Jehova oku hole ovo hava ‘imi oiimati noudiinini’
‘Odo domedu liwa ovovo tava imi oiimati noudiinini.’ — LUK. 8:15.
1, 2. (a) Omolwashike hatu tuwa omukumo koihopaenenwa yaavo hava udifa noudiinini moitukulwa omo ovanhu vahapu ihava pwilikine? (Tala efano pehovelo loshitukulwa.) (b) Jesus okwa ti shike shi na sha nokuudifila ‘moshilando shambulavo’? (Tala eshangelo lopedu.)
OVAKOKOLINDJILA ovalihomboli Sergio naOlinda, vomido 80 nasha, ohava kala moUnited States. Efimbo opo la di ko, eengeda davo oda enda tadi ningi dixupi omolwoupyakadi womaulu. Ndele nande ongaho, ohava piti ongula tava i koshitukulwa shodoolopa osho she lipyakidila, ngaashi va kala hava ningi shito, nohava fiki ko poheyali yongula. Ohava i komatulilo eebesa nokuyandja oileshomwa yopaMbiibeli kwaavo tava piti po. Nonande vahapu ihave va pwilikine, ovalihomboli ovo ohava kala tave limemesha ve li pokatemba kavo. Omutenya ngeenge va dimbuka, ohave lifindaeke va yuka keumbo. Mefiku la shikula ko poheyali yongula, ongashikwao. Momukokomoko wodula aishe, omafiku ahamano moshivike, ongula keshe, ovalihomboli ovo ovadiinini ohava kala tava udifa etumwalaka lOuhamba ve li pokatemba kavo.
2 Ngaashi Sergio naOlinda, ovamwatate novamwameme vahapu mounyuni aushe ova kala tava udifa noudiinini oule womido moitukulwa omo ovanhu ihava pwilikine. Ngeenge naave ou li monghalo ya tya ngaho, ohatu ku pandula kelididimiko loye.a Oudiinini woye moilonga yaJehova ou li odjo yetwomukumo kuvahapu, nokuli nokwaavo va panga moshili efimbo lile. Ovapashukilishikandjo vamwe ova ti ngaha: “Ngeenge handi longo moukalele novamwatate novamwameme va tya ngaho ovadiinini, ohashi tu nge omukumo.” “Oihopaenenwa yavo youdiinini ohai ladipike nge ndi pule komesho nouladi moukalele.” “Oihopaenenwa yavo ohai kumu nge lela komutima.”
3. Ohatu ka kundafana omapulo atatu elipi, nomolwashike?
3 Opo tu mone kutya oshike tashi ke tu kwafela tu manife oilonga yokuudifa oyo twa pewa kuJesus, natu ka kundafaneni omapulo atatu taa shikula: Omolwashike omafimbo amwe tashi dulika tu kale tu udite twa teka omukumo? Ongahelipi hatu dulu okwiima oiimati moukalele? Oshike tashi ke tu kwafela tu twikile okwiima oiimati noudiinini?
OMOLWASHIKE OMAFIMBO AMWE TASHI DULIKA TU KALE TWA TEKA OMUKUMO?
4. (a) Onghedi omo Ovajuda va li ve linyenga oya li ya kuma Paulus ngahelipi? (b) Omolwashike Paulus a li a teka omukumo?
4 Ngeenge oho kala u udite wa teka omukumo eshi to udifile moitukulwa omo ovanhu vahapu ihava pwilikine, ou li monghalo ngaashi omo mwa li omuyapostoli Paulus. Oule womido 30 lwaapo odo a kala ta longo moukalele, okwa kwafela ovanhu vahapu va ninge ovahongwa vaKristus. (Oil. 14:21; 2 Kor. 3:2, 3) Ashike nande ongaho, ka li a pondola okukwafela Ovajuda vahapu va ninge ovalongelikalunga vashili. Ponhele yaasho, vahapu kava li va pwilikina eshi a li ta udifa, navamwe ova li nokuli ve mu hepeka. (Oil. 14:19; 17:1, 4, 5, 13) Onghedi omo Ovajuda va li ve linyenga oya li ye mu kuma ngahelipi? Okwa ti: “Ohandi popi oshili muKristus . . . ondi noluhodi linene nouyehame alushe momutima wange.” (Rom. 9:1-3) Omolwashike Paulus a li e udite ngaho? Okwa li e hole unene oilonga yokuudifa, nokwa li ha udifile Ovajuda molwaashi okwa li e va uditile olukeno. Onghee okwa li hashi mu ehameke eshi inava hala okutambula ko efilonghenda laKalunga.
5. (a) Oshike hashi tu linyengifa tu udifile ovanhu vakwetu? (b) Omolwashike omafimbo amwe hatu kala twa teka omukumo?
5 Ngaashi Paulus, ohatu udifile ovanhu molwaashi otu na ko nasha navo. (Mat. 22:39; 1 Kor. 11:1) Omolwashike mbela? Omolwaashi otwe shi limonena monghalamwenyo yetu kutya Jehova oha nangeke noupuna ovo have mu longele. Ngeenge hatu diladila kovanhu vomoshitukulwa shetu, ohatu kala yo twe va halela enangeko noupuna laJehova. Onghee hano, ohatu va ladipike ve lihonge oshili kombinga yaJehova nosho yo elalakano laye li na sha novanhu. Eshi hatu va udifile, otwa fa hatu ti: ‘Onde ku etela omulongelo. Alikana u tambula ko.’ Ngeenge ovanhu ova anye okutambula ko omulongelo oo, ohashi tu ‘ehameke komutima.’ Ashike osho inashi hala kutya katu na eitavelo, ndele ponhele yaasho otashi ulike kutya otu hole unene oilonga yokuudifa. Nonande omafimbo amwe ohatu kala twa teka omukumo, ohatu lididimike. Elena, oo a kala omukokolindjila omido di dulife 25, okwa holola omaliudo oo vahapu hatu kala tu na eshi a ti: “Oshi li eshongo okuudifa. Ashike oilonga oyo ito i pewa luvali.”
ONGAHELIPI HATU DULU OKWIIMA OIIMATI?
6. Ohatu ka kundafana epulo lilipi, nohatu ke shi ninga ngahelipi?
6 Omolwashike hatu dulu okukala noushili kutya ohatu dulu okumona oidjemo iwa moukalele, kashi na nee mbudi kutya openi hatu udifile? Opo tu mone enyamukulo kepulo olo la fimana, natu ka konakoneni omafaneko avali aJesus omo a popya omhumbwe ‘yokwiimika oiimati.’ (Mat. 13:23, NW) Efaneko lotete oli na sha nomuviinyu.
7. (a) Oolyelye tava fanekwa ‘komulongi,’ ‘komuviinyu’ nosho yo ‘koitai’? (b) Epulo lilipi hatu ka kundafana?
7 Lesha Johannes 15:1-5, 8. Jesus okwa lombwela ovayapostoli vaye a ti: “Opo tuu opo Tate ta fimanekwa ngeenge tamu imi shihapu, ndele tamu ningi ovalongwa vange.” Jesus okwa faafanifa Jehova ‘nomulongi,’ ye te lifaafanifa ‘nomuviinyu washili,’ novahongwa vaye okwe va faafanifa ‘noitai.’b Ndele mbela oiimati oyo ovashikuli vaKristus va pumbwa okwiima oshike? Mefaneko olo, Jesus ina popya kondadalunde kutya oiimati oyo oshike, ashike okwa popya oshinima shi didilikwedi osho tashi tu kwafele tu mone enyamukulo.
8. (a) Mefaneko olo, omolwashike oiimati itai faneke kovahongwa vape? (b) Oshike shi didilikwedi shi na sha noiteelelwa yaJehova?
8 Jesus okwa popya kombinga yaXe a ti: “Oshitai keshe shi li mwaame eshi itashi imi, Oye ote shi tete po.” Noitya imwe, Jehova ota kala ashike e tu tala ko tu li ovapiya vaye ngeenge hatu imi oiimati. (Mat. 13:23; 21:43) Onghee hano, mefaneko olo, oiimati oyo Ovakriste ve na okwiima itai faneke ovahongwa vape ovo hatu kwafele ve uye moshili. (Mat. 28:19) Ngeno osho sha li ngaho, ngeno ovapiya vaJehova ovadiinini ovo ihava mono oidjemo iwa mokuninga ovanhu ovahongwa moitukulwa omo ovanhu ihava pwilikine, ngeno ova fa oitai ihai imi yomefaneko laJesus. Ashike kashi li pandunge okufika pexulifodiladilo la tya ngaho. Omolwashike mbela? Omolwaashi itatu dulu okufininika ovanhu va ninge ovahongwa. Osho kashi li metwokumwe nelongekido laJehova lopahole okukufa ovapiya vaye oshinakuwanifwa molwaashi va dopa okuwanifa po oshilonga osho itava dulu. Keshe osho Jehova te tu pula tu ninge ohatu shi dulu. — Deut. 30:11-14.
9. (a) Ohatu longo oshilonga shilipi opo tu dule okwiima oiimati? (b) Efaneko lilipi hatu ka konakoneni, nomolwashike?
9 Mbela oiimati oyo tu na okwiima oshike? Oiimati oyo otai ulike koshilonga osho keshe umwe ta dulu okulonga. Oshilonga shilipi hatu longo opo tu dule ‘okwiima oiimati’? Oshilonga shokuudifa onghundana iwa yOuhamba waKalunga.c (Mat. 24:14) Efaneko laJesus li na sha nomukuni otali tu kwafela tu fike pexulifodiladilo li li mondjila. Natu ka konakoneni efaneko olo etivali.
10. (a) Ombuto nedu oyo ya longifwa mefaneko olo otai faneke shike? (b) Ombuto ngeenge oya kulu ohai dala shike?
10 Lesha Lukas 8:5-8, 11-15. Mefaneko li na sha nomukuni, ombuto otai ulike ‘keendjovo daKalunga’ ile ketumwalaka lOuhamba. Edu otali ulike komutima womunhu wopafaneko. Odo da wila medu liwa, oda mena omidi, tadi kulu fiyo osheshi da fika okudala. Opo nee “oda dala efele.” Mbela oiimati yoludi lilipi ya dalwa? Mbela oya dala oshilya kuhe na sha? Ahowe, oya dala eembuto dipe, odo nado tashi dulika di ka kule. Mefaneko olo, ombuto imwe oya dala eembuto efele. Ndele mbela ongahelipi efaneko olo la pambafana noukalele wetu?
Ongahelipi hatu ‘imi oiimati noudiinini’? (Tala okatendo 11)
11. (a) Efaneko li na sha nomukuni ola pambafana ngahelipi noukalele wetu? (b) Ohatu imi ngahelipi eembuto dipe dOuhamba?
11 Natu shi faafanife ngaha, natu tye nee ngeno oule womido opo da di ko Eendombwedi dimwe ile ovadali vetu Ovakriste ove tu udifila onghundana iwa yOuhamba. Ova li va hafa eshi va didilika kutya omitima detu, odo da fa edu, ode linyengifwa ketumwalaka olo li li eembuto dOuhamba. Ngaashi ashike edu liwa lomefaneko laJesus hali kulike eembuto, nafye otwa tambula ko onghundana iwa noku i diinina. Oshidjemo, etumwalaka lOuhamba olo la fa ombuto, ola mena omidi mufye nokukula ngaashi naanaa oshilya shi li pokutula ko omutwe. Ngaashi ashike oshilya hashi dala omutwe u na eemuma ndele hashilya ashike ngahenya, nafye ohatu imi oiimati yeembuto dipe dOuhamba ndele havahongwa vape.d Ndele mbela ohatu imi ngahelipi eembuto dipe dOuhamba? Efimbo keshe hatu udifa etumwalaka lOuhamba waKalunga, ohatu tandaveleke eembuto odo da kuninwe nale momitima detu. (Luk. 6:45; 8:1) Onghee hano, efaneko olo otali tu hongo kutya ngeenge otwa kala hatu udifa etumwalaka lOuhamba waKalunga, kungaho ohatu ‘imi oiimati noudiinini.’
12. (a) Oshike hatu lihongo mefaneko laJesus li na sha nomuviinyu nosho yo nomukuni? (b) Osho oshe ku kuma ngahelipi?
12 Oshike hatu lihongo mefaneko laJesus li na sha nomuviinyu nosho yo nomukuni? Efaneko olo otali tu kwafele tu mone kutya okudula kwetu okwiima oiimati inaku likolelela konghedi omo ovanhu have linyenge moshitukulwa shetu. Ponhele yaasho, okwe likolelela koudiinini wetu. Paulus okwa popya shi na sha naasho eshi a ti: “Keshe umwe ota pewa ondjabi yaye mwene i fike poshilonga shaye mwene.” (1 Kor. 3:8) Ondjabi oyo oye likolelela koilonga, ndele hakoidjemo oyo hai di moilonga. Matilda, oo a kala ta kokola ondjila oule womido 20, okwa ti: “Ohashi hafifa nge okushiiva kutya Jehova ohe tu pe ondjabi omolweenghendabala detu.”
ONGAHELIPI HATU DULU OKULIDIDIMIKA ESHI HATU IMI OIIMATI?
13, 14. She likolelela kOvaroma 10:1, 2, omatomheno elipi a li a kwafela Paulus aha fye ounye nonande ovo a li ta udifile kava li tava pwilikine?
13 Oshike tashi ke tu kwafela tu twikile okwiima oiimati noudiinini? Ngaashi twe shi kundafana nale, Paulus okwa li a teka omukumo omolwonghedi omo Ovajuda va li ve linyenga ketumwalaka lOuhamba. Ashike nande ongaho, ka li e va fya ounye. Paulus okwa popya nghee a li e uditile Ovajuda monhumwafo oyo a shangela Ovakriste vokuRoma eshi a ti: “Onda hala nomutima wange, ndele handi va indilile kuKalunga va xupifwe. Osheshi ohandi va hepaulula kutya ove na ouladi okukondjela Kalunga, ndele hapakushiiva.” (Rom. 10:1, 2) Oitwa ilipi Paulus a divilika oyo ye mu kwafela a twikile noukalele waye?
14 Tete, Paulus okwa yelifa kutya omolwashike a twikila okuudifila Ovajuda. Okwa li e linyengifwa kehalo liwa ‘lomutima waye.’ Okwa li a halelela tashi di komutima opo Ovajuda vamwe va mone exupifo. (Rom. 11:13, 14) Oshitivali, Paulus okwa li he “va indilile kuKalunga.” Okwa li ha ilikana kuKalunga opo a kwafele Ovajuda va tambule ko etumwalaka lOuhamba. Oshititatu, Paulus okwa ti yo kutya ova li ‘ve na ouladi.’ Okwa li a mona sha shiwa movanhu ovo. Onghee hano, ouladi otau dulu okulundulula oohandimwe va ninge ovashikuli vaKristus ovaladi ngaashi Paulus a li e shi shii nawa.
15. Ongahelipi hatu dulu okuhopaenena Paulus? Yandja oihopaenenwa.
15 Ongahelipi hatu dulu okuhopaenena Paulus? Shotete, ohatu kala tu na ehalo lokukonga “aveshe ava va nuninwa okuya momwenyo waalushe.” Oshitivali, ohatu ilikana kuJehova opo a kwafele ovanamitima diwa. (Oil. 13:48; 16:14) Silvana, oo a kala ta kokola ondjila oule womido hanga 30, okwa ti: “Fimbo inandi ya meumbo lonhumba moshitukulwa shetu, ohandi ilikana kuJehova opo a kwafele nge ndi kale ndi na etaleko liwa.” Nafye ohatu ilikana kuJehova opo ovaengeli ve tu wilike tu dule okumona ovanamitima diwa. (Mat. 10:11-13; Eh. 14:6) Robert, oo a kala ta kokola ondjila oule omido di dulife 30 okwa ti: “Ohashi kala shi hafifa okulonga pamwe novaengeli ovo ve shii onghalamwenyo yomuneumbo.” Oshititatu, ohatu kendabala okukala tu na etaleko liwa li sha na novanhu. Carl, omukulunhuongalo, oo a kala a ninginifwa oule womido di dulife 50, okwa ti: “Ohandi kongo edidiliko lonhumba momunhu olo tali holola ngeenge oku na ohokwe, ngaashi okulimemesha nohamu nomonghedi omo ta pula omapulo aye kutya okwa hala okushiiva shili.” Onghee hano, ohatu dulu okwiima oiimati noudiinini ngaashi Paulus.
“INO TULUMUKIFA EKE LOYE”
16, 17. (a) Oshike hatu lihongo mOmuudifi 11:6? (b) Yelifa nghee oilonga yetu yokukuna tai dulu okukuma ovo have tu konenene.
16 Nonande etumwalaka lOuhamba olo hatu udifa otali monika la fa itali kumu omitima dovanhu, inatu efa oilonga yetu yokukuna. (Lesha Omuudifi 11:6.) Nonande ovanhu vahapu ihava pwilikine, ohava konenene osho hatu ningi. Ove shii kutya otwa koshoka, tu na omikalo nohatu kala alushe hatu limemesha. Mokweendela ko kwefimbo, elihumbato letu otashi dulika li kwafele ovanhu vamwe va lundulule etaleko lavo la puka li na sha nafye. Sergio naOlinda, ovo va tumbulwa metetekelo, ova li va ninga omalunduluko a tya ngaho.
17 Sergio okwa ti: “Opa pita efimbo inatu ya komatulilo eebesa omolwouyahame. Efiku limwe eshi twa shuna ko, ovanhu okwa li tave tu pula tava ti, ‘Oshike she mu hanga hano vakwetu? Otwe mu djuulukwa.’” Olinda okwa popya te limemesha a ti: “Ovashingi veebesa ova li tave tu molola, navamwe ova li tave tu ingida tava ti, ‘Otamu ningi nawa.’ Ova li nokuli tava pula oishangomwa yetu.” Efiku limwe, ovalihomboli ovo ova li va kumwa eshi omulumenhu umwe a li a kanghama pokatemba koishangomwa ndele te va pe okapandi keengala noku va pandula omolwoilonga oyo va li tava longo.
18. Omolwashike wa tokola toko ‘okwiima oiimati noudiinini’?
18 Ohatu kufa ombinga moshilonga sha fimana shokuninga “oiwana aishe ondombwedi” shimha ashike itatu ‘tulumukifa eke letu’ mokukuna eembuto dOuhamba. (Mat. 24:14) Komesho yaaishe, otwa hafa neenghono molwaashi otu shii kutya Jehova okwe tu hokwa noku hole aveshe ovo tava ‘imi oiimati noudiinini.’
a Jesus naye okwa li a mona kutya oshidjuu okuudifila ‘moshilando shambulavo,’ nouyelele oo owa shangwa mOmavangeli aeshe ane. — Mat. 13:57; Mark. 6:4; Luk. 4:24; Joh. 4:44.
b Nonande oitai yomefaneko olo oya yukifa kwaavo ve na eteelelo lokuya meulu, efaneko olo oli na yo oilihongomwa ya fimana kovapiya aveshe vaKalunga.
c Molwaashi ‘okwiima oiimati’ otaku dulu yo okuyukifwa ‘koiimati yomhepo,’ moshitukulwa eshi naashi tashi shikula ko, ohatu ka kundafana nghee hatu dulu okwiima “oshiimati shomilungu” ile okuudifa Ouhamba waKalunga. — Gal. 5:22, 23; Heb. 13:15.
d Peemhito dimwe vali, Jesus okwa longifa oshihopaenenwa shomukuni nomutei ta ulike koilonga yokuninga ovanhu ovahongwa. — Mat. 9:37; Joh. 4:35-38.