OSHITUKULWA SHOKUKONAKONWA 29
EIMBILO 87 Ileni mu tulumukifwe
Nghee to dulu okuyandja omayele mawa
“Ohandi ku pe omayele, neisho lange otali ku pashukile.” — EPS. 32:8.
ENENEDILADILO
Ohatu ke lihonga nghee hatu dulu okuyandja omayele, oo taa dulu okukwafela vamwe.
1. Olyelye a pumbwa okuyandja omayele? Shi yelifa.
MBELA ou hole okupa vamwe omayele? Kuvamwe, oshipu okuyandja omayele. Ashike vamwe ohava kala va tila, ile ve udite inava manguluka, ngeenge tava pe vamwe omayele. Kashi na nee mbudi kutya ohatu kala tu udite ngahelipi, atusheni otwa pumbwa okuyandja omayele efimbo nefimbo. Omolwashike? Jesus okwa ti kutya ovashikuli vaye vashili otava didilikwa mo kohole oyo hava ulikilafana. (Joh. 13:35) Onghedi imwe omo hatu ulike kutya otu holafane, omokupa ovamwatate novamwameme omayele, ngeenge ve a pumbwa. Natango, Ombiibeli oya ti kutya, ngeenge hatu “yandje omayele mawa,” ohatu pameke oukaume wetu. — Omayel. 27:9.
2. Ovakulunhuongalo ova pumbwa okukala ve shii okuninga shike, nomolwashike? (Tala yo oshimhungu “Omayele oo haa yandjwa pokwoongala kwomokati koshivike.”)
2 Ovakulunhuongalo ova pumbwa okushiiva nghee tava dulu okupa vamwe omayele mawa. Jehova naJesus ova pa ovalumenhu ovo oshinakuwanifwa shokufila oshisho eongalo. (1 Pet. 5:2, 3) Onghedi imwe omo hava ulike kutya ohava ningi ngaho, omokupa eongalo omayele a kanghamena kOmbiibeli okupitila moipopiwa yavo. Ove na yo okuyandja omayele kodi keshe pauhandimwe, mwa kwatelwa naado da fiya po oshiunda. Ongahelipi ovakulunhuongalo nosho yo atusheni hatu dulu okuyandja omayele mawa?
3. (a) Ongahelipi hatu dulu okulihonga okukala omuyandjimayele muwa? (Jesaja 9:6; tala yo oshimhungu “Hopaenena Jesus, ngeenge to yandje omayele.”) (b) Oshike hatu ka kundafana moshitukulwa eshi?
3 Ohatu dulu okulihonga shihapu shi na sha nanghee hatu dulu okukala hatu yandje omayele mawa mokukonakona oihopaenenwa yaavo va popiwa mOmbiibeli, unene tuu shaJesus. Limwe lomomadinafimaneko oo Jesus a li a pewa olo, “Omuyandjimayele Mukumwifi.” (Lesha Jesaja 9:6.) Moshitukulwa eshi, ohatu ke lihonga osho hatu dulu okuninga, ngeenge umwe te tu pula tu mu pe omayele, nosho yo osho hatu dulu okuninga, ngeenge hatu pe umwe omayele ine tu pula. Ohatu ka kundafana yo kutya omolwashike sha fimana okuyandja omayele pefimbo nomonghedi tai wapalele.
NGEENGE UMWE E TU PULA TU MU PE OMAYELE
4-5. Ngeenge umwe okwe tu pula tu mu pe omayele, epulo lilipi twa pumbwa okulipula? Yandja oshihopaenenwa.
4 Otu na okulinyenga ngahelipi, ngeenge umwe okwe tu pula tu mu pe omayele? Otashi dulika tu kale twa hafa, notwa hala oku mu kwafela meendelelo. Ashike otwa pumbwa tete okulipula kutya, ‘Ondi na ngoo owino moshinima osho, opo ndi mu pe omayele moshinima osho?’ Omafimbo amwe, onghedi ya denga mbada omo hatu dulu okukwafela hakuyandja omayele, ndele ponhele yaasho, oku mu lombwela a ye komunhu oo e na owino moshinima osho a pula omayele.
5 Diladila koshihopaenenwa eshi. Natu tye nee ngeno kaume koye kopofingo okwa kwatwa koudu wa kwata moiti. Okwe ku lombwela kutya okwa hovela okuninga omapekapeko e na sha nomahoololo ouhaku oo ta dulu okumona. Opo nee okwe ku pula kutya, ouhaku ulipi u wete tau ke mu kwafela. Nonande otashi dulika to diladila kutya ouhaku wonhumba oo u li xwepo, ku fi ndokotola noino deulilwa okuhakula oudu oo. Pomhito ya tya ngaho, onghedi ya denga mbada omo to dulu okukwafela kaume koye, omoku mu kwafela a konge omunhu oo a deulilwa okuhakula oudu oo.
6. Oshiwa okuninga shike, ofimbo inatu yandja omayele?
6 Nokuli nonande otu wete kutya ohatu dulu okuyandja omayele moshinima shonhumba, kashiwa okweendelela okuyandja omayele komunhu oo e tu pula. Omolwashike mbela? Omayeletumbulo 15:28 okwa ti: “Omuyuki oha diladila momutima waye, ofimbo ina nyamukula.” Ongahelipi ngeenge ohatu diladila kutya otu shii enyamukulo? Otashi dulika twa pumbwa okuninga natango omapekapeko, okwiilikana nokudilonga. Opo nee, ohatu ka kala tu na oushili kutya enyamukulo letu oli li metwokumwe nehalo laJehova moshinima osho. Natu ka tale koshihopaenenwa shomuprofeti Natan.
7. Oshike hatu lihongo moshihopaenenwa shomuprofeti Natan?
7 Eshi ohamba David ya li tai popi nomuprofeti Natan, oya li ye mu lombwela kutya oya hala okutungila Jehova otembeli. Natan okwa li a pa David omayele diva kutya na pule komesho. Ashike Natan okwa li a pumbwa tete okupula Jehova. Omolwashike? Omolwaashi Jehova ka li a hala David oye a tunge otembeli. (1 Omaf. 17:1-4) Ngaashi twa mona moshihopaenenwa osho, ngeenge twa pulwa tu yandje omayele, oshi li pandunge ‘okuliteelela mokupopya.’ — Jak. 1:19.
8. Omolwashike sha fimana okukala hatu diladila moule, ofimbo inatu pa umwe omayele?
8 Natu ka taleni ketomheno limwe kutya omolwashike twa pumbwa okukala twa lungama, ngeenge hatu pe umwe omayele. Ngeenge otwa pe umwe omayele a puka, otashi dulika nafye tu ka kale tu na ondjo, ngeenge opa holoka sha shii. Onghee osha fimanenena okudiladila moule, ofimbo inatu yandja omayele.
NGHEE TO DULU OKUPA OMUNHU OMAYELE OO INE KU PULA
9. Oshike ovakulunhuongalo ve na okushilipaleka tete, ofimbo inava yandja omayele? (Ovagalati 6:1)
9 Omafimbo amwe, ovakulunhuongalo ohava kala va pumbwa okupa omayele omumwatate, ile omumwameme oo a “katuka shihe li pandunge.” (Lesha Ovagalati 6:1.) Omumwatate, ile omumwameme otashi dulika ta ningi omatokolo ehe li pandunge, oo tashi dulika lwanima e ke mu twale menyono la kwata moiti. Elalakano lovakulunhuongalo olo okukwafela omumwatate, ile omumwameme a twikile okweenda mondjila oyo tai twala komwenyo waalushe. (Jak. 5:19, 20) Ashike opo omayele avo a pondole, tete ove na okushilipaleka kutya omumwatate, ile omumwameme okwa katuka shili shihe li pandunge. Jehova okwe tu pitika atushe tu ninge omatokolo hatu wilikwa keliudo letu. (Rom. 14:1-4) Ndele mbela ongahelipi ngeenge omumwatate, ile omumwameme okwa katuka shili shihe li pandunge, ndele ovakulunhuongalo tava tokola oku mu pa omayele?
10-12. Ngeenge ovakulunhuongalo tava pe umwe omayele oo ine va pula, ove na okuninga po shike? Shi faneka. (Tala yo omafano.)
10 Kashipu kovakulunhuongalo okuyandja omayele komunhu oo ine va pula. Omolwashike? Omuyapostoli Paulus okwa ti kutya omunhu otashi dulika aha didilike kutya okwa katuka shihe li pandunge. Onghee, ofimbo ovakulunhuongalo inava pa omunhu a tya ngaho omayele, ope na oinima yonhumba oyo va pumbwa okuninga, opo shi kale shipu komunhu a tya ngaho okutambula ko omayele.
11 Okuyandja omayele komunhu oo ine ku pula otaku dulu okufaafanifwa nokukuna oimeno medu likukutu. Ofimbo omunafaalama ina kuna, oha pulula epya laye, opo nee lwanima ta kunu. Xuuninwa, oha tekele oimeno yaye, e i kwafele i kule. Sha faafana, ofimbo omukulunhuongalo ina pa omunhu omayele oo ine mu pula, okwa pumbwa okulongekida edu, oku shi popya pafaneko. Pashihopaenenwa, oha teelele efimbo tali wapalele, opo nee ta lombwele omumwatate kutya oku na ko nasha naye, nokwa hala okupopya naye kombinga yoshinima shonhumba. Ngeenge omukulunhuongalo omunahole nomunanghenda, otashi ka kala shipu kuvamwe okutambula ko omayele aye.
12 Momukokomoko weenghundafana davo, omukulunhuongalo ota dulu okutwikila okupupaleka edu, mokudimbulukifa omumwatate kutya keshe umwe ota dulu okuninga epuko, notwa pumbwa omayele efimbo nefimbo. (Rom. 3:23) Omukulunhuongalo ote ke mu ulikila okudja mOmishangwa kutya oshike a ninga shihe li pandunge, ta popi newi la ngungumana nonefimaneko. Ngeenge omumwatate okwa dimine kutya okwa ninga epuko, omukulunhuongalo ota ka kuna ombuto pafaneko, mokuyelifila omumwatate monghedi ya yela kutya oshike a pumbwa okuninga po, opo a ninge omalunduluko. Xuuninwa, omukulunhuongalo ota ka tekela ombuto, mokupandula omumwatate nokwiilikana pamwe naye. — Jak. 5:15.
Ovakulunhuongalo ohava ulike ohole, nohashi shi ningifa shipu komunhu a tambule ko omayele oo a li ina teelela (Tala okatendo 10-12)
13. Ongahelipi ovakulunhuongalo tava dulu okushilipaleka kutya omunhu oku udite ko omayele oo ta pewa?
13 Omafimbo amwe, osho tashi popiwa kwaao ta yandje omayele otashi dulika shi udiwe ko pambabo kwaao ta pewa omayele. Ovakulunhuongalo otava dulu okuninga po shike, opo va shilipaleke kutya osho tava popi oshi uditiwe ko? Otava dulu okupula omapulo nelungi nonefimaneko. (Omuud. 12:11) Osho omunhu ta nyamukula otashi ka kwafela ovakulunhuongalo va shilipaleke kutya omunhu oo oku udite ko omayele oo ta pewa.
OKUYANDJA OMAYELE PEFIMBO NOPOMHITO TAI WAPALELE
14. Oshi li ngoo pandunge okuyandja omayele, ngeenge twa handuka? Shi yelifa.
14 Atusheni inatu wanenena, onghee omafimbo amwe, ohatu ningi sha, ile tu popye sha osho tashi udifa vamwe nai. (Kol. 3:13) Ombiibeli oya ti kutya omafimbo amwe omunhu otashi dulika a ninge oshinima shonhumba, ile a popye sha osho tashi handukifa vamwe. (Efe. 4:26) Ashike natu henuke okuyandja omayele, ngeenge twa handuka. Omolwashike? Omolwaashi “omunhu oo ha handuka diva iha katuka metwokumwe nouyuki waKalunga.” (Jak. 1:20) Ngeenge otwa yandje omayele twa handuka, otashi dulika tu ka naipike onghalo. Osho inashi hala okutya katu na nandenande okulombwela oo e tu handukifa omaliudo etu. Ashike nande ongaho, ohatu ka pondola meenghundafana detu, ngeenge otwa teelele fiyo osheshi twa lotela. Natu ka taleni koshihopaenenwa shomuyandjimayele waJob omudiinini, wedina Elihu.
15. Oshike hatu lihongo moshihopaenenwa shaElihu? (Tala yo efano.)
15 Job okwa kala te liyukipalifa oule womafiku, eshi a li ta lundilwa kookaume kaye. Elihu okwa kala ta pwilikine osho Job ta ti, nokwa li e mu kenukila. Ashike Elihu okwa li yo a tetwa ko kehandu, molwaashi Job okwa li ta popi oinima ihe fi yoshili kombinga yaJehova, nokwa li ta yandje elitulemo lihapu kuye mwene. Ashike nande ongaho, Elihu okwa li a teelela, opo a ka pe Job omayele, eshi a ngungumana, nokwe shi ninga nefimaneko. (Job 32:2; 33:1-7) Oshihopaenenwa shaElihu otashi tu hongo oshilihongomwa sha fimana osho kutya: Omayele ohaa pondola, ngeenge okwa yandjwa pefimbo nopomhito tai wapalele, tashi ningwa nefimaneko nopahole. — Omuud. 3:1, 7.
Nonande Elihu okwa li a tetwa ko kehandu pehovelo, lwanima okwa ka yandja omayele a ngungumana nonefimaneko (Tala okatendo 15)
TWIKILA OKUYANDJA OMAYELE NOKU A TAMBULA KO
16. Oshike hatu lihongo mEpsalme 32:8?
16 Omushangwa wenenediladilo loshitukulwa eshi owa ti kutya, ‘Jehova oha yandje omayele, neisho laye otali tu pashukile.’ (Lesha Epsalme 32:8.) Osho otashi ulike kutya ota twikile oku tu kwafela. Ihe tu pe ashike omayele, ndele ohe tu kwafele yo tu a tule moilonga. Osho kashi fi tuu oshihopaenenwa sha denga mbada kufye! Ngeenge otwa mono oufembanghenda wokupa vamwe omayele, natu kendabale okuhopaenena Jehova, mokutwikila oku va twa omukumo noku va kwafela va ninge omatokolo e li pandunge.
17. Ovakulunhuongalo ohave tu ningifa tu kale tu udite ngahelipi, ngeenge tave tu pe omayele a kanghamena kOmbiibeli? Shi yelifa. (Jesaja 32:1, 2)
17 Kunena, otwa pumbwa okuyandja nokupewa omayele mawa shi dulife nale. (2 Tim. 3:1) Ovakulunhuongalo, ovo hava yandje omayele okondadalunde a kanghamena kOmbiibeli, ove li “ngaashi omakungulukilo omeva medu lihe na omeva.” (Lesha Jesaja 32:1, 2.) Eendjovo dookaume ketu, ovo ihave tu lile okafima koluko, ngeenge tave tu pe omayele oda fa oshali i na ongushu ya fa “omaapela oshingoli e li moikwatelwa yoshisilveri.” (Omayel. 25:11) Atusheni natu twikile okumona ounongo oo twa pumbwa, opo tu yandje nokupewa omayele mawa.
EIMBILO 109 Ohole ya xwama tai di komutima