Omolwashike tu na okwiilikana tu he na edimbuko?
“Ilikaneni mu he nedimbuko. Kaleni nokupandula muaishe.” —1 Ovatessaloniki 5:17, 18.
1, 2. Ongahelipi Daniel a ulika kutya okwa li a pandula oufembanghenda wokwiilikana oo kwa li e na, naasho okwa li sha nwefa mo ngahelipi ekwatafano laye naKalunga?
OMUPROFETI Daniel okwa li e na onghedindjikilile yokwiilikana kuKalunga lutatu mefiku. Okwa li ha tu eengolo pekende londjuwo yaye yopombada olo kwa li la taalela koshilando Jerusalem nokwiilikana. (1 Eehamba 8:46-49; Daniel 6:11) Naashi elombwelo lopauhamba la ti kutya ovanhu nava ilikane ashike kuDarius ohamba yOvamedia ndele hakuumwe e lili, Daniel ina tengauka nande okanini. Kutya nee okwa li tashi pula omwenyo ile efyo, omulumenhu womailikano oo okwa ilikana kuJehova nope he na edimbuko.
2 Jehova okwa li a tala ko ngahelipi Daniel? Eshi omweengeli Gabriel e uya okunyamukula eilikano limwe laDaniel, okwa hokolola omuprofeti e li omunhu ‘muwa unene’ ile “omuholike.” (Daniel 9:20-23; OB-1954) Mexunganeko laHesekiel, Jehova okwa ulika kuDaniel e li omulumenhu omuyuki. (Hesekiel 14:14, 20) Momukokomoko wokukalamwenyo kwaDaniel, osha yela kutya omailikano aye okwe mu kwafela a kale nekwatafano lopofingo naKalunga, oshinima osho sha didilikwa nokuli nokuDarius.—Daniel 6:17.
3. Ngaashi sha ulikwa moshimoniwa shomutumwa umwe, ongahelipi omailikano taa dulu oku tu kwafela tu kanyatele oudiinini wetu?
3 Okwiilikana pandjikilile otaku dulu yo oku tu kwafela tu taalele omayeleko madjuu. Pashihopaenenwa, diladila koshinima shaHarold King, omutumwa oo a li muChina oo kwa li a tokolelwa okukala oye aeke mokakuma oule womido nhano. Omumwatate King okwa hokolola shi na sha noshimoniwa shaye ta ti: “Ohandi dulu okukalekwa kokule novanhu vakwetu, ndele kape na oo ta dulu okukaleka nge kokule naKalunga. . . . Onghee hano, nonande okwa li handi dulu okumonika kukeshe oo ta piti pokakuma kange, okwa li handi tu eengolo mokakuma kange lutatu mefiku nokwiilikana mokule, handi dimbuluka Daniel oo a popiwa mOmbibeli. . . . Okwa li handi kala ndi udite kutya peemhito da tya ngaho omhepo yaKalunga okwa li hai yukifa omadiladilo ange koinima oyo tai tungu unene nokwa li hai pe nge engungumano. Omailikano kaa li tuu haa pe nge eenghono dopamhepo nosho yo ehekeleko!”
4. Omapulo elipi e na sha nokwiilikana hatu ka konakona moshitukulwa eshi?
4 Ombibeli otai ti: “Ilikaneni mu he nedimbuko. Kaleni nokupandula muaishe.” (1 Ovatessaloniki 5:17, 18) Mokutala kekumaido olo, natu konakoneni omapulo aa taa landula: Mbela omolwashike tu na okuyandja elitulemo komailikano etu? Omatomheno elipi tu na okweehena alushe kuJehova? Noshike tu na okuninga ngeenge tu udite inatu wana okwiilikana kuKalunga omolwomanyono etu?
Panga oukaume naKalunga okupitila meilikano
5. Oukaume we likalekelwa ulipi omailikano tae tu kwafele tu hafele?
5 Mbela owa hala Jehova e ku tale ko u li kaume kaye? Okwa popya tatekulululwa Abraham e li ngaho. (Jesaja 41:8; Jakob 2:23) Jehova okwa hala tu kulike ekwatafano la tya ngaho naye. Doshili, ote tu shivi tu ehene kuye. (Jakob 4:8) Mbela eshivo olo kali na tuu oku tu diladilifa elongekido lokwiilikana le likalekelwa? Kashi fi tuu shidjuu okumona omhito yokupopya nomukwanepangelo a fimana, kedimbwe nee okuninga kaume kaye! Ndelenee Omushiti weshito alishe ote tu ladipike tu popye naye meilikano twa manguluka, keshe efimbo olo twa hala ile olo twa pumbwa okuninga ngaho. (Epsalme 37:5) Okwiilikana kwetu nope he na okudimbuka otaku tu kwafele tu kale noukaume wopofingo naJehova.
6. Oshihopaenenwa shaJesus otashi tu hongo shike shi na sha nomhumbwe ‘yokutwikila okwiilikana’?
6 Ndele kashi pu tuu okweefa okwiilikana! Okukala ashike hatu ungaunga nomafininiko okukalamwenyo kwakeshe efiku otaku dulu oku tu pwilifa mo ndele hatu dopa okuninga eenghendabala dokupopya naKalunga. Jesus okwa ladipika ovahongwa vaye va ‘twikile okwiilikana,’ ndele naye osho a ninga. (Mateus 26:41, NW) Nonande okwa li ha kala alushe e lipyakidila okudja ongula fiyo okonguloshi, okwa konga efimbo lokupopya naXe womeulu. Omafimbo amwe Jesus okwa li ha penduka ‘ongula inene, fimbo eluwa inali tenda,’ opo a ka ilikane. (Markus 1:35) Omafimbo vali amwe, okwa li ha i konhele ye likalela pexulilo lefiku opo a ka popye naJehova. (Mateus 14:23) Jesus okwa li a konga alushe omafimbo okwiilikana, nafye osho tu na okuninga ngaho.—1 Petrus 2:21.
7. Eenghalo dilipi di na oku tu linyengifa tu popye naTate yetu womeulu efiku keshe?
7 Omafimbo a wapala nokwiilikana paumwene ohaa holoka po omafimbo mahapu efiku keshe eshi hatu shakeneke omaupyakadi nomayeleko nosho yo eshi hatu ningi omatokolo. (Ovaefeso 6:18) Ngeenge hatu kongo ewiliko laKalunga meembinga adishe dokukalamwenyo, oukaume wetu naye otau ka kula shili. Ngeenge ookaume vavali ova longele kumwe mokuungaunga noupyakadi, mbela ekwamo loukaume wavo ihali pamenene? (Omayeletumbulo 17:17) Osho osha faafana nongeenge hatu liameke kuJehova nokumona ekwafo laye.—2 Omafimbo 14:11.
8. Oshike hatu lihongo moshihopaenenwa shaNehemia, shaJesus noshaHanna shi na sha noule womailikano etu opaumwene?
8 Inatu hafa tuu eshi Kalunga ina tula po ongaba kutya oule wefimbo li fike peni nosho yo kutya olungapi tu na okupopya naye meilikano! Nehemia okwa li a ilikana divadiva momutima waye fimbo ina ninga eindilo kohamba yaPersia. (Nehemia 2:4, 5) Jesus okwa ilikana yo pauxupi eshi a pula Jehova eenghono opo a nyumune Lasarus. (Johannes 11:41, 42) Mepingafano naasho, Hanna okwa “ilikana efimbo lile koshipala shOmwene” eshi a li e mu mbubulila omutima waye. (1 Samuel 1:12, 15, 16) Omailikano etu opaumwene otaa dulu okukala maxupi ile male she likolelela keemhumbwe nosho yo keenghalo detu.
9. Omolwashike omailikano etu e na okukwatela mo omahambelelo nomapandulo molwaashishe osho Jehova e tu ningila?
9 Omailikano mahapu mOmbibeli okwa holola olupandu tali di komutima li na sha nondodo yaJehova ya shiya ko nosho yo oilonga yaye ikumwifi. (Exodus 15:1-19; 1 Omafimbo 16:7-36; Epsalme 145) Omuyapostoli Johannes okwa mona memoniko ovakulunhu 24—omuvalu wa wana po wOvakriste ovavaekwa ve li pondodo yavo meulu—tava hambelele Jehova tava ti: “Omwene wetu naKalunga ketu, Ove wa wana okutambula efimano nefimaneko nepangelo, osheshi Ove wa shita oinima aishe, ndele kehalo loye i li po noya shitwa.” (Ehololo 4:10, 11) Nafye otu na omatomheno okuhambelela Omushiti pandjikilile. Ovakulunhu ihava kala tuu va hafa ngeenge ovana vavo tave va pandula tashi di komutima omolwoinima oyo ovakulunhu ve va ningila! Okudiladila nolupandu kolune laJehova nokuulika olupandu letu tali di komutima omolwaasho, oshi li onghedi iwa nokuxwepopaleka oukwatya womailikano etu.
Omolwashike tu na ‘okwiilikana tu he na edimbuko’?
10. Eilikano ohali dana onghandangala ilipi mokupameka eitavelo letu?
10 Okwiilikana pandjikilile oshinima sha fimanenena ngeenge tashi uya peitavelo. Konima yokupopya efaneko tali ulike kutya osha pumbiwa ‘okwiilikana alushe notu ha loloke,’ Jesus okwa pula ta ti: “Omona wOmunhu ngenge te uya, ota hange ko tuu eitavelo kombada yedu?” (Lukas 18:1-8, yelekanifa OB-1954.) Omailikano taa ti sha notaa di komutima ohaa tungu eitavelo. Eshi tatekulululwa Abraham a li a kulupa ndele ka li a mona natango oludalo, okwa popya naKalunga kombinga yoshinima osho. Mokunyamukula, Jehova okwe mu pula tete a tale keulu nokuvalula eenyofi ngeenge ota dulu. Opo nee Kalunga okwa shilipalekela Abraham a ti: “Osho oludalo loye tali ka kala.” Oshidjemo osha li shike? Abraham okwa “itavela Omwene. Ndele Ye okwe li mu valela ouyuki.” (Genesis 15:5, 6) Ngeenge otwa mbubulile Jehova omitima detu meilikano, nokutambula ko omashilipaleko aye okudja mOmbibeli nokudulika kuye, ota ka pameka eitavelo letu.
11. Ongahelipi omailikano taa dulu oku tu kwafela tu ungaunge nomaupyakadi?
11 Omailikano ohaa dulu yo oku tu kwafela tu ungaunge nomaupyakadi. Mbela okukalamwenyo kwetu okwe tu djuupalela, neenghalo odo twa taalela odidjuu unene mbela? Ombibeli otai tu lombwele tai ti: “Omutengi woye u undulila kOmwene, ye ote ku kalele noshisho. Oye ita efa nande omuyuki a kale alushe nokutengauka.” (Epsalme 55:23) Ngeenge hatu ningi omatokolo madjuu, ohatu dulu okulandula oshihopaenenwa shaJesus. Okwa ilikana eilikano lopaumwene oufiku aushe fimbo ina hoolola ovayapostoli vaye 12. (Lukas 6:12-16) Oufiku fimbo ina fya, Jesus okwa ilikana neenghono fiyo osheshi ‘oshinhwi shaye sha ndodela poshi sha fa omata ohonde.’ (Lukas 22:44) Oshidjemo osha li shike mbela? “Nokwa udika omolwetilokalunga [laye, NW].” (Ovaheberi 5:7) Omailikano etu a xwama notaa twikile otae ke tu kwafela tu pondole eenghalo nomayeleko madjuu.
12. Ongahelipi omailikano taa ulike kutya Jehova oku na ko nasha nafye pauhandimwe?
12 Etomheno vali limwe lokweehena popepi naJehova okupitila meilikano ololo kutya opo naye a ehene popepi nafye. (Jakob 4:8) Ngeenge hatu mbubulile omitima detu kuJehova momailikano, mbela ihatu kala tu udite kutya oku na ko nasha naasho twa pumbwa nohe tu file oshisho pahole? Ohatu mono nghee Kalunga e tu hole pauhandimwe. Jehova ina yandja komunhu nande oumwe oshinakuwanifwa shokupwilikina omailikano aeshe oo ovapiya vaye have a yukifa kuye e li Xe yavo womeulu. (Epsalme 66:19, 20; Lukas 11:2) Note tu shivi tu ‘mu dike oshisho shetu ashishe omolwaashi oye te tu file oshisho.’—1 Petrus 5:6, 7.
13, 14. Omolwomatomheno elipi tu na okwiilikana nope he na edimbuko?
13 Omailikano otaa dulu oku tu pa ouladi munene omolwoukalele womoipafi nosho yo oku tu pameka ngeenge okuhenakonasha kwovanhu ile omapataneko tae tu ningifa tu kale twa hala okusholola. (Oilonga 4:23-31) Omailikano otaa dulu yo oku tu amena ‘komakonda omuyelani.’ (Ovaefeso 6:11, 17, 18) Ngeenge hatu kendabala okupondola omayeleko akeshe efiku, ohatu dulu okupula alushe Kalunga e tu pameke. Eilikano laJesus loshihopaenenwa ola kwatela mo eindilo kutya Jehova ne ‘tu xupife komunawii,’ Satana Ondiaboli.—Mateus 6:13, NW.
14 Ngeenge otwa twikile okwiilikana omolwekwafo tu kale hatu pangele eamo letu loulunde, ohatu ka mona ekwafo laJehova. Otu na eshilipaleko eli tali ti: “Kalunga Oye omudiinini, ite mu efa mu yelekwe nomayeleko e dule eenghono deni, ndele mumwe neyeleko ota longele yo omhito yokupita mo, opo mu dule oku li humbata.” (1 Ovakorinto 10:13) Omuyapostoli Paulus okwa li a filwa oshisho nokupamekwa kuJehova meenghalo di lili noku lili. Okwa ti: “Aishe ohandi i dulu omolwaau ta pameke nge.”—Ovafilippi 4:13, NW; 2 Ovakorinto 11:23-29.
Natu diinineni okwiilikana nande otu na omaunghundi
15. Oshike tashi dulu okuningwa po ngeenge elihumbato letu ola ponyo okukala metwokumwe nomifikamhango daKalunga?
15 Opo omailikano etu a kale taa udika, katu na okweekelashi omayele Eendjovo daKalunga. Omuyapostoli Johannes okwa shanga ta ti: “Nokeshe tuu eshi hatu shi indile, ohatu shi pewa kuye, osheshi ofye ohatu diinine oipango yaye nohatu longo eshi hashi mu wapalele.” (1 Johannes 3:22) Ndele oshike tashi dulu okuningwa po ngeenge elihumbato letu ola ponyo okukala metwokumwe nomifikamhango daKalunga? Adam naEva ova hondama konima eshi va nyona moshikunino shaEden. Nafye otashi dulika tu kale tu na eamo lokuhondama “Omwene Kalunga” ndele hatu efa po okwiilikana. (Genesis 3:8) Omupashukili omweendi umwe omunawino Klaus okwa ti: “Onda didilika kutya luhapu onghatu yotete ya puka oyo hai katukwa kwaavo hava twalwaatwalwa kokule naJehova nosho yo nehangano laye oyo okweefa okwiilikana.” (Ovaheberi 2:1, NW) Osho osho sha li ngaho shi na sha naJosé Ángel. Okwa ti: “Oule womido hanga hetatu kanda li naanaa handi ilikana kuJehova. Okwa li ndi udite inandi wana okupopya naye nonande onda kala nde mu tala ko natango e li Tate yange womeulu.”
16, 17. Yandja oihopaenenwa yanghee omailikano ondjikilile haa dulu okukwafela okupondola omaunghundi opamhepo.
16 Vamwe vomufye otashi dulika tu kale tu udite inatu wana okwiilikana omolwomaunghundi etu opamhepo ile molwaashi twa nyona. Ndelenee olo olo naanaa efimbo olo twa pumbwa okulongifa omhito yeilikano. Jona okwa li a faduka po oshilonga shaye. Ndele ‘moudjuu waye Jona okwa kuwa kOmwene ndele Ye e mu uda. Moshovafi Jona okwa kuwa onghuwo, nOmwene okwa uda ondaka yaye.’ (Jona 2:2) Jona okwa ilikana, naJehova okwa nyamukula eilikano laye, ndele Jona ta veluka pamhepo.
17 José Ángel naye okwa ilikana a mana mo a mone ekwafo. Okwa ti: “Onda yeulula omutima wange nokwiindila Kalunga a dimine nge po. Nokwa kwafela nge. Nghi shi shii ngeenge ngeno onda ka alukila ngoo koshili nope he na ekwafo leilikano. Paife ohandi ilikana pandjikilile efiku keshe nohandi kala nda djuulukwa oku shi ninga.” Otu na okukala tu udite twa manguluka alushe okupopya naKalunga shi na sha nomapuko etu nokupula nelininipiko opo e tu dimine po. Eshi ohamba David ya hokolola omatauluko ayo, Jehova okwa dima po omatimba ayo. (Epsalme 32:3-5) Jehova okwa hala oku tu kwafela ndele haku tu tokola. (1 Johannes 3:19, 20) Nomailikano ovakulunhuongalo otaa dulu oku tu kwafela pamhepo molwaashi omailikano avo otaa “dulu shihapu.”—Jakob 5:13-16.
18. Elineekelo lilipi ovapiya vaKalunga tava dulu okukala ve na, kashi na nee mbudi kutya ova yapuka mo mondjila shi fike peni?
18 Xe elipi ta ka ekelashi omona oo ta pula kuye nelininipiko ekwafo nomayele konima eshi omona a ninga epuko? Eyele lomumati a kanene otali ulike kutya kashi na nee mbudi kutya okwa li twa yapuka mo mondjila shi fike peni, Tate yetu womeulu oha kala a hafa ngeenge hatu shuna kuye. (Lukas 15:21, 22, 32) Jehova ota ladipike aveshe ovo tava nyono ve mu ifane “osheshi puye ope nedime po lomatimba mahapu.” (Jesaja 55:6, 7) Nonande David okwa li a nyona omanyono mahapu a kwata moiti, okwa ifana Jehova, ta ti: “Kalunga uda eilikano lange, Ove ino hondama okweehela kwange!” Okwa ti yo kutya: “Onguloshi nongula nomutenya ohandi lili nokunyemata, opo [Jehova] ota udu ondaka yange.” (Epsalme 55:2, 18) Osho itashi hekeleke tuu!
19. Omolwashike tu he na okuuya pexulifodiladilo kutya omailikano oo a fa inaa nyamukulwa oku li euliko kutya Kalunga ine tu hokwa?
19 Ohatu ke linyenga ngahelipi ngeenge omailikano etu inaa nyamukulwa diva? Otu na okushilipaleka kutya omaindilo etu oku li metwokumwe nehalo laJehova nosho yo kutya okwa ningwa medina laJesus. (Johannes 16:23; 1 Johannes 5:14) Omuhongwa Jakob okwa popya shi na sha nOvakriste vamwe ovo omailikano avo kwa li inaa nyamukulwa molwaashi ova li tava ‘indilile omalalakano mai.’ (Jakob 4:3, OB-1986) Ndele katu na okuuya diva pexulifodiladilo kutya omailikano oo a fa inaa nyamukulwa oku li alushe euliko kutya Kalunga ine tu hokwa. Otashi dulika omafimbo amwe Jehova a efe ovalongeli vaye ovadiinini va ilikane kombinga yoshinima shonhumba oule wefimbo fimbo inashi yela mo nawa kutya okwa nyamukula omailikano avo. Jesus okwa ti: “Kaleni nokwiindila, ndee tamu pewa.” (Mateus 7:7, NW) Onghee hano, otwa pumbwa ‘okudiinina mokwiilikana.’—Ovaroma 12:12.
Natu ilikane pandjikilile
20, 21. (a) Omolwashike twa pumbwa okwiilikana nope he na edimbuko ‘momafiku aa axuuninwa’? (b) Oshike hatu ka mona ngeenge hatu ehene kolukalwa laJehova lefilonghenda efiku keshe?
20 Omafininiko nomaupyakadi otaa hapupala ‘momafiku aa axuuninwa’ a didilikwa ‘nomafimbo madjuu.’ (2 Timoteus 3:1) Nomayeleko oo otaa dulu okulipyakidilifa omadiladilo etu noupu. Ndele okwiilikana kwetu nope he na edimbuko otaku ke tu kwafela tu ninge exumokomesho lopamhepo kutya nee ope na omaupyakadi nomayeleko taa twikile nosho yo etekomukumo tali twikile. Okwiilikana kwetu kuJehova keshe efiku otaku dulu oku tu etela ekwafo la fimanenena olo twa pumbwa.
21 Jehova “Omuudi womailikano” iha kala e lipyakidila unene ngeno kutya ita dulu okupwilikina kufye. (Epsalme 65:3) Inatu lipyakidila unene ndele tashi tu imbi tu popye naye. Oukaume wetu naKalunga oo oshinima osho tu na shi na ondilo unene. Inatu u kwata nande okahetengi. “Tu yeni hano kolukalwa lefilonghenda tu neyombamo, tu talwe nonghenda fye tu mone efilonghenda loku tu kwafa pefimbo liwa.”—Ovaheberi 4:16.
Oto nyamukula ngahelipi?
• Oshike hatu lihongo komuprofeti Daniel shi na sha nefimano lokwiilikana?
• Ongahelipi hatu dulu okupameka oukaume wetu naJehova?
• Omolwashike tu na okwiilikana tu he na edimbuko?
• Omolwashike omaliudo okukala tu udite inatu wana e he na oku tu imba tu ilikane kuJehova?
[Efano pepandja 16]
Nehemia okwa ilikana pauxupi nosho yo momutima fimbo ina popya nohamba
[Efano pepandja 17]
Hanna okwa “ilikana efimbo lile koshipala shOmwene”
[Efano pepandja 18]
Jesus okwa ilikana oufiku aushe fimbo ina hoolola ovayapostoli vaye 12
[Efano pepandja 20]
Eemhito dokwiilikana ohadi holoka po momukokomoko wefiku