ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w01 2/1 ep. 23-28
  • Mbela ou li tuu metwokumwe neliyandjo loye?

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Mbela ou li tuu metwokumwe neliyandjo loye?
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2001
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • Inava efa eliyandjo lavo
  • Oihopaenenwa yeliyandjo kunena
  • Etaleko la yuka leliyandjo letu
  • Keshe efiku nali kale efiku li na oshilonga
  • Kaleka ouyelele woye wa yela
  • Etokolotoko loye olashike?
  • Twikila okulongela Jehova nomutima wa pama
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2002
  • Omolwashike u na okuliyapulila Jehova?
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2010
  • ‘Indeni, ka ningeni ovanhu ovahongwa noku va ninginifa’
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2006
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2001
w01 2/1 ep. 23-28

Mbela ou li tuu metwokumwe neliyandjo loye?

“Keshe eshi tamu shi ningi, shi ningeni komitima deni nokulongela Omwene, hamunhu.”—OVAKOLOSSI 3:23.

OVADANAUKI ohave shi pondola ngahelipi moudano? Motenesa, etanga lokeemhadi, etanga lomokambaba, obaseball, efiyafano loyeendifo, ogolfa ile oudano keshe, ovadanauki dingi ohave shi pondola ashike omolweliyandjo ihali tengauka. Osho sha fimana osho okukaleka olutu osho yo omadiladilo monghalo iwa. Eshi otashi wapalele efatululo limwe loshitya “eliyandjo,” osho shi li “okuliyandja filufilu koshinima shonhumba shopamadiladilo ile shopashilonga.”

2. “Eliyandjo” otali ti ngahelipi mOmbibeli? Shi faneka.

2 Ndelenee, “eliyandjo” otashi ti ngahelipi monghedi yopaMbibeli? “Okuliyandja” oko etoloko loshityalonga shOshiheberi osho shi na eityo tali ti “yooloka ko; kala wa yooloka ko; lialuluka.”a MuIsrael shonale, Omupristeri Omukulunhu Aron okwa li ha djala “oshikoroni shiyapuki” membale laye, osho sha li okapeleki taka vema koshingoldoelela, mwa shangelwa eendjovo dOshiheberi “Ouyapuki owaJehova.” Eshi okwa li shi li elondwelo komupristeri omukulunhu nghee e na okuhenuka okuninga keshe osho tashi dulu okushekifa etwali liyapuki “osheshi komutwe waye [okwa li] e na evaeko leyapulo laKalunga kaye.”—Exodus 29:6; 39:30, NW; Leviticus 21:12.

3. Ongahelipi eliyandjo li na okunwefa mo elihumbato letu?

3 Ohatu dulu okumona kutya eliyandjo moshinima eshi oli li oshinima sha kwata moiti. Ola kwatela mo okuliulika nehalo liwa u li omupiya waKalunga notali pula elihumbato la koshoka. Onghee hano, ohatu dulu okuuda ko eshi omuyapostoli Petrus a tofa mwaasho sha popiwa kuJehova ta ti: “Kaleni ovayapuki, osheshi Aame omuyapuki.” (1 Petrus 1:15, 16) Tu li Ovakriste ve liyandja, otu na oshinakuwanifwa shidjuu okukala metwokumwe neliyandjo letu, okukala ovadiinini fiyo exulilo. Ndele mbela oshike sha kwatelwa meliyandjo lopaKriste?—Leviticus 19:2; Mateus 24:13.

4. Ongahelipi hatu hange onghatu yeliyandjo, notali dulu okufaafanifwa nashike?

4 Konima eshi twa mona eshiivo lashili laJehova Kalunga nomalalakano aye nosho yo aJesus Kristus nonghandangala oyo ta dana momalalakano aa, otwa ninga etokolo lopaumwene okulongela Kalunga nomitima detu adishe, neendunge detu adishe, neemwenyo detu adishe nosho yo neenghono detu adishe. (Markus 8:34; 12:30, yelekanifa NW; Johannes 17:3.) Eshi otashi dulu okutalwa ko ngaashi eano lopaumwene, okuliyandja kuKalunga filufilu. Eliyandjo letu inali ningwa li li oshidjemo shediladilo lombadilila la nwefwa mo komaliudo. Ola diladilwa nawa pamwe neilikano okupitila mokulongifa eenghono dokudiladila. Onghee hano, kala li etokolo lopakafimbo. Itatu dulu okukala twa fa umwe oo a tameka okupulula epya nopo nee ta xulile ondjilakati molwaashi oshi li oilonga idjuu ile molwaashi eteyo otali monika li li kokule ile li he ko nokuli nandenande. Konakona oihopaenenwa yavamwe ovo va ‘kwata oshipululo’ shoshinakuwanifwa shopauteokratika ‘nomake avo’ okupita momaudjuu nomomandangalati.—Lukas 9:62; Ovaroma 12:1, 2.

Inava efa eliyandjo lavo

5. Ongahelipi Jeremia e li oshihopaenenwa sha denga mbada kovapiya vaKalunga ve liyandja?

5 Oukalele wexunganeko laJeremia muJerusalem owa kala omido di dule po 40 (647-607 K.O.P.), ndelenee kasha li oshilonga shipu. Okwa li e shii nawa kutya okwa li e na omangabeko. (Jeremia 1:2-6) Okwa li a pumbwa ouladi nosho yo elididimiko omolwokutaalela ovanhu ovakwandudi vaJuda moinima yakeshe efiku. (Jeremia 18:18; 38:4-6) Ndelenee, Jeremia okwa li e lineekela muJehova Kalunga, oo e mu pameka mokukala e li omupiya waYe washili e liyandja.—Jeremia 1:18, 19.

6. Omuyapostoli Johannes okwe tu tulila po oshihopaenenwa shashike?

6 Ongahelipi kombinga yomuyapostoli omudiinini Johannes, oo a li moupongekwa konhunhu i he na ookaume yaPatmos meedula daye doukulupe “omolwondjovo yaKalunga nomolwehepaululo laJesus”? (Ehololo 1:9) Okwe lididimika nokwa kala shili ta tu kumwe nomufika weliyandjo laye e li Omukriste konyala oule womido 60. Okwa kala ko fiyo okonima yehanauno laJerusalem la etwa kovakwaita vaRoma. Okwa li a pewa oufembanghenda okushanga Evangeli, eenhumwafo nhatu da nwefwa mo nosho yo embo lEhololo, omo a mona oita yaHarmagedon. Mbela okwa li a efa eshi e lihonga kutya Harmagedon ite ke uya pefimbo longhalamwenyo yaye? Mbela okwa li a fya ounye? Ahawe, Johannes okwa kala omudiinini fiyo efyo laye, ndele okwa li e shi shii kutya nonande “[eufwafimbo] oli li popepi,” omamoniko oo a mona okwa li taa ka wanifwa ashike monakwiiwa.—Ehololo 1:3, yelekanifa NW; Daniel 12:4.

Oihopaenenwa yeliyandjo kunena

7. Ongahelipi omumwatate umwe e li oshihopaenenwa shiwa sheliyandjo lopaKriste?

7 Momafimbo onena, Ovakriste ovadiinini omayovi ova kanyatela nouladi keliyandjo lavo nonande haku kala po okumona Harmagedon. Umwe womoohandimwe va tya ngaha okwa li Ernest E. Beavor muEngland. Okwa ninga Ondombwedi mo 1939, petameko lOita Itivali yOunyuni nokwa efa po ongeshefa ya li tai ende nawa yokunyanyangida omafano opo a kufe oukalele wefimbo liyadi. Omolwoudiinini waye wokuhenambinga kwopaKriste, okwa ya modolongo oule weedula mbali. Ovakwaneumbo vaye navo ova kala va diinina, nomo 1950 ounona vaye vatatu ova ile kOfikola yOmbibeli yoWatchtower yaGilead moNew York va ka deulilwa outumwa. Molwaashi omumwatate Beavor okwa kala omuladi moilonga yaye yokuudifa, ookaume kaye ove mu ifana Harmagedon Ernie. Okwa kala paliyandjo laye noudiinini, nofiyo okefyo laye mo 1986 ina efa nande okuudifa kutya oita yaKalunga, Harmagedon, oi li poduka. Ka li a tala ko eliyandjo laye li li eudafano lopakafimbo naKalunga!b—1 Ovakorinto 15:58.

8, 9. (a) Oshihopaenenwa shashike sha tulwa po kovalumenhu ovanyasha vahapu muSpania pefimbo lepangelo laFranco? (b) Omapulo elipi twa wana okulipula?

8 Oshihopaenenwa shimwe shouladi inau ninipala osha dja kuSpania. Pefimbo lepangelo laFranco (1939-1975), ovanyasha omafele Eendombwedi de liyandja ova li va fikama ve li Ovakriste ve he na ombinga. Vahapu vomuvo ova kala eedula omulongo ile di dule po meedolongo dovakwaita. Ondombwedi imwe, Jesús Martín, okwa tokolelwa a kale modolongo oule womido 22 nokuli. Okwa li a dengwa shinyanyalifa fimbo a li a idililwa modolongo yovakwaita mOlundume laAfrika. Kapa li nande oshimwe sha li shipu, ndelenee okwa anya okuliyandja.

9 Oikando ihapu, ovalumenhu ovo ovanyasha ova kala ve he na eshiivo kutya onaini tava ka mangululwa ile ngeenge otava ka mangululwa tuu vali, omolwaashi ova li va tokolelwa omatokolo mahapu a shikulafana. Ndelenee ova kala va kanyatela oudiinini wavo nova kala nouladi wavo woukalele fimbo ve li moukwatwa. Eshi onghalo ya tameka okuxwepopala xuuninwa mo 1973, vahapu vomEendombwedi edi ovo va li petameko leedula davo do 30 nasha, ova mangululwa modolongo nova ya va yukilila moukalele wefimbo liyadi, na vamwe ova ninga ovakokolindjila ve likalekelwa nosho yo ovapashukili ovaendi. Ova kala metwokumwe neliyandjo lavo moukwatwa, navahapu ova twikila oku shi ninga eshi va mangululwa.c Ongahelipi kombinga yetu kunena? Otu li ngoo ovadiinini keliyandjo letu ngaashi ovadiinini ava?—Ovaheberi 10:32-34; 13:3.

Etaleko la yuka leliyandjo letu

10. (a) Ohatu dulu okutala ko ngahelipi eliyandjo letu? (b) Jehova oha tale ko ngahelipi oilonga yetu yoku mu longela?

10 Ohatu tale ko ngahelipi eliyandjo letu kuKalunga okulonga ehalo laye? Oli li ngoo oshinima shotete monghalamwenyo yetu? Kashi na nee mbudi kutya onghalo yetu oilipi, kutya nee otu li ovanyasha ile ovakulupe, otwa hombola ile inatu hombola, otu na oukolele ile tu li ovanaudu, otu na okukendabala tu kale metwokumwe neliyandjo letu she likolelela keenghalo detu. Onghalo yomunhu umwe otai dulu oku mu pitika a longe moukalele wefimbo liyadi e li omukokolindjila, e li omuliyambi koshitaimbelewa shEhangano loWatch Tower, e li omutumwa ile moukalele wokweenda. Mepingafano naasho, ovadali vamwe otashi dulika ove lipyakidila neenghono nokufila oshisho eemhumbwe dopalutu nosho yo dopamhepo doukwaneumbo. Mbela eevili di he fi unene dihapu odo hava longo moukalele omwedi keshe odi na ongushu inini momesho aJehova di dulike keevili dihapu odo hadi longwa kovakalele vefimbo liyadi? Ahowe. Kalunga ita teelele sha nande kufye osho tu he na. Omuyapostoli Paulus okwa popya efinamhango eli ta ti: “Osheshi ehalo liwa lokuyandja ngenge li li po, ola wapalela osho omunhu e shi kwete hasheshi e he shi kwete.”—2 Ovakorinto 8:12.

11. Exupifo letu ole likolelela mushike?

11 Kutya nee oshike, exupifo letu ole likolelela molune laJehova inali longelwa okupitila muKristus Jesus, Omwene wetu, ndelenee hamukeshe osho hatu dulu okuninga. Paulus okwa yelifa nawa ta ti: “Osheshi aveshe ova nyona, nove he noshinge shaKalunga, ndele otava yukipalifwa oshali okefilonghenda laye omolwekulilo eli lomuJesus Kristus.” Nande ongaho, oilonga yetu oi li euliko leitavelo letu li na omwenyo momaudaneko aKalunga.—Ovaroma 3:23, 24; Jakob 2:17, 18, 24.

12. Omolwashike tu he na okuninga omafaafanifo?

12 Inatu pumbwa okuninga omafaafanifo navamwe shi na sha nefimbo letu moilonga yaKalunga, eyandjo letu loileshomwa yOmbibeli ile omuvalu womakonakonombibeli oo hatu ningi. (Ovagalati 6:3, 4) Kashi na nee mbudi kutya ohatu wanifa shi fike peni moukalele wopaKriste, atusheni otu na okudimbuluka eendjovo daJesus odo tadi tu lininipikifa tadi ti: “Hano osho nanye yo, ngenge mwa wanifa ashishe mwe shi lombwelwa, tyeni: ofye ovapiya vongaho, otwa longa osho ashike twa li tu noku shi longa.” (Lukas 17:10) Olungapi hatu dulu lela okutya otwa wanifa ‘ashishe osho twa lombwelwa’? Onghee hano epulo olo: Oshike tashi dulu okukala oukwatya woilonga yetu kuKalunga?—2 Ovakorinto 10:17, 18.

Keshe efiku nali kale efiku li na oshilonga

13. Otwa pumbwa oikala yashike eshi hatu wanifa po eliyandjo letu?

13 Konima yokuyandja efinamhango kovakainhu, kovalumenhu, kounona, kovadali nosho yo kovapika, Paulus okwa shanga ta ti: “Keshe eshi tamu shi ningi, shi ningeni komitima deni nokulongela Omwene, hamunhu, nye mu kale mu shi shii tamu ka pewa kOmwene ondjabi yefyuululo; osheshi onye ohamu longele Omwene Kristus.” (Ovakolossi 3:23, 24) Fye itatu longo tu kumwife ovanhu mwaasho hatu wanifa moilonga yaJehova. Ohatu kendabala okulongela Kalunga mokushikula oshihopaenenwa shaJesus Kristus. Okwa wanifa po oukalele waye noikala yeendelelo meni lefimbo li he fi unene lile.—1 Petrus 2:21.

14. Elondwelo lashike Petrus a yandja li na sha nomafiku axuuninwa?

14 Omuyapostoli Petrus naye okwa ulika oikala yeendelelo. Monhumwafo yaye onhivali, okwa londwela kutya momafiku axuuninwa, otapa ka holoka ovasheki—ovashunimonima naavo va limbililwa—ovo tava endifwa kouhalu wavo notava ka pula omapulo e na sha nekalepo laKristus. Ndelenee, Petrus okwa ti: “Omwene ina fya ounye okuwanifa eudaneko laye, ngaashi vamwe hava diladila nokutya, okwa fya ounye, vati, ndelenee ohe mu tale onheni, osheshi ina hala pa kane nande umwe, ndelenee aveshe ve lialulukile melidilululo. Ndelenee efiku lOmwene otali ke uya ngaashi omulunga.” Heeno, efiku laJehova otali uya shili. Onghee hano, otu na oku li ninga oshidiladilwa shetu shakeshe efiku nghee li li lashili nosho yo nghee eitavelo letu la pama meudaneko laKalunga li li lashili.—2 Petrus 3:3, 4, 9, 10.

15. Ongahelipi hatu dulu okutala kefiku keshe monghalamwenyo yetu?

15 Okukala metwokumwe neliyandjo letu monghedi yolelalela, ohatu dulu oku shi longifa efiku keshe omolwokutanga Jehova. Pexulilo lefiku keshe, mbela ohatu dulu okutala monima kulo nokumona nghee twa yambidida monghedi yonhumba okuyapulifa edina laKalunga nosho yo okuudifa onghundana iwa yOuhamba? Tashi dulika omolwelihumbato letu la koshoka, eenghundafana detu tadi tungu ile elitulemo letu lopahole kovakwaneumbo nokookaume. Mbela otwa longifa eemhito odo di li po okushiivifila vamwe eteelelo letu lopaKriste? Mbela otwa kwafela umwe a diladile kombinga yomaudaneko aKalunga sha kwata moiti? Natu ongele sha osho shi na ongushu monghedi yopamhepo efiku keshe, ile oku shi popya panghedi yopafaneko, natu tunge po olekenenga iwa yopamhepo kombaanga.—Mateus 6:20; 1 Petrus 2:12; 3:15; Jakob 3:13.

Kaleka ouyelele woye wa yela

16. Omeenghedi dilipi Satana ta kendabala okunghundipaleka eliyandjo letu kuKalunga?

16 Otu li momafimbo oo taa djuupala unene kOvakriste. Satana novashikuli vaye otava kendabala okufiililikifa eyooloko pokati kouwa nowii, osho sha koshoka naasho inashi koshoka, pokati komikalo noku he na omikalo. (Ovaroma 1:24-28; 16:17-19) Okwe shi ninga shipu unene kufye tu nyateke omitima detu nosho yo omadiladilo etu okupitila moTV ile moInternet yomokombiuta. Ouyelele wetu wopamhepo otau dulu okukala wa fiilila, opo tu dope okumona oilonga yaye yoinheya. Etokolotoko letu okukala metwokumwe neliyandjo letu otali dulu okunghundipalekwa notashi dulika tu efe okukwata kwetu ‘koshipululo’ twa diinina ngeenge itatu kanyatele komafinamhango etu opamhepo.—Lukas 9:62; Ovafilippi 4:8.

17. Ongahelipi omayele aPaulus taa dulu oku tu kwafela tu diinine ekwatafano letu naKalunga?

17 Hano eendjovo daPaulus keongalo laTessalonika odi li pefimbo: “Osheshi ehalo laKalunga oleli: eliyapulo leni, mu yepe oluhaelo; keshe ou womokati keni a kale e shii kudiinina omukainhu waye omouyapuki nomokufimaneka, hamolwisho louhalu, ngaashi ovapaani ava inava shiiva Kalunga.” (1 Ovatessaloniki 4:3-5) Oluhaelo ola ningifa vamwe va kondwe mo meongalo lopaKriste—ovo va ekelashi eliyandjo lavo kuKalunga. Ova pitika ekwatafano lavo naKalunga li nghundipale, nokwa ninga ina fimana vali mokukalamwenyo kwavo. Ndelenee, Paulus okwa ti: “Kalunga ine tu ifanena enyato, ndele ouyapuki. Onghee hano ou ha dini ei, oye iha dini omunhu, ndelenee oKalunga mwene, ou a yandja Omhepo yaye Iyapuki kufye.”—1 Ovatessaloniki 4:7, 8.

Etokolotoko loye olashike?

18. Oshike shi na okukala etokolotoko letu?

18 Ngeenge ohatu tambula ko eliyandjo letu kuJehova Kalunga sha kwata moiti, oshike hatu dulu okukala twa tokolatoko okuninga? Etokolotoko letu la pama otali dulu okukala neliudo liwa shi na sha nelihumbato letu alishe nosho yo oukalele wetu. Petrus okwa kumaida ta ti: “Ndele mu kale mu neliudo liwa, opo oonakusheka okweenda kweni kuwa muKristus va fifwe ohoni omuei have i mu shekele.” (1 Petrus 3:16) Otashi dulika tu na okumona oixuna nokutaalela okuningwa nai omolwelihumbato letu lopaKriste, ndele Kristus naye osho a li a taalela omolweitavelo laye nomolwoudiinini muKalunga. Petrus okwa ti: “Hano Kristus eshi a yahamenwa mombelela, nanye yo tambuleni omadiladilo aa ngaashi oshilwifo—osheshi ou ta yahamenwa mombelela, oye ota efa oulunde.”—1 Petrus 4:1.

19. Oshike twa hala shi popiwe kombinga yetu?

19 Doshili, etokolotoko letu la pama okukala metwokumwe neliyandjo letu otali tu amene koiniwe yondilo younyuni waSatana oo tau vele pamhepo, pamikalo nosho yo palutu. Ndelenee shi dulife pwaashi, ohatu dulu okumona elineekelo kutya otwa hokiwa kuKalunga, oshinima osho sha fimana shi dule keshe shimwe osho tashi dulu okuyandjwa kuSatana novashikuli vaye. Kungaha, inatu efa ku tiwe otwa fiya po ohole oyo kwa li tu na eshi twa shiiva oshili lwotete. Ponhele yaasho, natu popye ngaashi ovo vomeongalo lomefelemido lotete muTiatira: “Oilonga yoye ondi i shii, nohole yoye neitavelo loye, neyakulo loye nelididimiko loye, nongaashi oilonga ei yoye yaxuuninwa oi dule inya yotete mouhapu.” (Ehololo 2:4, 18, 19) Heeno, inatu kala twa lomoka shi na sha neliyandjo letu, ndelenee natu kaleni twa “xwama momhepo,” ovaladi fiyo okexulilo—omolwaashi exulilo oli li popepi.—Ovaroma 12:11; Ehololo 3:15, 16.

[Omashangelo opedu]

a Tala Oshungonangelo (yOshiingilisha), 15 Aprili 1987, epandja 31.

b Tala Oshungonangelo (yOshiingilisha), 15 Marsa 1980, epandja 8-11, omolwehokololo alishe longhalamwenyo yaErnest Beavor.

c Tala o 1978 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, epandja 156-158 nosho yo 201-218, la nyanyangidwa koWatchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

1. Oshitya “eliyandjo” otashi ti shike ngeenge tashi longifwa moinima i na ko nasha nounyuni?

[Efano pepandja 24]

Jeremia okwa kala omudiinini nande okwa ningwa nai nonyanya

[Efano pepandja 25]

Ernest Beavor okwa tulila po ounona vaye oshihopaenenwa e li Omukriste omuladi

[Efano pepandja 26]

Eendombwedi dinyasha omafele meedolongo domuSpania oda kala da kanyatela oudiinini wado

[Efano pepandja 27]

Efiku keshe natu ongele sha osho shi na ongushu monghedi yopamhepo

[Efano pepandja 28]

Oto dimbuluka?

• Eliyandjo ola kwatela mo shike?

• Oihopaenenwa yashike yovapiya vaKalunga vonale nosho yo vonena ya wana okuhopaenenwa kufye?

• Otu na okutala ko ngahelipi oilonga yetu yokulongela Kalunga?

• Oshike shi na okukala etokolotoko letu shi na sha neliyandjo letu kuKalunga?

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma