Parenthood Federation otai kundaneke kutya omudo keshe mounyuni aushe, oukadona ve dulife pomamiliyona 15 ve li pokati komido 15 no 19 ohava miti, noshititatu shomuvo ohashi likufa omadimo. Ekonakono limwe ola ulika kutya mushimwe shomoilongo yaAfrika, eepersenda 72 domafyo aeshe ovanyasha oukadona vomido omulongo nasha, ohadi etifwa kekufemo lomadimo. Ovahaeli vamwe otashi dulika va ha kwatwe komikifi notashi dulika va ha ninge oufimba ndele itava dulu okuhenuka enyonauko lopamaliudo. Vahapu ihave litale ko vali ve na oshilonga nove litonda nokuli vo vene.
13. Omaupyakadi elipi po natango haa etwa kenyono lohombo, noshike sha taalela ovo tava twikile nokukala ovahaeli novateyi vohombo?
13 Ndele nande okunyona ohombo taku dulu okudiminwa po, oku li yo ekanghameno la kola lopamishangwa lokuhengana kukaume komohombo oo e he na etimba. (Mateus 5:32; yelekanifa Hosea 3:1-5.) Ngeenge oluhaelo la tya ngaha tali eta oidjemo yokuhengana, eshi ohashi ehameke pamaliudo kaume komohombo oo e he na etimba nosho yo ounona. Omolwouwa wovanhu aveshe, Eendjovo daKalunga otadi ulike kutya etokolo laye otali ka wila kombada yovahaeli novanyoni vohombo inave livela ombedi. Kakele kaasho, otadi ulike sha yela kutya ovo ve li moluhaelo “itava ka fyuulula ouhamba waKalunga.”—Ovagalati 5:19, 21.
“KAVE FI OSHITUKULWA SHOUNYUNI”
14. (a) Omaludi amwe okulongela oikalunga oo omutilikalunga e na okuhenuka elipi po? (b) Omapukululo elipi taa yandjwa muJohannes 17:14 nosho yo muJesaja 2:4?
14 Ovo va hala okuhokiwa kuJehova nokuhafela omanangeko noupuna Ouhamba ohava henuka elongelo loikalunga loludi keshe. Ombibeli otai ulike kutya osha puka okuhonga nokwiilikana oihongwafano, mwa kwatelwa yo ngaashi omafano aKristus nosho yo aina yaJesus, Maria. (Exodus 20:4, 5; 1 Johannes 5:21) Hano, Ovakriste vashili ihave linyongamene komafano, omishiyakano nosho yo oihongwafano. Ohava henuka yo omaludi keshe elongelokalunga paenghedi itadi udiwa ko noupu, ngaashi okufimaneka omapandela nosho yo okwiimba omaimbilo oo taa fimaneke oiwana. Ngeenge tava fininikwa va longe oilonga ya tya ngaha, ohava dimbuluka eendjovo daJesus e di lombwela Satana: “Omwene Kalunga koye u noku mu twila eengolo noye aeke u noku mu [longela oshilonga shiyapuki, NW].” (Mateus 4:8-10) Jesus okwa popya kutya ovashikuli vaye “kave fi oshitukulwa shounyuni.” (Johannes 17:14, NW) Eshi otashi ti okukala ve he na ombinga moinima yopapolitika nokukala nombili metwokumwe naJesaja 2:4 oo ta ti: “Ye [Jehova Kalunga] ota tokola pokati koiwana, ndee ta yukifa oiwana [yomoilongo] ihapu. Ndele vo otava ka hambula omaongamukonda omatemo, nomaonga avo oikashulifo; ndele itava ka lwifafana vali nongaashi itave lilongo vali oukwaita.”
15. Babilon Shinene oshike, noshike hashi ningwa kovakonakoni vOmbibeli vape vahapu opo va dje mo musho?
15 Okukala ‘ve he fi oshitukulwa shounyuni’ otashi ti yo kutya ove na okuteya po ekwatafano keshe ‘naBabilon shinene,’ ouhamba wounyuni womalongelokalunga oipupulu. Elongelokalunga la nyata ola tandavela okudja kuBabilon shonale fiyo la kala nokupangela ovanhu vokombada yedu nepangelo lalo liyahameka pamhepo. “Babilon shinene” osha kwatela mo omalongelokalunga aeshe oo omahongo ao noilonga yao itai tu kumwe neshiivo lokushiiva Kalunga. (Ehololo 17:1, 5, 15) Kape na omulongeli waJehova omudiinini ta ka kufa ombinga moilonga yomuhanga yomalongelokalunga amwe e lili ile mokukala nekwatafano lopamhepo noshitukulwa keshe shaBabilon Shinene. (Numeri 25:1-9; 2 Ovakorinto 6:14) Omolwaashi ovakonakoni vOmbibeli vahapu vape ohava tumu omikanda dokuxulifa po oukwashilyo wavo komahangano omalongelokalunga omo ve li. Eshi oshe va ehenifa popepi naKalunga kashili, ngaashi sha xunganekwa taku ti: “Djeni mo mokati kavo nye mu liyoolole mo muvo, Omwene osho [ta] ti, nye inamu kuma eshi sha nyata; opo Ame ohandi mu tambula.” (2 Ovakorinto 6:17; Ehololo 18:4, 5) Mbela okutambulwa ko kuTate yetu yomeulu kwa tya ngaha hako wa hala neenghono?
KONAKONA OMADANO OIVILO YOKOMUDO
16. Omolwashike Ovakriste vashili ihava dana Okrismesa?
16 Onghalamwenyo yometilokalunga otai tu mangulula ko komadano omafiku omafudo omounyuni oo luhapu e li omutengi. Pashihopaenenwa, Ombibeli itai holola nande efiku lokondadalunde omo mwa dalwa Jesus. Vamwe otashi dulika va tye: ‘Okwa li ndi shi Jesus okwa dalwa mo 25 aDesemba.’ Eshi itashi shiiva molwaashi okwa fya poitemadula mo 33 O.P. e na omido 33 1/2. Kakele kaasho, pefimbo ledalo laye ovafita voimuna ova li “va nangela oimuna yavo oufiku moixwa.” (Lukas 2:8) Medu laIsrael, kexulilo laDesemba ohaku kala kwa talala, nolo efimbo lodula olo eedi di na okukala da amenwa oufiku komhepo yokufu. Doshili, 25 Desemba okwa li efiku le likalekelwa kOvaroma li li efiku ledalo loshikalunga shavo shetango. Omafelemido konima eshi Jesus a li kombada yedu, Ovakriste ovashunimonima ova tambula ko efiku olo li li efiku lokudana edalo laKristus. Onghee hano, Ovakriste vashili ihava dana Okrismesa ile efudo keshe la kanghamena komahongo omalongelokalunga oipupulu. Molwaashi vo ove liyandjela Jehova oye aeke, ihava dana yo omafiku omafudo oo taa fimaneke ovanhu ile oiwana ilunde.
17. Omolwashike ovanhu ovatilikalunga ihava dana oivilo yomadalo, ndele nande ongaho omolwashike ounona Ovakriste ve udite elao?
17 Ombibeli otai tumbula ashike omadano omadalo avali kondadalunde, naaeshe avali okwa kwatela mo ovalumenhu ovo inava longela Kalunga. (Genesis 40:20-22; Mateus 14:6-11) Molwaashi Omishangwa itadi holola efiku ledalo lomulumenhu a wanenena Jesus Kristus, omolwashike tu na okuyandja elitulemo komafiku omadalo ovanhu inava wanenena? (Omuudifi 7:1) Doshili, ovadali ovatilikalunga ihava teelele efiku le likalekelwa opo va ulikile ovana ohole. Okakadona Okakriste komido 13 oka ti: “Ovaneumbo vambuletu naame ohatu hafele oinima ihapu pamwe. . . . Ame ondi hole unene ovakulunhu vange, nongeenge ounona vamwe tava pula kutya omolwashike ihandi dana oivilo yomafiku omafudo, ohandi va lombwele kutya efiku keshe kwaame oshivilo.” Omunyasha Omukriste omunamido 17 ota ti: “Meumbo letu, omaano ohaa pewafana momukokomoko womudo aushe.” Ngeenge omaano otaa yandjwa inashi teelelwa, ohashi eta ehafo linene.
18. Edano lokomudo olo Jesus a lombwela ovashikuli vaye opo ve li diinine olilipi po, notali tu dimbulukifa shike?
18 Kwaavo tava lalakanene onghalamwenyo yometilokalunga, momudo keshe omu na efiku limwe olo li na okudimbulukiwa monghedi ye likalekelwa. Olo Ouvalelo wOmwene, olo luhapu hali ifanwa Edimbuluko lefyo laKristus. Shi na sha nalo, Jesus okwa lombwela ovashikuli vaye ta ti: “Shi ningeni okudimbulukwa nge.” (Lukas 22:19, 20; 1 Ovakorinto 11:23-25) Eshi Jesus a dika po ouvalelo ou konguloshi yo 14 Nisan, 33 O.P., okwa longifa omungome inau ya onhafi nosho yo omaviinyu matilyana, ei otai faneke olutu laye lopanhu li he na etimba osho yo ohonde yaye ya wanenena. (Mateus 26:26-29) Omadidiliko aa ohaa longifwa kOvakriste ovavaekwa nomhepo iyapuki yaKalunga. Ovo ova twalwa mehangano lipe nosho yo mehangano lOuhamba nove na eteelelo lomeulu. (Lukas 12:32; 22:20, 28-30; Ovaroma 8:16, 17; Ehololo 14:1-5) Ndele nande ongaho, otashi ka etela aveshe ouwa ovo ve li po onguloshi oyo tai tu kumwe no 14 Nisan pakalindeli konale kOshijuda. Ohava dimbulukifwa ohole oyo ya ulikwa kuJehova Kalunga naJesus Kristus okupitila mekuliloyambo lokudima po omatimba olo tali shi ningi tashi shiiva kwaavo va hokiwa kuKalunga va mone omwenyo waalushe.—Mateus 20:28; Johannes 3:16.
OILONGA NOMALIHAFIFO
19. Eshongo lilipi Ovakriste hava shakeneke moilonga yokulongela omboloto?
19 Ovakriste vashili ove na oshinakuwanifwa shokulonga noudiinini nokufila oshisho eemhumbwe davo. Oku shi wanifa po otaku etele omitwe domaukwaneumbo embilipalelo. (1 Ovatessaloniki 4:11, 12) Doshili, ngeenge oilonga yOmukriste otai kondjifafana nOmbibeli, otashi ke mu nyeka elao. Ndele omafimbo amwe oshidjuu kOmukriste opo a mone oilonga oyo tai tu kumwe momifikamhango dOmbibeli. Pashihopaenenwa, ovanailonga vamwe ohava pulwa opo va kengelele ovalandi. Mepingafano naasho, ovayandji voilonga vahapu otave ke linyenga nokumbilipaleka eliudo lomunailonga oo e li omuyuki, molwaashi itava ka kala va hala okukanifa omunailonga e shi okulineekelwa. Ndele kutya nee oshike tashi ka holoka po, oto dulu okukala noushili kutya Kalunga ota ka nangeka noupuna eenghendabala doye u mone oilonga oyo tai ke ku kaleka nomaliudo a koshoka.—2 Ovakorinto 4:2.
20. Omolwashike tu na okutala nawa ngeenge hatu hoolola omalihafifo?
20 Molwaashi Kalunga okwa hala ovapiya vaye va kale ve udite elao, otwa pumbwa okukala nondjele shi na sha noilonga idjuu nomafimbo okulihafifa nokufuda po. (Markus 6:31; Omuudifi 3:12, 13) Ounyuni waSatana ohau xumifa komesho omalihafifo ouhenakalunga. Ndele opo tu hafife Kalunga, otu na okuhoolola nawa omambo oo hatu lesha, eeprograma doradio neemusika odo hatu pwilikine kudo, nosho yo eekonseta, eekino, oinyandwa, eeprograma doTV nosho yo eevidio odo hatu tale. Ngeenge omalihafifo oo twa kala twa hoolola nale otaa kondjifafana nomalondwelo oo taa hangika momishangwa ngaashi Deuteronomion 18:10-12, Epsalme 11:5 (NW), nosho yo Ovaefeso 5:3-5, ohatu ka hafifa Jehova nohatu ka ninga ovanelao ngeenge hatu ningi omalunduluko.
OKUFIMANEKA OMWENYO NOHONDE
21. Ongahelipi okufimaneka omwenyo taku nwefa mo etaleko letu li na sha nokutala ko ekufemo ledimo nosho yo eenghedindjikilile nelihumbato letu?
21 Opo tu mone elao lashili, otu na okutala ko omwenyo womunhu kutya ouyapuki, ngaashi naanaa Jehova he u tale ko. Eendjovo daye ode tu kelela tu ha dipae. (Mateus 19:16-18) Doshili, Omhango yaKalunga kOvaisrael otai ulike kutya nomwenyo wokaana oko ke li medimo okwe u tala ko u na ondilo—hangaashi oshinima shi na okuhanaunwa po. (Exodus 21:22, 23) Omolwaasho, katu na okutala ko omwenyo ongoshinima shombilixa, mokulongifa omakaya, mokuhepeka omalutu etu noingangamifi ile noalkoholi ile mokutula omwenyo wetu moshiponga owina. Ndele katu na yo okukufa ombinga momalipyakidilo keshe taa tula omwenyo moshiponga, noitatu ka dina yo eemhango deameno, osho tashi dulu okutwala mokukala netimba lohonde.—Deuteronomion 22:8.
22. (a) Etaleko lometilokalunga li na sha nohonde nelongifo layo olilipi po? (b) Ohonde ashike yalyelye tai dulu okuxupifa shili omwenyo?
22 Jehova okwa lombwela Noa noukwaneumbo waye kutya ohonde oi lile po omwenyo. Onghee hano, Kalunga okwe va shilika va ha lye nande ohonde. (Genesis 9:3, 4) Molwaashi fye otu li oludalo lavo, hano omhango oyo oye tu kwatela mo atusheni. Jehova okwa lombwela Ovaisrael kutya ohonde oi na okutilwashi medu nokai na okulongifwa omolwomalalakano ovanhu opaumwene. (Deuteronomion 12:15, 16) Nomhango yaKalunga i na sha nohonde okwa li ya endululwa eshi Ovakriste vomefelemido lotete va lombwelwa taku ti: ‘Lidilikeni ohonde.’ (Oilonga 15:28, 29) Omolwokufimaneka ouyapuki womwenyo, ovanhu ovatilikalunga ihava itavele okutulwa ohonde, nokuli nande vamwe nava kale tava fininike kutya omulandu wa tya ngaha otau ka xupifa eemwenyo davo. Omauhaku opaunamiti amwe e lili oo haa tambulwa ko kEendombwedi daJehova okwa kala e na oshidjemo shiwa unene noihaa etele omunhu oiponga oyo hai di mokutulwa ohonde. Ovakriste ove shii kutya ohonde ashike yaJesus ya tilwashi tai dulu okuxupifa shili omwenyo. Okwiitavela muyo otaku eta ediminepo nosho yo etimaumbwile lomwenyo waalushe.—Ovaefeso 1:7.
23. Eendjabi dimwe donghalamwenyo yometilokalunga odilipi po?
23 Osha yela kutya okukala nonghalamwenyo yometilokalunga otaku pula eenghendabala. Otaku dulu okutwala mokushekwa koilyo youkwaneumbo ile kovashiivikile. (Mateus 10:32-39; 1 Petrus 4:4) Ndele ondjabi yokukala nonghalamwenyo ya tya ngaha oi dule kokule eyeleko keshe. Otai twala mokukala neliudo liwa notai etifa po oukumwe muwa pokati koye novalongeli Jehova vakweni. (Mateus 19:27, 29) Ndele diladila ashike okukala mounyuni mupe wouyuki waKalunga fiyo alushe! (Jesaja 65:17, 18) Nokudulika komayele Ombibeli itaku eta tuu enyaku nokuhafifa omutima waJehova! (Omayeletumbulo 27:11) Kape na omalimbililo kutya okukala nonghalamwenyo yometilokalunga otaku eta elao!—Epsalme 128:1, 2.
KONAKONA ESHIIVO LOYE
Omatomheno amwe elipi po taa ulike kutya omolwashike onghalamwenyo yometilokalunga hai eta elao?
Okukala nonghalamwenyo yometilokalunga otaku pula omalunduluko elipi?
Omolwashike wa hala okukala nonghalamwenyo yometilokalunga?
[Efano pepandja 124, 125]
Okukala nondjele shi na sha nomalipyakidilo opamhepo nomafimbo okulihafifa, otashi eta elao kwaavo ve na onghalamwenyo yometilokalunga