Omhepo iyapuki oya dana onghandangala mokushitwa kwoinima
“Eulu ola shitifwa ondjovo yOmwene, neengudu dalo adishe okomhepo yokanya kaye.” — EPS. 33:6.
1, 2. (a) Ongahelipi eshiivo lovanhu li na sha neulu nosho yo edu la enda tali hapupala mokweendela ko kwefimbo? (b) Epulo lilipi la pumbwa okunyamukulwa?
ESHI Albert Einstein a li a nyanyangida oshishangomwa tashi popi kombinga yevalelwa mo 1905, ye nosho yo ovanongononi vakwao vahapu ova li va itavela kutya mevalelwa omu na ashike omuhalavili umwe oo hau ifanwa Milky Way. Ovanongononi ovo kava li tuu va dina nai ounene weshito! Kunena, otaku tengenekwa kutya keulu oku na omihalavili di dule pomabiliyona 100, nadimwe domudo odi na eenyofi omabiliyona. Apa ngoo pe fike okundulukwa kwomafano oshinanena oo haa dulu okutala kokule neenghono, opo ngoo pe fike okumona natango omihalavili dihapu.
2 Ngaashi ashike eshiivo lovanongononi li na sha neulu kwa li la ngabekwa mo 1905, eshiivo lavo li na sha nedu nalo ola li la ngabekwa. Oshoshili kutya ovanhu ovo va li kombada yedu omido efele da pita ova li ve na eshiivo lihapu ve dule ovo ve va tetekelela. Ndele kunena, ovanhu ove na eudeko lihapu shi dulife nale li na sha newapalo nosho yo okukitakana kwoinima i na omwenyo nonokutya oshike she shi ningifa tashi shiiva opo kombada yedu ku dule okukala oinima i na omwenyo. Nopehe na omalimbililo, ope na natango shihapu osho tu na okulihonga kombinga yeulu nosho yo edu momido di li komesho. Ndele osha fimana okulipula kutya, Mbela oinima aishe oyo oye uya po naanaa ngahelipi? Ohatu dulu ashike okumona enyamukulo lepulo olo molwaashi Omushiti okwe li yandja mOmishangwa Diyapuki.
Eshito ola shitwa pashikumwifilonga
3, 4. Kalunga okwa shita ngahelipi oinima, noilonga yaye ohai mu fimanekifa ngahelipi?
3 Ombibeli oya yelifa kutya eshito ole uya po ngahelipi, ya ti: “Pehovelo Kalunga okwa shita eulu nedu.” (Gen. 1:1) Jehova fimbo ina shita oinima aishe oyo hatu dulu okumona nomesho, ngaashi eulu, edu nosho yo oinima ikwao oyo i li meshito, kapa li sha nandenande. Okwa li a longifa omhepo yaye iyapuki, sha hala kutya, eenghono daye tadi longo opo a shite oinima aishe oyo. Ofimbo omulongi woinima onghulungu ha longifa omake noilongifo yaye opo a nduluke po oshinima shonhumba, Kalunga oha longifa ashike omhepo yaye iyapuki opo a longe oinenelonga yaye.
4 Omishangwa oda popya kombinga yomhepo iyapuki pafaneko da ti kutya oi li ‘omunwe’ waKalunga. (Luk. 11:20; Mat. 12:28) Jehova oha pewa efimano linene ‘omolwoilonga yomake aye,’ sha hala okutya, oinima oyo a shita okupitila momhepo yaye iyapuki. Omupsalme David okwa imba a ti: “Eulu olo hali hepaulula oshinge shaKalunga, nevalelwa lalo otali udifa oshilonga shomake aye.” (Eps. 19:2) Doshili, eshito otali yandje oumbangi kutya omhepo iyapuki yaKalunga oi na eenghono dinenenene. (Rom. 1:20) Ngahelipi mbela?
Eenghono daKalunga inadi ngabekwa
5. Yelifa kutya Kalunga okwa li a longifa eenghono di fike peni mokushita oinima.
5 Eshito linenenene olo tu wete otali yandje oumbangi kutya eenghono daJehova odinenenene. (Lesha Jesaja 40:26.) Ovanongononi vokunena ova mona kutya oinima oyo hai dulu okukumwa otai dulu okulundulukila meenghono donhumba, neenghono ohandi dulu okulundulukila moinima oyo hai dulu okukumwa. Pashihopaenenwa, etango ohali lundululile oihovelitungifi yalo meenghono. Osekonde keshe, etango ohali lundululile oihovelitungifi yondjudo yeetona omamiliyona anhe lwaapo meenhe nosho yo meenghono dikwao. Okatukulwa kanininini keenghono detango odo hadi tu minikile oka wana okukaleka po omwenyo kombada yedu. Osho otashi ulike kutya opa li pa pumbiwa eenghono dinenenene opo ku shitwe etango nosho yo omaminikilo makwao aeshe omabiliyona. Jehova oku na eenghono odo da li da pumbiwa okushita oinima oyo nosho yo ikwao ihapu.
6, 7. (a) Omolwashike hatu dulu okutya Kalunga okwa longifa omhepo yaye iyapuki mokushita oinima palandulafano? (b) Oumbangi ulipi tau ulike kutya eshito inali holoka po ashike ngahenya?
6 Ope na oumbangi muhapu oo tau ulike kutya Kalunga okwa longifa omhepo yaye iyapuki opo a shite oinima palandulafano. Oku shi faneka: Natu tye nee ngeno ou na okapakete omo mu na outanga vomaluvala a yoolokafana. Ndele to kufa okapakete oko noku ka ndjungaula u lumbakanife filufilu outanga ovo. Opo nee, to tile outanga aveshe pedu poshikando. Mbela oto ka kala wa teelela outanga voluvala keshe va kale mokangudu kavo, pashihopaenenwa, outanga vambulau ove li pamwe, vashunga navo ove li okangudu kavo, nosho tuu? Itashi shiiva nandenande! Luhapu ngeenge to ningi oinima monghedi inai unganekwa nawa, ito ka teelela i kale palandulafano nandenande. Oushili oo otau ulike kutya eshito inali uya po ashike ngahenya.a
7 Ngeenge owa tale keulu nomesho ile nomafano okutala kokule, oto ka mona kutya oinima ngaashi omihalavili, eenyofi nosho yo eepulaneta, oya unganekwa nawanawa nohai linyenge palandulafano. Osho otashi yandje oumbangi kutya oinima oyo inai holoka po ashike ngahenya. Onghee hano, natu lipule kutya: Mbela eenghono dilipi da li da longifwa pehovelo okushita po eshito olo la unganekwa nawa? Nonande ovanhu ova longife oinima yopaunongononi, itava dulu okuuda ko filufilu eenghono odo da li da longifwa okushita oinima. Ndelenee Ombibeli otai holola kutya eenghono odo da li da longifwa okushita oinima odo omhepo iyapuki yaKalunga, oyo i li eenghono dinenenene meshito alishe. Omupsalme umwe okwa imba a ti: “Eulu ola shitifwa ondjovo yOmwene, neengudu dalo adishe okomhepo yokanya kaye.” (Eps. 33:6) Ngeenge hatu tale keulu oufiku nomesho etu okomutwe, ohatu dulu ashike okumona okatukulwa kanini ‘keengudu’ deenyofi.
Onghandangala oyo omhepo iyapuki ya dana mokushitwa kwedu
8. Otu na eshiivo li fike peni kombinga yoilonga yaJehova?
8 Eshiivo olo tu na paife li na sha neshito olinininini okuyelekanifa naasho tu na okulihonga natango kombinga yalo. Eshiivo letu li na sha noilonga yeshito laKalunga ola ngabekwa neenghono, nomolwaasho omulumenhu omudiinini Job okwa ti: “Taleni ei, oyo ominghulo adike deendjila daye, ndele fye ohatu udu ko tuu okunongofola kwaye!” (Job 26:14) Omido omafele onhumba konima yaasho, ohamba Salomo oya li ya konakona eshito laJehova noukeka, ndele tai ti: “[Kalunga] okwa ninga ashishe shiwa pefimbo lasho, nokwa tula momutima wavo oukwaalushe, ndelenee omunhu ita koneke oshilonga osho Kalunga ta ningi kehovelo fiyo kexulilo.” — Omuud. 3:11; 8:17.
9, 10. Kalunga okwa li a longifa eenghono dilipi eshi a shita edu, noshike sha li sha ningwa po momukokomoko womafiku atatu otete okushitwa kwoinima?
9 Jehova okwa yandja ouyelele muhapu u na sha noilonga yaye. Pashihopaenenwa, Omishangwa otadi popi kutya omhepo iyapuki yaKalunga oya kala tai dana onghandangala kombada yedu omido dihapudihapu da pita po. (Lesha Genesis 1:2.) Pefimbo opo, kapa li pe na oukukutu wedu nosho yo ouyelele, nokakwa li ku na omhepo yohapi komudingonoko wedu.
10 Ombibeli oya hokolola kutya Kalunga okwa kala ta ningi shike moule womafiku okushitwa kwoinima. Efiku keshe otali ulike kefimbo lile, ndele hakeevili ashike 24. Mefiku lotete lokushitwa kwoinima, Jehova okwa ningifa ouyelele u minikile kombada yedu. Konima yaasho, ouyelele owa ka hapupala eshi etango nomwedi ya ka kala tai dulu okumonika nawa kombada yedu. (Gen. 1:3, 14) Mefiku etivali, Kalunga okwa shita evalelwa. (Gen. 1:6) Pefimbo opo, kombada yedu okwa kala ku na omeva, ouyelele nomhepo, ashike kakwa li ku na oukukutu wedu. Lwopehovelo lefiku etitatu leshito, Jehova okwa li a longifa omhepo yaye iyapuki opo a etife po oukukutu wedu, tashi dulika a li a longifa eenghono dopaushitwe opo a etife po omanenedu okudja mefuta olo la li la dingilila ounyuni. (Gen. 1:9) Ope na okukala pa li pa longwa oinenelonga vali imwe mefiku etitatu nosho yo pexulilo lefimbo lokushitwa kwoinima.
Onghandangala oyo omhepo iyapuki ya dana mokushitwa kwoinima i na omwenyo
11. Oumbangi ulipi tau yandjwa kokukitakana kwoinima i na omwenyo, kokulonga kwayo palandulafano nosho yo ewapalo layo?
11 Kalunga okwa li yo a longifa omhepo yaye iyapuki opo a shite oinima i na omwenyo. Okudja mefiku etitatu fiyo etihamano, Kalunga okwa li a shita oimeno noinamwenyo ihokwifa yomaludi e lili noku lili okupitila momhepo yaye iyapuki. (Gen. 1:11, 20-25) Onghee hano, okukitakana kwoinima ihapu i na omwenyo, okulonga kwayo palandulafano nosho yo ewapalo layo, otai yandje oumbangi kutya oya shitwa kOmunongoelela.
12. (a) O-DNA ohai dana onghandangala ilipi? (b) Oshike hatu lihongo konghandangala oyo o-DNA tai twikile okudana natango?
12 Pashihopaenenwa, diladila koutukulwa vanininini ovo hava humbata omaufyuululwakwatya oinima i na omwenyo nohave a tambekida moinima ikwao, hava ifanwa o-DNA. Oinima yokombada yedu aishe oyo i na omwenyo, mwa kwatelwa eembakiteli dinininini, omwiidi, eendjaba, eeshi dinene domefuta hadi ifanwa blue whales nosho yo ovanhu, ohai tambekida omaufyuululwakwatya ayo kuikwao okupitila mo-DNA. Nonande kombada yedu oku na omaludi mahapu oishitwa, outukulwa ovo hava humbata omaufyuululwakwatya ohava longo nawa alushe nohava kwafele opo oishitwa i kale ya yoolokafana ngaashi ya li ya shitwa pamaludi ayo okudja pehovelo. Oinima i na omwenyo yomaludi e lili noku lili yokombada yedu otai twikile natango okutandavela monghedi ya kitakana, shi li metwokumwe nelalakano laJehova Kalunga. (Eps. 139:16) Okulonga nokuunganekwa nawa kwoinima oyo otaku yandje oumbangi vali umwe kutya eshito oli li oilonga ‘yomunwe’ waKalunga ile tu tye, yomhepo yaye iyapuki.
Oshishitwa shokombada yedu sha tongomana
13. Ongahelipi Kalunga a li a shita omunhu?
13 Konima yomido dihapudihapu okudja eshi Kalunga a shita oinima ihapu i na omwenyo naai ihe na omwenyo, edu kala li vali ‘la tokekwa nokala li hamungaho.’ Ndele nande ongaho, Jehova ka li a mana natango okulongifa omhepo yaye iyapuki mokuwanifa po omalalakano aye e na sha neshito. Kombada yedu okwa li ta ka shitila ko natango oshishitwa shimwe sha tongomana neenghono. Kalunga okwa li a shita omunhu lwopexulilo lefiku etihamano lokushitwa kwoinima. Ndele mbela Jehova okwa li a shita omunhu ngahelipi? Jehova okwa li a longifa oihovelitungifi yedu nosho yo omhepo yaye iyapuki mokushita omunhu. — Gen. 2:7.
14. Ovanhu ova yooloka ko koinamwenyo monghedi ya tongomana ilipi?
14 Genesis 1:27 okwa ti: “Kalunga okwa shita omunhu oshifeka shaye; oshifeka shaye Ye e mu shita: omulumenhu nomukainhu Ye e va shita.” Okushitwa tu li oshifeka shaKalunga osha hala okutya Jehova okwe tu shita monghedi omo hatu dulu okuulika omaukwatya ngaashi ohole, emanguluko lokuninga omatokolo, nokuli nokudula okupanga oukaume wopofingo nOmushiti wetu. Nomolwaasho, ouluvi wetu owa yooloka ko filufilu kwaao woinamwenyo. Jehova okwa shita ouluvi wovanhu unene tuu nelalakano opo va dule okuhafela okulihonga fiyo alushe kombinga yaye nosho yo yoilonga yaye.
15. Adam naEva ova li va pewa oufembanghenda ulipi?
15 Okudja pehovelo lokushitwa kwovanhu, Kalunga okwa li a pa Adam nomukulukadi waye Eva oshinakuwanifwa shokufila oshisho edu nokuhafela oinima aishe oyo i li ko. (Gen. 1:28) Jehova okwa li e va pa oikulya ihapu nosho yo oparadisa oyo ya li eumbo lavo. Adam naEva okwa li va pewa oufembanghenda wokukala nomwenyo fiyo alushe nosho yo wokuninga ovadali ovanahole voludalo lovanhu omabiliyona ovo va li tava ka kala va wanenena. Ndele nande ongaho, oinima kaya li ya enda nawa ngaashi ngaho.
Natu kale twa lenga onghandangala oyo omhepo iyapuki tai dana
16. Etimaumbwile lilipi tu na nonande ovadali vetu votete ova tukululila Kalunga oshibofa?
16 Ponhele yokudulika nehalo liwa kOmushiti wavo, Adam naEva ova li va tukululila Kalunga oshibofa omolwokuliholamwene. Ovanhu aveshe inava wanenena ove li oludalo lavo nohava mono oixuna molwavo. Ndele nande ongaho, Ombibeli otai yelifa nghee Kalunga ta ka xulifa po oilanduliko ii aishe oyo ya etifwa kokunyona kwovadali vetu votete. Omishangwa otadi ulike yo kutya Jehova ota ka wanifa po natango elalakano laye lopehovelo. Edu otali ka ninga oparadisa, omo tamu ka kala ovanhu va hafa, ve na oukolele muwa notava ka pewa ondjabi yomwenyo waalushe. (Gen. 3:15) Otwa pumbwa ekwafo lomhepo iyapuki yaKalunga opo tu kale twa tomhwa filufilu kutya ovanhu otava ka kala nomwenyo fiyo alushe.
17. Otu na okuhenuka omitotolombo dilipi?
17 Otu na okukala hatu ilikana kuJehova e tu pe omhepo yaye iyapuki. (Luk. 11:13) Okuninga ngaho, otashi ke tu kwafela tu kale twa tomhwa filufilu kutya eshito oli li oilonga yomake aKalunga. Kunena, ope na omitotolombo dihapu dihe na ekanghameno lasha dovanhu ovo inava itavela muKalunga nosho yo ovo va itavela mehongo loevolusi. Inatu efa nandenande omitotolombo dihapu da tya ngaho di tu ngwangwaneke ile di tu tilife. Ovakriste aveshe ove na okukala ve lilongekida okukondjifa omapukifo a tya ngaho nove na okulungama vaha itavelifwe oinima oyo omolwomafininiko oomakula. — Lesha Ovakolossi 2:8.
18. Ngeenge otwa konakona oudilo weshito nosho yo wovanhu, omolwashike tashi ka kala sha shimha okuhaitavela kutya eshito ola shitwa kOmushiti Omunongoelela?
18 Ngeenge otwa konakona nelitulemo oumbangi oo tau ulike kutya oinima oya shitwa, ohatu ka kala tu na eitavelo la kola muKalunga nosho yo mOmbibeli. Shi na sha noudilo weshito nosho yo wovanhu, ovanhu vahapu inava itavela kutya ope na eenghono dimwe odo da etifa po eshito dihe fi ashike eenghono domeshito lo vene odo hava dulu okumona okupitila mounongononi. Ndele ngeenge otwa kala tu na etaleko la tya ngaho, itatu ka tala ko oinima pauyuki. Ohatu ke lipwililikila oumbangi wa yela oo tau ulike kutya oinima yomeshito oyo ‘ihe shii kuvalwa’ oya shitwa noukeka nosho yo nelalakano. (Job 9:10; Eps. 104:25) Ndele tu li Ovakriste, otu na oushili kutya eshito ola shitwa pawiliko lOmunongoelela Jehova okupitila meenghono daye tadi longo, omhepo yaye iyapuki.
Onghandangala oyo omhepo iyapuki tai dana mokukala tu na eitavelo muKalunga
19. Oshike hashi tomho omunhu pauhandimwe a itavele kutya Kalunga oko e li shili nonokutya oha longifa omhepo yaye iyapuki?
19 Inatu pumbwa okushiiva keshe shimwe kombinga yeshito opo tu kale twa itavela muKalunga notu kale tu mu hole notwe mu fimaneka nefimaneko lomoule. Ngaashi ashike oukaume oo ovanhu hava pange, okwiitavela muJehova nako okwa kwatela mo shihapu shihe fi ashike okukala tu na omaumbangi onhumba. Ekwatafano pokati kookaume ohali ende tali kulu eshi tava shiivafana nawa, sha faafana, eitavelo letu muKalunga nalo ohali kala kola eshi hatu lihongo shihapu kombinga yaye. Oshoshili kutya ohatu kala twa tomhwa filufilu kutya Kalunga oko e li shili ngeenge a nyamukula omailikano etu nohatu mono ouwa oo hau di mokutula moilonga omafinamhango aye mokukalamwenyo kwetu. Ohatu ehene popepi elela naJehova eshi tu wete oumbangi muhapu oo tau ulike kutya oha wilike eenghatu detu, he tu amene, ha nangeke noupuna oilonga yetu nongeenge te tu pe oinima oyo twa pumbwa. Oinima aishe oyo otai yandje oumbangi wa kola kutya Kalunga oko e li shili nosho yo kutya oha longifa omhepo yaye iyapuki.
20. (a) Kalunga okwa shita ounyuni nosho yo ovanhu nelalakano lashike? (b) Ohatu ka mona ouwa ulipi ngeenge otwa twikile okweefa tu wilikwe komhepo iyapuki yaKalunga?
20 Ombibeli oyo oshihopaenenwa shimwe sha tongomana osho tashi ulike kutya Jehova oha longifa eenghono daye tadi longo, molwaashi ovashangi vayo “ova popya odo ve di pewa kuKalunga nokuwilikwa kOmhepo Iyapuki.” (2 Pet. 1:21) Okukala hatu konakona nawa Omishangwa otashi ke tu kwafela tu kale tu na eitavelo muKalunga Omushiti woinima aishe. (Eh. 4:11) Omushiti Jehova okwa shita oinima aishe shi li euliko loukwatya waye wohole muhokwifa. (1 Joh. 4:8) Onghee hano, natu ningeni eenghendabala da mana mo tu kwafeleni vamwe ve lihonge kombinga yaTate yetu womeulu naKaume ketu omunahole. Ngeenge otwa twikile okweefa tu wilikwe komhepo iyapuki yaKalunga, ohatu ka mona oufembanghenda wokulihonga kombinga yaye fiyo alushe. (Gal. 5:16, 25) Atusheni natu twikileni okulihonga kombinga yaJehova nosho yo oinenelonga yaye nokudilonga kombinga yohole yaye inenenene oyo a ulika eshi a longifa omhepo yaye iyapuki mokushita eulu, edu nosho yo ovanhu.
[Eshangelo lopedu]
a Tala embo ledina Is There a Creator Who Cares About You?, epandja 24, 25.
Oto dulu okuyelifa?
• Eulu nedu otali tu hongo shike shi na sha nanghee Kalunga ha longifa omhepo yaye iyapuki?
• Okukala twa shitwa tu li oshifefa shaKalunga oshe tu pa oufembanghenda ulipi?
• Omolwashike twa pumbwa okukonakona oumbangi oo u li meshito?
• Omeenghedi dilipi omo ekwatafano letu naJehova hali ende tali kulu?
[Efano pepandja 15]
Oshike hatu lihongo mokutala nghee eshito la shitwa palandulafano?
[Odjo yefano]
Stars: Anglo-Australian Observatory/David Malin Images
[Omafano pepandja 16]
Onghandangala ilipi tai danwa ko-DNA moinima aishe oyo?
[Efano pepandja 18]
Oho kala ngoo we lilongekida okupopila eitavelo loye?