Oto dulu okuxwepopaleka okudula kwoye okudimbuluka oinima
JEHOVA KALUNGA okwa shita ouluvi womunhu noukwatya mukumwifi wokudimbuluka. Ouluvi wetu owa fa omhungulilo omo hatu dulu okutuvikila oinima ndele itamu yada nohatu dulu okukufa mo ndele itamu pu. Onghedi omo ouluvi wa shitwa otai ulike kutya Kalunga okwa li a lalakanena ovanhu va kale nomwenyo fiyo alushe. — Eps. 139:14; Joh. 17:3.
Ndele otashi dulika u udite kutya iho dimbuluka oinima ihapu oyo we lihonga ngeenge we i pumbwa. Oshike mbela to dulu okuninga po opo u xwepopaleke okudula kwoye okudimbuluka oinima?
Kala u na ohokwe
Okukala nohokwe moinima ohashi kwafele omunhu a xwepopaleke okudula kwaye okudimbuluka. Ngeenge otwa kala hatu konenene oinima nokukala tu na ohokwe movanhu nosho yo mwaasho tashi ningwa momudingonoko wetu, otashi ke tu kwafela tu kale hatu dimbuluka oinima noupu. Oikala ya tya ngaho otai ke tu kwafela yo tu kale tu na ohokwe ngeenge hatu lesha ile ngeenge hatu udu kombinga yoinima oyo tai tu etele ouwa tau kalelele.
Ovanhu vamwe ihava dimbuluka noupu omadina ovanhu. Ndele tu li Ovakriste, otu shii kutya ovanhu aveshe ova fimana, kutya nee Ovakriste vakwetu, ovanhu ovo hatu udifile ile ovovo hatu shakeneke peemhito di lili noku lili. Oshike tashi dulu oku tu kwafela opo tu kale hatu dimbuluka omadina ovanhu oo twa pumbwa filufilu okudimbuluka? Omuyapostoli Paulus okwa li a tumbula ovanhu 26 komadina ovo va li oilyo yeongalo limwe olo a li a shangela onhumwafo. Osha yela kutya okwa li e na ohokwe movanhu ovo, naasho oshi liwetikile moushili oo kutya ka li ashike a tumbula omadina avo, ndele okwa li yo a tumbula oinima yokondadalunde i na sha navo. (Rom. 16:3-16) Ovapashukili vamwe ovaendi vEendombwedi daJehova ohava dimbuluka nawa omadina ovanhu, nokuli nonande ohava ende tava talele po omaongalo e lili noku lili oshivike keshe. Oshike mbela hashi va kwafele va dimbuluke omadina ovanhu? Ohava kendabala okulongifa lwoikando edina lomunhu eshi tava popi naye oshikando shotete. Ohava kendabala yo okukwatakanifa edina lomunhu oo noshipala shaye. Shimwe vali, ohava longo pamwe novanhu ve lili noku lili moukalele nokulya omusha pamwe navo. Ngeenge owa shakene nomunhu wonhumba, mbela oto ka dimbuluka ngoo edina laye? Opo u dimbuluke edina lomunhu, tete kala u na etomheno liwa loku shi ninga, opo nee kendabala okutula moilonga omaetepo oo a popiwa metetekelo.
Osha fimana yo okudimbuluka osho wa lesha. Ndele mbela oshike tashi dulu oku ku kwafela u xwepopale moshinima osho? Owa pumbwa okukala u na ohokwe mwaasho to lesha nokukala u udite ko osho to lesha. Opo u yandje elitulemo filufilu kwaasho to lesha, owa pumbwa okukala wa hokwa oshinima osho. Ngeenge to lesha oshinima shonhumba, ito dulu oku shi koneka ngeenge oto diladila koinima imwe i lili. Oto ka uda ko nawa oinima ngeenge oto kwatakanifa ouyelele oo naasho u shii ile osho we lihonga nale. Lipula kutya: ‘Ongahelipi handi dulu okutula moilonga ouyelele oo mokukalamwenyo kwange, nonaini? Ongahelipi handi dulu oku u longifa opo ndi kwafele vamwe?’ Ohashi kwafele yo ngeenge to lesha oinhoko yomatumbulo ponhele yokulesha oshitya noshitya. Kungaho, oto ka uda ko noupu omadiladilo nokudidilika oitwa ya fimana, naasho otashi ku kwafele u dimbuluke noupu osho to lesha.
Kala ho endulula pauxupi osho wa lesha
Ovashiivinawa moinima i na sha nehongo ohava divilike kutya osha fimana okweendulula mwaasho omunhu a lesha. Konima eshi omuprofesa umwe a ninga omakonakono onhumba, okwa li a mona kutya okweendulula divadiva moule womunute osho wa lesha otashi ka findila moule womadiladilo oye ouyelele oo wa lesha. Onghee hano, diva konima eshi wa mana okulesha nande oshitukulwa shonhumba ile outendo vonhumba voshitukulwa osho, endulula oitwa ya fimana yaasho wa lesha opo u i findile momadiladilo oye. Diladila kunghee to dulu okuyelifa noitya yoye mwene oshitwa keshe shipe osho we lihonga. Ngeenge owa kala ho endulula mwaasho wa lesha diva konima eshi wa mana okulesha, otashi ke ku kwafela u koneke ouyelele oo oule wefimbo lile.
Konima yomafiku manini, kendabala okweendulula osho wa lesha moku shi lombwela vamwe. Oto dulu oku shi lombwela oshilyo shoukwaneumbo weni, omunhu wonhumba meongalo, omunailonga mukweni, omunafikola mukweni, omushiinda sheni ile omunhu oo wa shakeneka moukalele womomapya. Eshi to hepaululile omunhu oo, divilika oitwa oyo ya fimanenena nosho yo Omishangwa odo tadi yambidida oitwa oyo. Okuninga ngaho otaku ke ku kwafela u findile momadiladilo oye oinima oyo ya fimana notashi ka etela yo vamwe ouwa.
Kala ho dilonga koinima oyo ya fimana
Kakele kokweendulula mwaasho wa lesha noku shi lombwela vamwe, oto ka mona kutya okudilonga koinima ya fimana oyo we lihonga otashi ke ku etela yo ouwa. Ovashangi vOmbibeli, Asaf naDavid, navo osho va li hava ningi ngaho. Asaf okwa ti: “Onda hala okudimbulukwa oinenelonga yOmwene, heeno, okudimbulukwa oikumifilonga yoye yonale, onda hala ndi diladile okulonga kwoye nokufekaafeka oiningwa yoye inene.” (Eps. 77:12, 13) David okwa shanga a ti: ‘Ohandi ku diladila momanangelo oufiku.’ “Ohandi dimbulukwa omafimbo onalenale, oilonga yoye aishe ohandi i shipulula.” (Eps. 63:7; 143:5) Mbela naave oho dilonga ngoo?
Okudiladila moule kwa tya ngaho kwomunhu to dilonga koinima oyo Jehova a ninga, komaukwatya aye nosho yo komishangwa odo tadi holola kutya ehalo laye olilipi itaku ke tu kwafela ashike tu dimbuluke oinima, ndele otaku ke tu etela yo ouwa muhapu. Ngeenge otwa kala hatu dilonga, otashi ke tu kwafela tu koneke oinima oyo ya fimanenena. Oinima oyo wa koneka ohai vyula ounhu wetu womeni noyo tai ufa kutya ounhu woye womeni owa tya ngahelipi. — Eps. 119:16.
Omhepo iyapuki otai dulu oku tu kwafela
Ope na sha yo vali osho tashi dulu oku tu kwafela ngeenge twa hala okudimbuluka eeshili di na sha noilonga yaJehova nosho yo oinima oyo Jesus Kristus a li a honga. Jesus okwa li a lombwela ovashikuli vaye moufiku oo wa tetekela efyo laye a ti: “Eshi onde shi mu lombwela fimbo ndi li punye. Ndelenee [omukwafi, NW], Omhepo Iyapuki, Oye Tate te ke i tuma medina lange, otai mu longo ashishe ndee tai mu dimbulukifa ashishe nde shi mu lombwela.” (Joh. 14:25, 26) Omuhongwa Mateus naJohannes opo va li eshi Jesus a popya eendjovo odo. Mbela omhepo iyapuki oya li ngoo ye va kwafela va dimbuluke osho Jesus a li e va honga? Heeno, oya li ye va dimbulukifa. Konima eshi pa pita omido 8 okudja eshi Jesus a fya, Mateus okwa li a mana okushanga ehokololo li na sha nonghalamwenyo yaJesus, olo la kwatela mo oinima ihe fi okudimbuwa ngaashi Eudifo lokOmhunda nosho yo omauyelele okondadalunde e na sha nedidiliko lokukala po kwaKristus nolefimbo lexulilo longhalelo ei yoinima. Eshi pa pita omido 65 okudja eshi Jesus a fya, omuyapostoli Johannes okwa shanga Evaengeli laye olo la kwatela mo omauyelele okondadalunde e na sha naasho Jesus a li a popya moufiku waxuuninwa oo a li novayapostoli vaye fimbo ina fya. Nopehe na omalimbililo, Mateus naJohannes ova li va koneka nawa oinima oyo Jesus a li e va lombwela nosho yo oyo a li a ninga fimbo a li navo. Ndele omhepo iyapuki oyo ya li ye va kwafela opo vaha dimbwe omauyelele a fimanenena oo Jehova a li a hala a shangwe mEendjovo daye.
Mbela omhepo iyapuki ohai kwafele ngoo ovapiya vaKalunga vokunena? Heeno, ohai va kwafele. Odoshili kutya omhepo iyapuki ihai tula momadiladilo etu oinima oyo inatu lesha nande onale, ndele ohai tu kwafele tu dimbuluke oinima ya fimana oyo twe lihonga mefimbo la pita. (Luk. 11:13; 1 Joh. 5:14) Ngeenge twa pumbwa ekwafo meenghalo donhumba, ohai pendula omadiladilo etu opo tu “dimbulukwe eendjovo edi da popiwa nale kovaprofeti ovayapuki, noshipango shOmwene noshOmukulili.” — 2 Pet. 3:1, 2.
‘Inamu dimbwa’
Jehova okwa li a kunghilila Ovaisrael lwoikando a ti: ‘Inamu dimbwa.’ Ka li ngeno a teelela Ovaisrael va dimbuluke filufilu keshe shimwe, ndele okwa li te va kunghilile opo vaha kale va pwila mokulalakanena oinima yavo yopaumwene ndele tava dimbwa oilonganghono oyo a li e va longela. Ova li ve na okukaleka momadiladilo nghee Jehova e va xupifa eshi a li a tuma omweengeli waye a ka dipae oiveli aishe yOvaegipti nosho yo eshi a li e va endifa poukukutu mEfuta Litilyana nokwa hanauna po Farao netangakwaita laye. Ova li yo ve na okudimbuluka kutya Kalunga okwe va pa Omhango yaye pOmhunda yaSinai nonokutya okwa li e va pitifa mombuwa noku va twala mEdu lEudaneko. Ovaisrael kava li ve na okudimbwa oinima ya tya ngaho meityo olo kutya oinima oyo oya li i na okunwefa mo onghedi yavo yokukalamwenyo kwakeshe efiku. — Deut. 4:9, 10; 8:10-18; Ex. 12:24-27; Eps. 136:15.
Nafye otu na okulungama tuha kale ovadimbwanhu. Nonande ohatu ungaunga nomaupyakadi okukalamwenyo, katu na okudimbwa Jehova. Otu na okukaleka momadiladilo kutya ye oKalunga koludi lilipi nosho yo ohole oyo e tu ulikila eshi e tu pa Omona waye oshali e tu kulile moulunde opo tu ka kale nomwenyo wa wanenena fiyo alushe. (Eps. 103:2, 8; 106:7, 13; Joh. 3:16; Rom. 6:23) Ngeenge otwa kala hatu lesha Ombibeli pandjikilile nokukufa ombinga pokwoongala nosho yo moilonga yomomapya, otashi ke tu kwafela tu findile momitima detu eeshili odo di na ondilo.
Ngeenge to ningi omatokolo, kutya nee omanini ile okwa kwata moiti, ou na okukaleka momadiladilo eeshili odo da fimanenena nokweefa di nwefe mo okudiladila kwoye. Ino di dimbwa nandenande eeshili da tya ngaho. Kala yo ho pula ekwafo kuJehova. Ponhele yokukala ho tale ko oinima pataleko lopanhu ile okulineekela momauko omutima inau wanenena, lipula kutya: ‘Omayele ile omafinamhango opamishangwa elipi taa dulu okukwafela nge ndi ninge etokolo lopandunge?’ (Omayel. 3:5-7; 28:26) Ito dulu okudimbuluka oinima oyo ino lesha ile ino i uda nande onale. Apa ngoo pe fike eshiivo loye lashili tali ende tali hapupala nosho yo ohole yoye yokuhola Jehova, opo ngoo tapa ka kala pe fike ouhapu woinima oyo omhepo iyapuki tai dulu oku ku dimbulukifa, nohole yoye yokuhola Jehova otai ke ku linyengifa u katuke metwokumwe neshiivo olo.