ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w00 10/1 ep. 6-11
  • “Efimbo laye la li inali fika manga”

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • “Efimbo laye la li inali fika manga”
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2000
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • Okwa tokola toko okulonga ehalo laKalunga
  • Ouladi molweumbo laJehova
  • Okuhonga taku tandavelekwa muGalilea
  • Okuyandja oundombwedi nouladi muJudea nomuPerea
  • Oshikumwifilonga osho pe he na nande umwe ta dulu oku shi lipwililikila
  • ‘Efimbo ola fika’
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2000
  • Jesus ta udifa muPerea mondjila yaye yokuya kuJudea
    Jesus oye ondjila, noshili nomwenyo
  • Jesus e linyengifwa konghenda a ye kuJudea
    Omunhu munenenene oo a li ko nale
  • Jesus ta nyumuna Lasarus
    Osho to dulu okulihonga mOmbiibeli
Tala ouyelele muhapu
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2000
w00 10/1 ep. 6-11

“Efimbo laye la li inali fika manga”

“Kapa li nande umwe e mu kuma, osheshi efimbo laye la li inali fika manga.”—JOHANNES 7:30.

1. Oinima ivali ilipi ya kala tai pangele eenghatu doilonga yaJesus?

‘OMONA wOmunhu ine uya okuyakulwa, ndele okuyakula nokuyandja omwenyo waye u ninge oikulila yavahapu,’ Jesus Kristus osho a lombwela ovayapostoli vaye. (Mateus 20:28) Okwa lombwela ngoloneya waRoma Pontius Pilatus ta ti: “Onghee nda dalwa nde uya mounyuni ou, ndi [hepaulule] oshili.” (Johannes 18:37) Jesus okwa kala e shii lelalela kutya omolwashike e na oku ka fya nonokutya oilonga ilipi e na okulonga manga ina fya. Okwa li yo e shii kutya efimbo li fike peni omo e na okuwanifa po oshilonga shaye. Oukalele waye kombada yedu e li Messias okwa li ashike u na okukala oule womido nhatu netata. Owa hovela nokuninginifwa kwaye momeva momulonga waJordan (mo 29 O.P.) pehovelo loshivike oshiti-70 shopafaneko sha xunganekwa nowa xula po pefyo laye komuti womahepeko mokati koshivike (mo 33 O.P.). (Daniel 9:24-27; Mateus 3:16, 17; 20:17-19) Hano, oilonga aishe yaJesus yokombada yedu oya kala tai wilikwa unene koinima ivali: elalakano lokuuya kwaye nosho yo okukwata nawa efimbo.

2. Jesus Kristus ota hokololwa ngahelipi mOmavangeli, nongahelipi a ulika kutya oku shii oilonga yaye?

2 Omahokololo Evangeli otaa popi Jesus Kristus e li omulumenhu a li e lipyakidila oo a taulula edu laPalestina moule nomomutamo, ta udifa onghundana iwa yOuhamba waKalunga nokulonga oilonga yeenghono ihapu. Pefimbo loshitukulwa shotete shoukalele waJesus wouladi, shi na sha naye okwa tiwa: “Efimbo laye la li inali fika manga.” Jesus okwa popya mwene ta ti: “Efimbo lange inali fika manga.” Popepi nexulilo loukalele waye okwa popya ta ti: “Efimbo ola fika.” (Johannes 7:8, 30; 12:23) Okukala neshiivo lefimbo kwaJesus loilonga oyo a pewa, mwa kwatelwa efyo laye lopayambo, kape na omalimbililo kutya okwa nwefa mo osho a popya naasho a longa. Okuuda ko eshi otashi dulu oku tu pa ouyelele u na sha noukwatya waye nosho yo onghedi yokudiladila kwaye, naashi otashi tu kwafele tu “shikule oshikoti shaye” filufilu.—1 Petrus 2:21.

Okwa tokola toko okulonga ehalo laKalunga

3, 4. (a) Oshike sha ningwa poshivilo shohango muKana? (b) Omolwashike Omona waKalunga a anya eetepo laMaria kutya na ninge sha omolwokupwa po kwomaviinyu, nohatu dulu okulihonga mo shike moshinima omu?

3 Omudo 29 O.P. Opa pita ashike omafiku manini eshi Jesus a hoolola ovahongwa vaye votete. Aveshe paife ove uya koshivilo shehombolo momukunda Kana moshitukulwa shaGalilea. Ina yaJesus Maria naye mehombolo omo yo e li. Omaviinyu okwa pwa po. Mokuninga eetepo opo omonamati a ninge po sha, Maria okwa lombwela omona ta ti: “Kave na omaviinyu.” Ndele Jesus okwa nyamukula ta ti: “Omukainhu, ondi na shike naave? Efimbo lange inali fika manga.”—Johannes 1:35-51; 2:1-4.

4 Okunyamukula kwaJesus, “Omukainhu, ondi na shike naave?” okwa li onghedi yokupula kwopefimbo lonale oko haku ulike eanyo kwaasho sha etwa po ile osho tashi pulwa. Omolwashike Jesus a anya eendjovo daMaria? Paife oku na omido 30. Oivike ashike yonhumba opo ya di ko okwa li a ninginifwa, okwa vaekwa nomhepo iyapuki naJohannes Omuninginifi okwe mu popya e li “Odjona yaKalunga tai kufa po omatimba ounyuni.” (Johannes 1:29-34; Lukas 3:21-23) Paife omalombwelo aye oku na ashike okukala taa di kOmupangeli Munenenene oo e mu tuma. (1 Ovakorinto 11:3) Kape na umwe, kutya nee nokuli nande owomepata lavo, ta dulu okupitikwa e lidope moilonga oyo Jesus e ya okulonga kombada yedu. Mokunyamukula Maria, Jesus ina ulika tuu okutokola toko kwaye okulonga ehalo laXe! Natu kale yo twa tokola toko monghedi ya faafana mokuwanifa po ‘oshinakuwanifwa shetu ashishe’ kuKalunga.—Omuudifi 12:13, NW.

5. Oshikumwifilonga shashike Jesus Kristus a longa muKana, nongahelipi sha nwefa mo vamwe?

5 Mokuuda ko osho eendjovo domonamati da hala okutya, diva Maria okwa hauluka po ndele ta lombwele ovayakuli ta ti: “Keshe eshi te mu lombwele, shi ningeni.” Ndele Jesus okwa kufa po omhumbwe. Okwa lombwela ovayakuli va yadife oitoo nomeva ndele okwa shitukifa omeva omaviinyu mawa ku he na vali. Eshi osha holoka shi li etwalemo loilonga yaJesus yopaikumwifilonga notashi ulike kutya omhepo yaKalunga oi li kombada yaye. Eshi ovahongwa vape va mona oshikumwifilonga eshi, eitavelo lavo ola pamekwa.—Johannes 2:5-11.

Ouladi molweumbo laJehova

6. Omolwashike kwa li Jesus a handuka kwaasho a mona motembeli muJerusalem, neenghatu dilipi a katuka?

6 Divadiva oitemadula yo 30 O.P. oya fika, naJesus novahongwa vaye ove li medimo londjila va yuka kuJerusalem va ka dane Opaasa. Manga ve li oko, ovahongwa vaye ova mona Omuwiliki wavo ta katuka monghedi omo tashi dulika inave mu mona nale ta katuka. Ovalandifi Ovajuda ovanalwisho ova li tava landifile oinamwenyo noudila vomayambo meni lotembeli. Nokwa li tava pula Ovajuda ovalongelikalunga ovadiinini ondado ya londa neenghono. Nehandu linene omolwoshinima osho, Jesus okwa katuka eenghatu. Okwa ninga oshokoto yomapando ndele ta te mo ovalandifi. Ta tileshi oimaliwa ndele ta undulile oitaafula yavo poshi. “Tumbeni po oinima ei,” osho a lombwela ovalandifi veenghuti. Eshi ovahongwa vaJesus va mona a katuka nouladi ngaho, ova dimbuluka exunganeko olo tali popi shi na sha nOmona waKalunga tali ti: “Ouladi omolwongulu yoye otau li nge.” (Johannes 2:13-17; Epsalme 69:10) Nafye yo otu na okukelela nouladi oikala younyuni i ha nyateke elongelokalunga letu.

7. (a) Oshike sha ulumika Nikodemus opo a ye kuMessias? (b) Oshike hatu lihongo mokuyandja oundombwedi kwaJesus komukainhu Omusamaria?

7 Fimbo e li muJerusalem, Jesus okwa ninga omadidiliko manene novanhu vahapu ova tula eitavelo muye. Nokuli naNikodemus, oshilyo shoSanhedrin, ile omhangu yopombada yOvajuda, okwa li a kumwa shi na sha naJesus ndele ta i kuJesus oufiku opo e ke lihonge shihapu. Opo nee, Jesus novahongwa vaye ova kala ‘moshilongo shaJudea’ konyala oule weemwedi hetatu, tava udifa nokuninga ovanhu ovahongwa. Konima yokukwatwa kwaJohannes Omuninginifi, ova dja mo muJudea ndele tava i kuGalilea. Eshi tava ende tava taulula oshitukulwa shaSamaria, Jesus okwa longifa omhito okuyandja oundombwedi muwa komukainhu Omusamaria. Eshi osha palela ondjila Ovasamaria vahapu va ninge ovaitaveli. Natu kale yo hano twa vendjavendja nokulongifa eemhito odo tadi holoka po mokupopya shi na sha nOuhamba.—Johannes 2:23; 3:1-22; 4:1-42; Markus 1:14.

Okuhonga taku tandavelekwa muGalilea

8. Oilonga yashike Jesus a tota po muGalilea?

8 Omanga “efimbo” lefyo laJesus inali fika, okwa li e na shihapu okulonga moilonga yaXe yomeulu. MuGalilea, Jesus okwa tameka mo oukalele wa kula u dule nokuli naao womuJudea nowomuJerusalem. Okwa “endaaenda muGalilea ashishe, ndee ta longo meeshinagoga davo, ndele ta udifa evangeli louhamba, ndee ta velula oudu keshe noungone aushe movanhu.” (Mateus 4:23) Eendjovo daye di na eshongo tadi ti: “Lidilululeni, osheshi ouhamba weulu owa ehena popepi,” oda udika moshitukulwa ashishe. (Mateus 4:17) Meemwedi ashike dinini, eshi ovahongwa vavali vaJohannes Omuninginifi kwa li ve uya okumona olopota yodikilila i na sha naJesus, okwe va lombwela ta ti: “Indeni mu ka hepaululile Johannes ei mwe i mona nomwe i uda: ovapofi otava mono ko, noingudu hai ende, ovanashilundu tava yela, novafitamatwi tava udu ko, ovafi otava nyumunwa, neehepele tava udifilwa evangeli. Nomunelao oye ou ita limbililwa nge.”—Lukas 7:22, 23.

9. Omolwashike omangafifi ovanhu a mbobolokela kuKristus Jesus, noshike hatu dulu okulihonga moshinima omu?

9 ‘Nokupopiwa kwaye nawa okwa ya fiyo komikunda adishe domoushiinda,’ nomangafifi manene a mbobolokela kuye—okudja kuGalilea, Dekapolis, Jerusalem, Judea, nosho yo kombinga inya yomulonga waJordan. (Lukas 4:14, 15, yelekanifa NW; Mateus 4:24, 25) Kakwa li ashike ve uya kuye molwokuvelula kwaye kopaikumwifilonga ndele omolwehongo yo laye likumwifi. Etumwalaka laye olihokwifa notali tu omukumo. (Mateus 5:1–7:27) Eendjovo daJesus okwa li tadi shambula. (Lukas 4:22) Omangafifi okwa li a “kuminwa elongo laye,” osheshi okwa popya okudja mOmishangwa ngaashi ou e neenghono. (Mateus 7:28, 29; Lukas 4:32) Olyelye kwa li ta dulu okukala ita nanwa komulumenhu a tya ngaha? Nafye yo natu kulike ounghulungu wokuhonga opo ovo ve na omitima diwa va dule okunanenwa koshili.

10. Omolwashike ovanhu vomoshilando Nasaret kwa li va hala okudipaa Jesus, nomolwashike inave shi pondola?

10 Ndele nande ongaho, havanhu aveshe ovo kwa li tava pwilikine Jesus va tambula ko osho kwa li ta hongo. Nokuli nopehovelo ashike loukalele waye, eshi a li ta hongo moshinagoga modolopa yambulavo muNasaret, okwa li pa ningwa onghendabala yoku mu dipaa. Nande ovanhu vomodoolopa kwa li va kuminwa ‘eendjovo daye donghenda,’ okwa li va hala okumona oikumwifilonga. Ndele ponhele yokulonga oilonga yeenghono oko, Jesus okwa nyaneka pomutenya okulihola mwene nosho yo oku he na eitavelo kwavo. Nehandu linene, ovo va li moshinagoga ova fikama, tava kwata Jesus ndele tave mu twala komungenge womhunda ve mu undule e lidenge omutwe komamanya. Ndele okwa xutunuka mo momake avo ndele ta i. “Efimbo” lokufya kwaye inali fika manga.—Lukas 4:16-30.

11. (a) Omolwashike vamwe vomovawiliki vomomalongelokalunga ve uya okupwilikina Jesus? (b) Omolwashike Jesus ta velwa eembedi kutya okwa nyona Eshabata?

11 Ovawiliki vomalongelokalunga—ovanongo vomishangwa, Ovafarisai, Ovasadukai nosho yo vakwao—navo yo luhapu okwa li hava kala opo Jesus ta udifile. Vahapu vomuvo ihava kala po nelalakano lokupwilikina nokulihonga, ndele onelalakano lokutala ngeenge tave mu mono epuko. (Mateus 12:38; 16:1; Lukas 5:17; 6:1, 2) Pashihopaenenwa, manga ta talele po Jerusalem pOpaasa mo 31 O.P., Jesus okwa velula omulumenhu oo a kala ta vele oule womido 38. Ovawiliki velongelokalunga lOshijuda otava yandje ombedi kuJesus kutya okwa tauluka Eshabata. Okwa nyamukula ta ti: “Tate ta longo fiyo paife, naame yo handi longo.” Paife Ovajuda otave mu vele eembedi kutya okwa tuka Kalunga mokupopya kutya oye Omona waKalunga eshi a ti oye Xe. Okwa li va hala okudipaa Jesus, ndele ye novahongwa vaye ova dja mo muJerusalem ndele tava i kuGalilea. Sha faafana, ohatu ningi nawa ngeenge hatu henuka omalipumomumwe novapataneki pefimbo hatu longifa eenghono detu moilonga yokuudifa Ouhamba nokuninga ovanhu ovahongwa.—Johannes 5:1-18; 6:1.

12. Jesus okwa longa shi fike peni moshitukulwa shomuGalilea?

12 Konyala oule womudo netata lwaapo, Jesus okwa kala a ngabekela unene oilonga yaye muGalilea, nokwa talela po ashike muJerusalem molwoivilo itatu yokomudo yOvajuda. Okwa ninga omalweendo okuya kuGalilea e na sha nokuudifa aeshe kumwe atatu: olweendo lotete okwe li ninga pamwe novahongwa vape ve li 4, olweendo olutivali okwe li ninga pamwe novayapostoli 12, nolweendo likwao okwa li la tamununwa mo omo ovayapostoli va deulwa kwa li yo va tumwa. MuGalilea inamu yandjwa tuu oundombwedi wa kola woshili!—Mateus 4:18-25; Lukas 8:1-3; 9:1-6.

Okuyandja oundombwedi nouladi muJudea nomuPerea

13, 14. (a) Opomhito ilipi Ovajuda kwa li va kendabala okukwata Jesus? (b) Omolwashike ovapiya inava pondola okukwata Jesus?

13 Paife okulombo kwo 32 O.P., ndele “efimbo” laJesus ola li natango monakwiiwa. Oshivilo shOmatwali osha li popepi. Ovamwaxe vaJesus ove mu lombwela tava ti: “Fikama, u dje po apa, u ye kuJudea.” Okwa li va hala Jesus a ka ulike oikumwifilonga yaye kwaaveshe tava ka ongala poshivilo muJerusalem. Ndele Jesus oshiponga okwa kala e shi wete. Onghee okwa lombwela ovamwaxe ta ti: “Ame itandi i manga koshivilo eshi, osheshi efimbo lange inali fika manga.”—Johannes 7:1-8.

14 Eshi a kala oule wokafimbo muGalilea, Jesus okwa ya kuJerusalem “hamoipafi, ndele omeholeko.” Doshili, Ovajuda moshivilo ova li tave mu kongo tava ti: “Ye oku li peni?” Ndele manga oshivilo shi li mokati, Jesus okwa ya motembeli nokwa hovela okuhonga nouladi. Ova kendabala opo ve mu kwate, tashi dulika ve mu tule modolongo ile ve mu dipaife. Ndelenee, inava pondola molwaashi ‘efimbo laye kakwa li la fika manga.’ Vahapu ova itavela muJesus. Nokuli novapiya ovo kwa li va tumwa kOvafarisai ve ke mu kwate ova aluka eenyala dongaho tava ti: “Kapa li omunhu noshito, a popya ngaashi winya ta popi.”—Johannes 7:9-14, 30-46.

15. Omolwashike Ovajuda va toola omamanya va kupule Jesus, ndele konima yaashi oshikonga shilipi shokuudifa a hovela?

15 Elipumomumwe pokati kaJesus novapataneki Ovajuda ola twikila eshi ta hongo shi na sha naXe motembeli pefimbo loshivilo. Mefiku laxuuninwa loshivilo, mokuhandukifwa keendjovo daJesus di na sha nokukala po kwaye manga ina ninga omunhu wopambelela, Ovajuda ova toola omamanya ve mu kupule. Ndele okwa hondama nokwa tupuka ina ehamekwa nande. (Johannes 8:12-59) Mokukala pondje yaJerusalem, Jesus okwa tamekifa oshikonga sha kindja shokuyandja oundombwedi muJudea. Okwa hoolola ovahongwa 70, nokonima eshi e va honga, okwe va tuma va ka longe moshitukulwa ve li oovavali. Otava tetekele konhele keshe nosho yo moshilando keshe omo Jesus ta ningi omalongekido oku ka ya pamwe novayapostoli vaye.—Lukas 10:1-24.

16. Omoshiponga shashike Jesus a tupuka pefimbo lOshivilo shOkudimbuluka eyapulo lotembeli, nonoilonga yashike e ke lipyakidila vali nayo konima yaasho?

16 Pokufu kwo 32 O.P., “efimbo” laJesus ola kala tali ehene popepi. Okwa ya kuJerusalem omolwOshivilo shOkudimbuluka eyapulo lotembeli. Ndele Ovajuda natango otave mu kongo ve mu dipae. Manga Jesus ta ende momukala wotembeli ove mu kondeka. Ndele tave mu vele natango eembedi, kutya ota tuku Kalunga, nova toola omamanya ve mu dipae. Ndele ngaashi a ningile nale oikando ya dja ko, Jesus okwa ya onhapo. Nomeni lefimbo lixupi oku li nale mondjila a ka honge, oshikando eshi ota ka honga ta ende oshilando noshilando nosho yo omukunda nomukunda moshitukulwa shaPerea, kombinga inya yaJordan okudja kuJudea. Vahapu ove mu itavela. Ndele etumwalaka li na sha nakaume kaye omuholike Lasarus ole mu pula a shune kuJudea.—Lukas 13:33; Johannes 10:20-42.

17. (a) Etumwalaka lopaulumomhumbwe lilipi Jesus a mona fimbo ta udifa muPerea? (b) Oshike tashi ulike kutya Jesus oku shii elalakano leenghatu odo e na okukatuka nosho yo lefimbo li na sha noiningwanima?

17 Etumwalaka la endelela ola dja kuMarta naMaria, ovamwaina vaLasarus, ovo hava kala muBetania shomuJudea. “Omwene, tala, ou u mu hole, ota vele,” omutumwa osho a ti. Jesus okwa nyamukula ta ti: “Oudu ou kau fi wokufya, ndelenee owokufimanekifa Kalunga, Omona waKalunga opo a fimanekifwe kuwo.” Opo a wanife po elalakano eli, Jesus okwa kala natango omafiku avali owina konhele oko a hangika ketumwalaka. Opo nee ta lombwele ovahongwa vaye ta ti: “Tu shuneni kuJudea.” Nomalimbililo ova nyamukula tava ti: ‘Rabbi, Ovajuda hanga ve ku dipaa nomamanya, ndele ove oto i ko vali?’ Ndele Jesus oku shii kutya “omutenya” ile efimbo olo la yandjwa kuKalunga molwoukalele waye olixupi. Oku shii lelalela osho e na okuninga nomolwashike.—Johannes 11:1-10.

Oshikumwifilonga osho pe he na nande umwe ta dulu oku shi lipwililikila

18. Eshi Jesus a fika muBetania okwa hanga onghalo i li ngahelipi, noshike sha ningwa po konima yokufika kwaye?

18 MuBetania, Marta oye a li wotete a shakeneka Jesus ndee ta ti: “Omwene, ngeno Ove wa li po, ngeno omumwameme ina fya.” Maria naaveshe ovo kwa li ve uya oku va pendula ova shikula mo. Aveshe otava lili. “Omwe mu nangeka peni?” Jesus ta pula. Ova nyamukula tava ti: “Omwene, ila u ka tale.” Eshi va fika pombila—ekololo la tuvikwa kemanya—Jesus okwa ti: “Kufeni ko emanya.” Noku he na eshiivo laashi Jesus a hala okuninga, Marta okwa anya ta ti: “Omwene, ye okwa nyika nale, osheshi nena okwa ninga omafiku ane.” Ndele Jesus okwa pula ta ti: “Inandi ku lombwela, ngenge to itavele, oto mono efimano laKalunga?”—Johannes 11:17-40.

19. Omolwashike Jesus a ilikana moipafi manga ina nyumuna Lasarus?

19 Eshi emanya olo la idila poshivelo shombila yaLasarus la kufwa po, Jesus okwa ilikana mokule opo ovanhu va kale ve shii kutya osho ta ka ninga otashi ka wanifwa po okupitila meenghono daKalunga. Opo nee okwa popya mokule ta ti: “Lasarus, dja mo!” Lasarus okwa dja mo eemhadi daye nomake aye a mangwa natango nomalapi noshipala shaye okwa li sha mangwa noshipushulifo shoshinhwi. “Mu mangululeni, nye mu mu efe a ye,” Jesus osho a ti.—Johannes 11:41-44.

20. Ovo va mona nghee Jesus ta nyumuna Lasarus ove linyenga ngahelipi?

20 Mokumona oshikumwifilonga eshi, vahapu vomOvajuda ovo ve uya okupendula Marta naMaria ova itavela Jesus. Vamwe ova ya va ka lombwele Ovafarisai kwaasho sha ningwa po. Ove linyenga ngahelipi? Divadiva vo novapristeri ovakulunhu ova shiva oshoongalele shoSanhedrin shi ongale meendelelo. Moutile ova popya noluhodi tava ti: “Ohatu ningi ngahelipi, osheshi omulumenhu ou ota ningi oikumifilonga ihapu? Ngenge hatu mu efa ngaha, aveshe otave mu itavele, nOvaroma otave uya ndee tave tu kufa oshilonga novanhu yo.” Ndele omupristeri omukulunhu Kajafas okwe va lombwela ta ti: “Nye inamu diladila, okufya kwomunhu umwe molwovanhu kwe mu wapalela, ku dule okunyonauka po kwoshiwana ashishe.” Onghee hano, okudja kefiku tuu olo ova pangela omhangela va dipae Jesus.—Johannes 11:45-53.

21. Oshikumwifilonga shenyumuko laLasarus oshi li etwalemo lashike?

21 Hano, okushelelelwa okuya kuBetania okwa ningifa Jesus a dule okulonga oshikumwifilonga osho pe he na nande oumwe ta dulu oku shi lipwililikila. Mokupewa eenghono kuKalunga, Jesus okwa nyumuna omulumenhu oo kwa li a fya oule womafiku ane. Nokuli noshoongalele sha fimanekwa shoSanhedrin oshe linyengifwa opo shi tokolele Omulongi wOikumwifilonga ou efyo. Hano oshikumwifilonga eshi otashi longo shi li etwalemo melunduluko la fimana moukalele waJesus—elunduluko okudja eshi ‘efimbo laye inali fika manga’ okuya ‘mefimbo laye eshi la fika.’

[Efano pepandja 10]

Jesus okwa tula eenghono daye moshinakuwanifwa shaye osho a pewa kuKalunga

[Efano pepandja 11]

Oto ka nyamukula ngahelipi?

• Ongahelipi Jesus a ulika kutya oku shii oilonga yaye oyo a pewa kuKalunga?

• Omolwashike Jesus a anya eetepo laina li na sha nomaviinyu?

• Oshike hatu dulu okulihonga monghedi omo Jesus luhapu ha viyauka novapataneki?

• Omolwashike Jesus a shelelelwa mokulinyenga shi na sha nouyahame waLasarus?

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma