ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w03 2/1 ep. 27-32
  • ‘Imikeni oiimati ihapu’

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • ‘Imikeni oiimati ihapu’
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2003
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • Omhito yokukula
  • Oiimati youkwatya wopaKriste
  • Imikeni oiimati yOuhamba
  • Imikeni shihapu mokutandavelifa eembuto dOuhamba
  • Natu yandje osho sha denga mbada okufimanekifa Kalunga
  • Okuudifa nokuhonga
  • Okunakonasha navamwe ohaku eta po eyooloko
  • Jehova oku hole ovo hava ‘imi oiimati noudiinini’
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova (Oshifo shokukonakonwa) — 2018
  • Ovahongwa tava imike oiimati nokuninga ookaume kaJesus
    Jesus oye ondjila, noshili nomwenyo
  • Mona ouwa moilonga yoye youdiinini
    Oukalele Wetu wOuhamba—2012
  • Omolwashike tu na ‘okutwikila okwiima oiimati ihapu’?
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova (Oshifo shokukonakonwa) — 2018
Tala ouyelele muhapu
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2003
w03 2/1 ep. 27-32

‘Imikeni oiimati ihapu’

‘Imikeni oiimati ihapu ndee tamu ningi ovalongwa vange.’ —JOHANNES 15:8, yelekanifa OB-1986.

1. (a) Oshiteelelwa shilipi shokukala ovahongwa Jesus a lombwela ovayapostoli vaye? (b) Epulo lilipi tu na okulipula?

OSHA li konguloshi fimbo ina fya. Jesus okwa longifa efimbo lihapu opo a twe omukumo ovayapostoli vaye mokupopya navo osho sha li komutima waye. Paife osha yela kutya okeengulasha, ndele Jesus molwaashi okwe linyengifwa kohole yokuhola ookaume kaye kopofingo, okwa twikila okupopya. Opo nee fimbo a li ta kundafana navo, okwe va dimbulukifa oshiteelelwa shimwe vali osho va pumbwa okuwanifa po opo va kale ovahongwa vaye. Okwa ti: “Opo tuu opo Tate ta fimanekwa ngenge tamu imi [oiimati ihapu, OB-1986], ndee tamu ningi ovalongwa vange.” (Johannes 15:8) Mbela ohatu wanifa po oshiteelelwa osho shokukala ovahongwa? Osha hala okutya ngahelipi ‘okwiimika oiimati ihapu’? Opo tu shi mone mo, natu shune keenghundafana donguloshi oyo.

2. Efaneko lilipi li na sha noiimati Jesus a popya konguloshi fimbo ina fya?

2 Ekumaido lokwiimika oiimati oli li oshitukulwa shefaneko olo Jesus a lombwela ovayapostoli vaye. Okwa ti: “Ame omuviinyu washili, Tate Oye omulongi wepya lomiviinyu. Oshitayi keshe shi li muame eshi itashi imi, Oye ote shi tete po, nakeshe tuu eshi tashi imi ote shi yeleke, shi ime [oiimati ihapu, OB-1986]. Onye mwa yela nokuli molweendjovo edi nde di mu lombwela. Kaleni muame naame ohandi kala munye. Ngaashi oshitayi itashi dulu okwiima musho vene, ngenge itashi kala momuviinyu, osho nanye yo, ngenge itamu kala muame. Aame omuviinyu, onye oitayi. . . . Opo tuu opo Tate ta fimanekwa ngenge tamu imi [oiimati ihapu, OB-1986] ndee tamu ningi ovalongwa vange. Tate ngaashi a kala e hole nge, osho yo Ame nda kala ndi mu hole; kaleni mohole yange. Ngenge tamu diinine oipango yange, opo nee tamu kala mohole yange.”—Johannes 15:1-10.

3. Oshike osho ovashikuli vaJesus ve na okuninga opo va imike oiimati?

3 Mefaneko olo Jehova oye Omulongi wepya, Jesus oye omuviinyu novayapostoli ovo a li ta lombwele ovo oitai. Shimha ashike ovayapostoli kwa li tava kendabala ‘okukala’ muJesus okwa li tava ka imika oiimati. Opo nee Jesus okwa fatulula nghee ovayapostoli kwa li tava dulu okupondola mokukaleka po oukumwe oo wa fimanenena, ta ti: “Ngenge tamu diinine oipango yange, opo nee tamu kala mohole yange.” Konima yefimbo, omuyapostoli Johannes okwa ka shangela Ovakriste vakwao eendjovo da faafana tadi ti: “Ou ta diinine oipango [yaKristus], oye ta kala [muye, NW].”a (1 Johannes 2:24; 3:24) Onghee hano mokudiinina oipango yaKristus, ovashikuli vaye otava kala ve li muye, noukumwe oo otau va dulifa va imike oiimati. Oiimati yoludi lilipi twa pumbwa okwiimika?

Omhito yokukula

4. Oshike hatu lihongo moushili oo kutya Jehova oha “tete po” oshitai keshe osho itashi imike oiimati?

4 Mefaneko lomuviinyu, Jehova ota “tete po” oshitai keshe itashi imike oiimati. Osho otashi tu lombwele shike mbela? Itashi tu lombwele ashike kutya ovahongwa aveshe otava pulwa va imike oiimati ndele otashi tu lombwele yo kutya aveshe otava dulu oku shi ninga, kashi na nee mbudi kutya eenghalo ile omangabeko avo okwa tya ngahelipi. Doshili, otashi ka twa omhinge neenghedi daJehova dopahole ‘okuteta po’ ile okulombwela omuhongwa waKristus kutya ina wana vali omolwokuhawanifa po osho shi dulife peenghono daye.—Epsalme 103:14; Ovakolossi 3:23; 1 Johannes 5:3.

5. (a) Ongahelipi efaneko laJesus tali ulike kutya ohatu dulu okuninga exumokomesho mokwiimika oiimati? (b) Oiimati yomaludi avali ilipi hatu ka kundafana?

5 Efaneko laJesus lomuviinyu otali ulike yo kutya she likolelela keenghalo detu otu na okukonga omhito yokuninga exumokomesho moilonga yetu tu li ovahongwa. Didilika nghee Jesus e shi popya, ta ti: ‘Oshitayi keshe shi li muame eshi itashi imi, Oye ote shi tete po, nakeshe tuu eshi tashi imi ote shi yeleke, shi ime oiimati ihapu.’ (Johannes 15:2, yelekanifa OB-1986.) Okuuya pexulilo lefaneko, Jesus okwa ladipika ovashikuli vaye va imike ‘oiimati ihapu.’ (Ovelishe 8) Osho osha hala okutya ngahelipi? Tu li ovahongwa katu na okukala nande tu he na ko nasha. (Ehololo 3:14, 15, 19) Ponhele yaasho, otu na okukonga eemhito tu ninge exumokomesho mokwiimika oiimati. Oiimati yoludi lilipi tu na okukendabala okwiimika unene? Oyo (1) “oiimati yOmhepo” nosho yo (2) oiimati yOuhamba.—Ovagalati 5:22; Mateus 24:14.

Oiimati youkwatya wopaKriste

6. Ongahelipi Jesus Kristus a divilika ongushu yoshiimati shomhepo osho sha tumbulwa tete?

6 Osho shi li komesho momusholondodo ‘woiimati yomhepo’ osho ohole. Omhepo iyapuki yaKalunga ohai imike ohole mOvakriste, molwaashi ohava dulika kelombwelo laJesus olo a yandja okafimbo kaxupi fimbo ina popya efaneko lomuviinyu tau imi oiimati. Okwa lombwela ovayapostoli vaye ta ti: “Oshipango shipe handi shi mu pe: mu holafane.” (Johannes 13:34) Doshili, momukokomoko weenghundafana daye moufiku waxuuninwa wokukalamwenyo kwaye kombada yedu, Jesus okwa dimbulukifa ovayapostoli vaye oikando ihapu shi na sha nomhumbwe yokuulika oukwatya wohole.—Johannes 14:15, 21, 23, 24; 15:12, 13, 17.

7. Ongahelipi omuyapostoli Petrus a ulika kutya okwiimika oiimati okwa kwatafana nokuulika omaukwatya opaKriste?

7 Petrus oo a li po oufiku oo, okwa uda ko kutya ohole yopaKriste nomaukwatya makwao e i pamba oku na okuulikwa mokati kovahongwa vaKristus vashili. Konima eshi pwa pita omido donhumba, Petrus okwa twa omukumo Ovakriste va kulike omaukwatya ngaashi elipangelo mwene, ohole youmwainafana nosho yo ohole yokuhola aveshe. Okwa weda ko yo kutya okuninga ngaho otashi tu kelele tu ha “kale noundede ile [tu] he na oiimati.” (2 Petrus 1:5-8) Kashi na nee mbudi kutya eenghalo detu odilipi, ohatu dulu okuulika oiimati yomhepo. Onghee hano natu kendabale tu ulike ohole, olune, ounambili nosho yo omaukwatya makwao opaKriste pauyadi, molwaashi “kape nomhango i nondubo noilonga ya tya ngaho” ile omangabeko tae i ngabeke. (Ovagalati 5:23) Doshili, natu imike ‘oiimati ihapu.’

Imikeni oiimati yOuhamba

8. (a) Ope na ekwatafano lashike pokati koiimati yomhepo noiimati yOuhamba? (b) Epulo lilipi la wana okupewa elitulemo letu?

8 Oiimati i na oluvala liwa noinyenye nokuliwa ohai feweke oimeno. Ndelenee ongushu yoiimati ya tya ngaho oi dulife unene ewapalo olo alike. Oiimati oya fimanenena yo omolwokuhapupalifa oshimeno okupitila meembuto dayo. Sha faafana, oiimati yomhepo oi na oshilonga shihapu shi he fi ashike okuwapeka ounhu wetu wopaKriste. Omaukwatya ngaashi ohole neitavelo otae tu linyengifa yo tu tandavelife etumwalaka lOuhamba la fa eembuto, olo tali hangika mEendjovo daKalunga. Didilika nghee omuyapostoli Paulus ta divilike ekwatafano olo la fimanenena. Ota ti: ‘Nafye yo otu na eitavelo [shimwe shomoiimati yomhepo] nonghee hatu popi yo.’ (2 Ovakorinto 4:13) Paulus okwa yelifa natango kutya monghedi oyo ohatu “[etele] Kalunga alushe omahambeleloyambo nokutya, oshiimati shomilungu”—oludi olutivali loiimati oyo tu na okuulika. (Ovaheberi 13:15) Mbela otu na omhito mokukalamwenyo kwetu tu imike oiimati, doshili, okwiimika “oiimati ihapu” tu li ovaudifi vOuhamba waKalunga?

9. Mbela okwiimika oiimati okwa faafana nokuninga ovanhu ovahongwa? Shi yelifa.

9 Opo tu nyamukule shi li mondjila, otu na tete okuuda ko osho sha kwatelwa moiimati yOuhamba. Mbela otashi ka kala shi li mondjila okuuya pexulifodiladilo kutya okwiimika oiimati otashi ti okuninga ovanhu ovahongwa? (Mateus 28:19) Mbela oiimati oyo hatu imike otai ulike unene kovanhu ovo hatu kwafele va ninge ovalongeli vaJehova va ninginifwa? Hasho. Ngeno osho sha li ngaho, ngeno onghalo otai ka kala tai teya omukumo kEendombwedi diholike adishe odo da kala tadi udifa noudiinini etumwalaka lOuhamba oule womido moitukulwa omo ovanhu vahapu ihava pwilikine. Doshili, ngeenge oiimati yOuhamba oyo hatu imike otai faneke ashike ovahongwa vape, Eendombwedi didiinini moilonga da tya ngaho otadi kala ngaashi oitai ihai imike sha yomefaneko laJesus! Ashike hasho shi li ngaho. Hano, oshike shi li lelalela oiimati yOuhamba youkalele wetu?

Imikeni shihapu mokutandavelifa eembuto dOuhamba

10. Efaneko laJesus lomukuni nomadu omaludi e lili noku lili otali ulike ngahelipi osho shi li oiimati yOuhamba nosho yo osho i he li?

10 Efaneko laJesus lomukuni nomadu omaludi e lili noku lili otali ulike kenyamukulo—enyamukulo tali tu omukumo ovo tava yandje oundombwedi moitukulwa oyo ihai di shihapu. Jesus okwa ti kutya eembuto odo etumwalaka lOuhamba tali hangika mEendjovo daKalunga, nosho yo kutya edu otali faneke omutima womunhu wopafaneko. Eembuto dimwe oda “wila medu liwa, da mena, ndele oda dala.” (Lukas 8:8) Oiimati yoludi lilipi mbela? Doshili, konima eshi oshihati shoshilya sha kula, ihashi imi ouhatyona ndele eembuto dipe. Sha faafana, inashi hala okutya Omukriste oha imike oiimati i li ovahongwa vape, ndelenee eembuto dipe dOuhamba.

11. Oiimati yOuhamba otai dulu okufatululwa ngahelipi?

11 Onghee hano oiimati moshinima eshi kai fi ovahongwa vape ile omaukwatya mawa opaKriste. Molwaashi eembuto odo da kunwa odo eendjovo di na sha nOuhamba, osha yela kutya oiimati otai ulike keembuto odo dihapu. Okwiimika oiimati moshinima eshi, otashi ulike kokupopya shi na sha nOuhamba. (Mateus 24:14) Mbela okwiimika oiimati yOuhamba ya tya ngaho—okuudifa onghundana iwa yOuhamba—oku li oshinima tashi shiiva, kashi na nee mbudi kutya eenghalo detu odilipi? Heeno, otashi shiiva! Mefaneko olo tuu olo, Jesus okwa yelifa kutya omolwashike.

Natu yandje osho sha denga mbada okufimanekifa Kalunga

12. Mbela okwiimika oiimati yOuhamba oshinima tashi shiiva kufye Ovakriste atushe? Shi yelifa.

12 Jesus okwa ti: ‘Odo da kunwa medu liwa otadi dala imwe efele, imwe 60 naimwe omilongo nhatu.’ (Mateus 13:23) Eemuma da kunwa mepya otashi dulika di imike sha yooloka she likolelela keenghalo. Sha faafana, osho hatu dulu okuninga mokuudifa onghundana iwa otashi dulika shi kale sha yooloka she likolelela keenghalo detu, na Jesus okwa ulika kutya okwa li e shi shii. Vamwe otashi dulika ve na eemhito dihapu; ndele vamwe otashi dulika ve na oukolele muwa ile eenghono dihapu. Kungaha, osho hatu dulu okuninga otashi dulu okukala shihapu ile shinini shi dulife vamwe, ndele shimha ashike hatu longo ngaashi hatu dulu, otashi hafifa Jehova. (Ovagalati 6:4) Nokuli nonande oukulupe ile oudu woshinamenena otau ngabeke okukufa ombinga kwetu moilonga yokuudifa, Tate yetu omunalukeno Jehova, nope he na omalimbililo okwe tu tala ko ngaashi umwe oo ta ‘imike oiimati ihapu.’ Omolwashike mbela? Omolwaashi ohatu mu pe ‘ashishe eshi tu kwete’—hatu longo nomutima wetu aushe.b—Markus 12:43, 44; Lukas 10:27.

13. (a) Etomheno olo la fimanenena olilipi molwaashi tu na ‘okutwikila’ okwiimika oiimati yOuhamba? (b) Oshike tashi dulu oku tu kwafela tu kale nokwiimika oiimati moitukulwa omo ovanhu vahapu ihava pwilikine? (Tala oshimhungu pepandja 29.)

13 Kutya nee ofiyo openi hatu dulu okwiimika oiimati yOuhamba, ohatu ke linyengifwa tu kale ‘nokutwikila okwiimika oiimati’ eshi hatu kaleke momadiladilo kutya omolwashike hatu ningi ngaho. (Johannes 15:16, NW) Jesus okwa tumbula etomheno olo la fimanenena ta ti: “Opo tuu opo Tate ta fimanekwa ngenge tamu imi [oiimati ihapu, OB-1986].” (Johannes 15:8) Heeno, oilonga yetu yokuudifa otai yapulifa edina laJehova mokati kovanhu aveshe. (Epsalme 109:30) Honor, Ondombwedi idiinini yomido 75 lwaapo, otai ti: “Nokuli nomoitukulwa omo ovanhu vahapu ihava pwilikine, oshi li oufembanghenda okukalela po Omukombadambada.” Eshi Claudio, oo a kala Ondombwedi i na ouladi okudja mo 1974 a li a pulwa kutya omolwashike a twikila okuudifa, nokuli nonande ovanhu vanini moshitukulwa shaye hava pwilikine, okwa tofa mo Johannes 4:34, omo hatu lesha eendjovo daJesus tadi ti: “Oikulya yange ei, Ame ndi longe ehalo laau a tuma nge nondi wanife oshilonga shaye.” Claudio okwa weda ko ta ti: “Ngaashi Jesus, inandi hala ashike okuhovela ndele onda hala yo okuwanifa po oshilonga shange ndi li omuudifi wOuhamba.” (Johannes 17:4) Eendombwedi daJehova mounyuni aushe otadi tu kumwe naye.—Tala oshimhungu “Nghee hatu dulu ‘okwiimika oiimati noudiinini,’ ” pepandja 29.

Okuudifa nokuhonga

14. (a) Elalakano lopavali lilipi oilonga yaJohannes Omuninginifi nosho yo yaJesus kwa li i na? (b) Oto hepaununa ngahelipi oilonga yopaKriste kunena?

14 Omuudifi wOuhamba wotete a tumbulwa mOmavangeli oJohannes Omuninginifi. (Mateus 3:1, 2; Lukas 3:18) Elalakano laye la fimanenena okwa li “okuhepaulula” nokwe shi ninga neitavelo tali di komutima nosho yo neteelelo ‘opo aveshe va itavele.’ (Johannes 1:6, 7) Doshili, vamwe ovo va udifilwa kuJohannes ova ninga ovahongwa vaKristus. (Johannes 1:35-37) Onghee hano, Johannes okwa li omuudifi nosho yo omuningi wovahongwa. Jesus naye okwa li omuudifi nosho yo omuhongi. (Mateus 4:23; 11:1) Nokashi kumwifa hano eshi Jesus a lombwela ovashikuli vaye va ha udife ashike etumwalaka lOuhamba ndele ova kwafele yo ovanhu ovo tave li tambula ko va ninge ovahongwa vaye. (Mateus 28:19, 20) Onghee hano oilonga yetu kunena oi li okuudifa nosho yo okuhonga.

15. Efaafano lilipi li li pokati kelinyengo lovanhu koilonga yokuudifa oyo ya longwa mefelemido lotete O.P. naayo tai longwa kunena?

15 Mwaavo vomefelemido lotete O.P. ovo va uda Paulus ta udifa nota hongo, “vamwe ova tomhwa keendjovo daye, ndelenee vamwe ova anya okwiitavela.” (Oilonga 28:24) Kunena, elinyengo konyala ola faafana. Mupya munene, eembuto dOuhamba dihapu ohadi wile pedu olo ihali menifa. Ndele nande ongaho, eembuto dimwe natango otadi wile pedu liwa, tadi mene omidi notadi dala naanaa ngaashi Jesus a xunganeka. Doshili, mounyuni aushe, oupokati wovanhu 5 000 ohava ningi ovahongwa vaKristus vashili moshivike keshe shomudo. Ovahongwa ovo vape ova “tomhwa keendjovo” nonande ovanhu vamwe vahapu inava tomhwa. Oshike sha kwafela okuninga omitima davo di tambule ko etumwalaka lOuhamba? Luhapu osho ohashi eta po eyooloko osho okunakonasha navamwe kwEendombwedi—oku shi popya pafaneko, okutekela eembuto dipe odo opo da kunwa. (1 Ovakorinto 3:6) Natu tale ashike koihopaenenwa ivali.

Okunakonasha navamwe ohaku eta po eyooloko

16, 17. Omolwashike sha fimana okuulika kutya otu na ko nasha naavo hatu shakeneke moukalele wetu?

16 Karolien, Ondombwedi inyasha muBelgium okwa li ya popya nomukainhu omukulunhu oo ina ulika elitulemo metumwalaka lOuhamba. Molwaashi eke lomukainhu okwa li la mangwa noshimangifo, Karolien nakaume kaye ova pula ve mu kwafele ndele omukainhu oo okwe shi anya. Konima yomafiku avali Eendombwedi odo tuu odo oda shuna keumbo lomukainhu oo nove mu pula kutya okwa li e li po ngahelipi. Karolien okwa ti: “Osho osha eta po eyooloko. Okwa li a kumwa okumona kutya otu na ko nasha naye shili e li omunhu. Okwe tu ifana tu ye meumbo laye nekonakonombibeli okwa li la hovelwa.”

17 Sandi, Ondombwedi mOilongo yaHangana, naye oha ulike kutya oku na ko nasha naavo ha udifile. Oha kongo omashiivifo moshifokundaneki e na sha nounona ovo opo va dalwa, opo nee ta talele po ovadali vape nEmbo Lyandje lyOmahokololo gOmbimbeli.c Molwaashi luhapu oomeme ohava kala pomaumbo nohava kala va hafa okutalifa ovatalelipo ouhanana vavo, luhapu ohapa holoka eenghundafana. Sandi ota yelifa ta ti: “Ohandi popi novadali kombinga yefimano lokuninga ekwatafano lopofingo nounona okupitila mokulesha. Konima yefimbo ohandi popi kombinga yomashongo okutekula ounona mounyuni wopaife.” Efimbo opo ashike la di ko, omolwokupopya kwa tya ngaho omudali omukainhu nosho yo ovana vaye vahamano ova hovela okulongela Jehova. Okukatuka eenghatu nokuulika kutya otu na ko nasha navamwe otaku dulu okweeta oidjemo ihafifa ya faafana moukalele wetu.

18. (a) Omolwashike atusheni hatu dulu okuwanifa po oshiteelelwa ‘shokwiimika oiimati ihapu’? (b) Oiteelelwa itatu ilipi yokukala ovahongwa ya tumbulwa mEvangeli laJohannes wa tokola toko okuwanifa po?

18 Itashi hekeleke tuu okushiiva kutya ohatu dulu okuwanifa po oshiteelelwa ‘shokwiimika oiimati ihapu’! Kutya nee otu li ovanyasha ile ovakulupe, kutya nee otu na oukolele muwa ile hasho, kutya nee ohatu udifa moitukulwa omo mu na ovanhu vahapu ovo hava pwilikine ile havahapu hava pwilikine, atusheni ohatu dulu okwiimika oiimati ihapu. Ongahelipi mbela? Omokukula kwetu mokuulika oiimati yomhepo nosho yo mokutandavelifa etumwalaka lOuhamba waKalunga ngaashi hatu dulu. Pefimbo opo tuu opo ohatu kendabala tu ‘kale meendjovo daJesus’ nosho yo okukala tu “holafane.” Heeno, mokuwanifa po oiteelelwa oyo itatu ya fimana yokukala ovahongwa, oyo ya tumbulwa mEvangeli laJohannes, ohatu yandje oumbangi kutya fye “ovalongwa [vaKristus] shili.”—Johannes 8:31; 13:35.

[Omashangelo opedu]

a Nonande oitai yomuviinyu yomefaneko otai ulike kovayapostoli vaJesus nosho yo Ovakriste vakwao ovo ve na eteelelo lokufyuulula onhele mOuhamba waKalunga womeulu, efaneko olo oli na eeshili odo ovashikuli vaKristus aveshe kunena tava dulu okumona omauwa mudo.—John 3:16; 10:16.

b Ovo va ngabekelwa momaumbo avo omolwoukulupe ile ouvela otava dulu okuyandja oundombwedi okupitila meenhumwafo ile apa sha pitikwa okupitila mongodi ile otava dulu okutukula onghundana iwa naavo tave va talele po.

c La nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.

Omapulo eendululo

• Oiimati yoludi lilipi twa pumbwa okwiimika unene?

• Omolwashike hatu dulu okuhanga elalakano ‘lokwiimika oiimati ihapu’?

• Oiteelelwa itatu ya fimana ilipi twa kundafana yokukala ovahongwa ya tumbulwa mEvangeli laJohannes?

[Efano pepandja 28]

Mokuulika oiimati yomhepo nosho yo mokuudifa etumwalaka lOuhamba, ohatu imike oiimati ihapu

[Efano pepandja 31]

Jesus okwa li a hala okutya shike eshi a lombwela ovayapostoli vaye ta ti: ‘Imikeni oiimati ihapu’?

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma