Etukulwa etimulongo netimuwoi
Twikila okupopya eendjovo daKalunga nouladi
1. (a) Onghundana iwa ilipi ovahongwa vaJesus va udifa, ndele Ovajuda vamwe ove linyenga ngahelipi? (b) Omapulo elipi tashi dulika tu pule?
OMIDO hanga 2 000 lwaapo da pita, Omona waKalunga, Jesus Kristus, okwa li a nangekwa po a ninge Ohamba yomonakwiiwa kedu alishe. Jesus okwa li a dipawa omolwomaminimini ovatondi vopalongelokalunga, ndele Jehova okwe mu nyumuna koufi. Okupitila muJesus, ovanhu paife otava dulu oku ka mona omwenyo waalushe. Ndele eshi ovahongwa vaJesus va udifa onghundana iwa moipafi, opa holoka omahepeko. Vamwe vomuvo ova li va tulwa meedolongo, vamwe ova li va dengwa ndele tava lombwelwa va ha popye vali kombinga yaJesus. (Oilonga 4:1-3, 17; 5:17, 18, 40) Okwa li ve na okuninga shike? Ngeno ove owa ninga shike? Mbela ngeno owa twikila okuyandja oundombwedi nouladi?
2. (a) Onghundana ikumwifi ilipi ya pumbwa okuudifwa kunena? (b) Oolyelye ve na oshinakuwanifwa shokuudifa onghundana iwa?
2 Mo 1914 Ohamba yOuhamba waKalunga, Jesus Kristus, oya nangekwa po meulu koshipangelapundi opo i pangele ‘mokati kovatondi vayo.’ (Epsalme 110:2) Konima yaasho, Satana neendemoni daye ova umbwa mo meulu, va umbilwa kombada yedu. (Ehololo 12:1-5, 7-12) Omafiku axuuninwa onghalelo ei yopaife youkolokoshi okwa tameka. Ngeenge efimbo olo la pu ko, Kalunga ota ka nyanyaula po onghalelo aishe yoinima yaSatana. (Daniel 2:44; Mateus 24:21) Ovaxupipo otava ka kala ve na eteelelo lomwenyo waalushe kombada yedu olo tali ka ninga oparadisa. Ngeenge owa tambula ko onghundana iwa oyo, oto ka kala wa hala oku i lombwela vamwe. (Mateus 24:14) Ndele oto dulu okuteelela ovanhu ve ke linyenge ngahelipi?
3. (a) Ovanhu ohave linyenge ngahelipi ketumwalaka lOuhamba? (b) Epulo lilipi tu na okulipula?
3 Ngeenge to udifa onghundana iwa yOuhamba, ovanhu vamwe otashi dulika ve i tambule ko, ndele vahapu otava ka kala ve he na ko nasha nayo. (Mateus 24:37-39) Vamwe otashi dulika ve ku sheke ile ve ku pataneke. Jesus okwa londwela kutya omapataneko otaa dulu okudja kovapambele voye. (Lukas 21:16-19) Otashi dulika yo a holoke koilonga ile kofikola. Moitukulwa imwe kombada yedu, Eendombwedi daJehova oda shilikwa nokuli papangelo. Ngeenge owa shakeneke eenghalo da tya ngaho, mbela oto ka twikila ngoo okupopya eendjovo daKalunga nouladi nokukala wa “pama meitavelo”?—1 Ovakorinto 16:13.
Inatu lineekela meenghono detu vene
4. (a) Opo tu ulike kutya otu li ovapiya vaKalunga ovadiinini, oshiteelelwa sha fimanenena oshilipi? (b) Omolwashike okwoongala kwopaKriste kwa fimanenena?
4 Osho sha fimanenena opo u dule okukala omupiya waJehova omudiinini osho okulineekela omafiloshisho aye. Limwe lomuo olo okwoongala kweongalo. Omishangwa otadi tu ladipike tu ha efe po okwoongala. (Ovaheberi 10:23-25) Ovo va twikila okukala Eendombwedi daJehova didiinini ova kala hava kendabala neenghono va ha kale tava faula okukala pokwoongala novalongelikalunga vakwao. Pokwoongala oko, eshiivo letu lOmishangwa ohali hapupalifwa. Natango, eudeko letu lokuuda ko oshili ya shiivika nawa, ohali kulu nohatu shiiva nawa eenghedi omo i na okulongifwa. Ohatu ehene popepi elela novamwatate Ovakriste moukumwe wokulongela Kalunga, nohatu pamekwa tu longe ehalo laKalunga. Omhepo yaJehova ohai yandje ewiliko okupitila meongalo nomokupitila momhepo oyo, Jesus oku li mokati ketu.—Mateus 18:20; Ehololo 3:6.
5. Ngeenge Eendombwedi daJehova da shilikwa, okwoongala ohaku ningwa ngahelipi?
5 Mbela oho kala pokwoongala akushe nope he na okufaula nokutula moilonga paumwene oinima oyo ho udu tai kundafanwa? Omafimbo amwe, ngeenge Eendombwedi daJehova da shilikwa okulonga oilonga yado, osha pumbiwa okuninga okwoongala moungudu vanini momaumbo opaumwene. Eenhele nomafimbo otaa dulu okukala a yoolokafana notashi dulika haalushe haa kala taa wapalele, molwaashi okwoongala kumwe otaku dulu ku ningwe konguloshi lela. Ndele nande pe na omikundu dopaumwene ile oiponga, ovamwatate novamwameme ovadiinini ohava ningi eenghendabala da mana mo opo va dule okukala pokwoongala keshe.
6. Ohatu ulike ngahelipi elineekelo letu muJehova, nongahelipi osho tashi dulu oku tu kwafela tu twikile okupopya nouladi?
6 Okulineekela Jehova ohaku kulikwa mokupopya alushe naye okupitila meilikano tali di komutima, twa dimina kutya otwa pumbwa ekwafo laYe. Mbela osho ho ningi ngaho? Jesus okwa ilikana luhapu pefimbo loukalele waye kombada yedu. (Lukas 3:21; 6:12, 13; 22:39-44) Nokonguloshi fimbo ina valelwa komuti, okwa ladipika ovahongwa vaye a ti: “Kaleni oupafi, nye mu ilikane, mu ha hangike komayeleko.” (Markus 14:38) Ngeenge hatu shakeneke ovo ve he na ko nasha netumwalaka lOuhamba, otashi dulika tu yelekwe tu sholole moukalele wetu. Ngeenge ovanhu tave tu sheke ile tave tu hepeke, otashi dulika tu kale twa hala okweefa okuudifa opo tu henuke omaupyakadi. Ndele ngeenge ohatu ilikana twa mana mo tu pewe omhepo yaKalunga i tu kwafele tu twikile okupopya nouladi, ohatu ka amenwa tu he liyandje komayeleko oo.—Lukas 11:13; Ovaefeso 6:18-20.
Ehokololo lokuyandja oundombwedi nouladi
7. (a) Omolwashike ondjokonona yOilonga yovayapostoli ihokwifa unene kufye? (b) Nyamukula omapulo oo a yandjwa pexulilo lokatendo aka, to divilike nghee ouyelele tau dulu oku tu etela ouwa.
7 Ondjokonona oyo i li membo lOilonga yovayapostoli oi li ihokwifa neenghono kufye atushe. Otai popi nghee ovayapostoli nosho yo ovahongwa vakwao vonale—ovanhu ovo va li ve na omaliudo a fa etu—va finda omandangalati nova ulika kutya ove li eendombwedi daJehova diladi nodidiinini. Natu konakoneni oitukulwa yehokololo olo nekwafo lomapulo taa landula nosho yo omishangwa odo da ulikwa. Eshi hatu shi ningi, natu konakone nghee hatu dulu okumona ouwa pauhandimwe mwaasho hatu lesha.
Mbela ovayapostoli ova li ovalumenhu ve na ehongo lopombada? Mbela ova li ovanhu ovo va li ve he fi ovambada paushitwe, kashi na nee mbudi kutya oshike sha ningwa po? (Johannes 18:17, 25-27; 20:19; Oilonga 4:13)
Oshike sha kwafela Petrus a popye nouladi komesho yomhangu yOshijuda oyo ya li ya tokola Omona waKalunga? (Mateus 10:19, 20; Oilonga 4:8)
Ovayapostoli ova kala tava ningi shike moule woivike oyo ya tetekela okutwalwa kwavo komesho yOsanhedrin? (Oilonga 1:14; 2:1, 42)
Eshi ovapangeli va lombwela ovayapostoli va efe okuudifa medina laJesus, Petrus naJohannes ova nyamukula ngahelipi? (Oilonga 4:19, 20)
Konima yokumangululwa kwavo, ovayapostoli ova konga natango ekwafo kulyelye? Mbela ova ilikana omahepeko a xule po ile ova ilikana shi na sha nashike? (Oilonga 4:24-31)
Okupitila mushike Jehova a yandja ekwafo eshi ovapataneki va kendabala okukelela oilonga yokuudifa? (Oilonga 5:17-20)
Ovayapostoli ova ulika ngahelipi kutya ova li ve udite ko etomheno kutya omolwashike va li va mangululwa? (Oilonga 5:21, 41, 42)
Nokuli naashi ovahongwa vahapu va li ve lihanifwa omolwomahepeko, ova li va twikila okuninga shike? (Oilonga 8:3, 4; 11:19-21)
8. Oidjemo tai hafifa ilipi ya dja moukalele wovahongwa vonale, nosha enda ngahelipi opo nafye tu kale tu na ombinga moukalele?
8 Oilonga yokuudifa onghundana iwa kaya li yoshimha. Ovahongwa 3 000 lwaapo ova li va ninginifwa pOpentekoste 33 O.P. “Ava va itavela Omwene, ova hapupala, eengudu dinene dovalumenhu nodovakainhu.” (Oilonga 2:41; 4:4; 5:14) Konima yefimbo, nokuli nomuhepeki omukwanyanya woshiwana shaKalunga, Saul wokuTarsus okwa ninga Omukriste nokwa tameka okuyandja oundombwedi woshili nouladi. Okwa ka shiivika nawa e li omuyapostoli Paulus. (Ovagalati 1:22-24) Oilonga oyo ya tameka mefelemudo lotete otai twikile. Oya hapupala neendelelo momafiku aa axuuninwa noya fika koitukulwa aishe younyuni. Otu na oufembanghenda wokukufa ombinga muyo, naashi hatu shi ningi, ohatu dulu okulihonga koshihopaenenwa osho sha tulwa po keendombwedi didiinini odo de tu tetekelela.
9. (a) Eemhito dilipi Paulus a longifa okuyandja oundombwedi? (b) Omeenghedi dilipi ho tandavelifa etumwalaka lOuhamba kuvamwe?
9 Eshi Paulus e lihonga oshili i na sha naJesus Kristus, okwa ninga po shike? “Okwa udifa diva . . . Kristus nokutya, Oye Omona waKalunga.” (Oilonga 9:20) Okwa li a pandula olune laKalunga inali longelwa olo e mu ulikila, nokwa mona kutya keshe umwe okwa li a pumbwa onghundana iwa oyo a li a pewa. Paulus okwa li Omujuda, nopanghedindjikilile yopefimbo olo, okwa ya moshinagoga ndele ta yandje oundombwedi. Okwa udifa yo eumbo neumbo nokwa tomhafana novanhu peenhele dokulandifila. Okwa li yo a hala okuya koitukulwa ipe a ka udife onghundana iwa.—Oilonga 17:17; 20:20; Ovaroma 15:23, 24.
10. (a) Ongahelipi Paulus a ulika kutya nonande okwa li omuladi, okwa li yo e na eendunge dokuyoolola monghedi oyo a yandja oundombwedi? (b) Ongahelipi hatu dulu okuhopaenena omaukwatya aPaulus ngeenge hatu yandje oundombwedi kovapambele, kovanailonga vakwetu ile kovanafikola vakwetu?
10 Paulus ka li ashike omuladi, ndele okwa li yo e na eendunge dokuyoolola, nafye osho tu na okukala ngaho. Eshi a popya nOvajuda okwe shi ninga she likolelela komaudaneko oo a ningilwa ooxekulululwa kuKalunga. Eshi a popya nOvagreka, okwa popya she likolelela koinima oyo va li ve shii nawa. Omafimbo amwe okwa longifa oshimoniwa shaye shi na sha naashi e lihonga oshili, shi li oupitilo wokuyandja oundombwedi. Okwa ti: “Aishe ohandi [i] ningi omolwevangeli, naame yo ndi [li shiivifile vamwe, NW].”—1 Ovakorinto 9:20-23; Oilonga 22:3-21.
11. (a) Paulus okwa ninga shike opo a henuke omalipumomumwe taa twikile novapataneki? (b) Onaini hatu dulu okuhopaenena oshihopaenenwa shaPaulus pandunge, nongahelipi? (c) Eenghono dokutwikila okupopya nouladi ohadi di peni?
11 Eshi omapataneko a li a ningifa Paulus a kale e wete shi li xwepo oku ka udifa koshitukulwa shimwe oule wokafimbo, okwe shi ninga ponhele yokuya keenhele oko ta dulu okukala te lipumu mumwe alushe novapataneki. (Oilonga 14:5-7; 18:5-7; Ovaroma 12:18) Ndele ka li nande a fya ohoni onghundana iwa. (Ovaroma 1:16) Nonande Paulus ka li a hokwa odino, nokuli nelongifo leenghono oyo kwa li ta ningilwa kovapataneki vaye, okwa li “nouladi muKalunga” wokutwikila okuudifa. Okwa ti: “Omwene okwa kala pamwe naame, nokwa pameka nge, eudifo levangeli opo li wanifwe kuame.” (1 Ovatessaloniki 2:2; 2 Timoteus 4:17) Omutwe weongalo lopaKriste, Jesus, ota twikile oku tu pa eenghono odo twa pumbwa opo tu longe oilonga oyo a xunganeka shi na sha nomafiku etu.—Markus 13:10.
12. Oshike tashi yandje oumbangi kutya Ovakriste ovaladi, noshike shi li ekanghameno lao?
12 Otu na etomheno keshe lokutwikila okupopya eendjovo daKalunga nouladi, ngaashi ashike Jesus nosho yo ovapiya vaKalunga vakwao ovadiinini va ninga mefelemudo lotete. Eshi inashi hala okutya okukala tu he na ko nasha ile okukendabala okufininikila etumwalaka mwaavo inave li hala. Ndele ihatu sholola molwaashi ovanhu ve he na ko nasha noihatu mwenekwa komapataneko. Ngaashi Jesus, ohatu ulike kOuhamba waKalunga u li epangelo olo li na oufemba wokupangela edu alishe. Ohatu popi nelineekelo molwaashi otu lile po Jehova, Omunamapangelo aeshe, nomolwaasho etumwalaka olo hatu udifa inali dja kufye ndele okuye. Ohole yetu yokuhola Jehova oi na yo okukala elinyengotomheno letu la kola loku mu tanga.—Ovafilippi 1:27, 28; 1 Ovatessaloniki 2:13.
Eenghundafana dokweendulula
• Omolwashike sha fimana okulombwela keshe umwe etumwalaka lOuhamba ngeenge tashi shiiva, ndele omalinyengo elipi hatu dulu okuteelela?
• Ongahelipi hatu dulu okuulika kutya inatu lineekela meenghono detu eshi hatu longele Jehova?
• Oilihongomwa tai longo ilipi hatu lihongo membo lOilonga yovayapostoli?
[Omafano e li pepandja 173]
Ngaashi mefimbo lonale, ovapiya vaJehova kunena otava popi eendjovo daye nouladi