“Mu ha hangike komahongaulo”
“Kaleni oupafi, nye mu [twikile okwiilikana, NW], mu ha hangike komahongaulo.”—MATEUS 26:41.
EFININIKO okwa li linene—inali fa olo a shakeneka nale. Jesus Kristus, Omona waKalunga, okwa li popepi nexulilo longhalamwenyo yaye yokombada yedu. Jesus okwa dimina kutya okwa li ta ka kwatwa diva, ta ka tokolelwa efyo nota ka valelwa koshiti shomahepeko. Okwa li e shi shii kutya etokolo neenghatu daye keshe otai ka kuma edina laXe. Jesus okwa li yo e shi shii kutya etimaumbwile lomwenyo womonakwiiwa lovanhu ola li le likolelela kwaasho ta ningi. Eshi kwa li a taalela omafininiko aeshe oo, okwa ninga shike mbela?
2 Jesus okwa ya koshikunino shaGetsemane novahongwa vaye. Osha li onhele oyo Jesus e hole. Oko okwa dja po oshinano shinini povahongwa vaye. Eshi a li oye aeke, okwa pula eenghono kuXe womeulu, a mbubula omutima waye meilikano a mana mo, ndele halumwe aluke ndele oikando itatu. Ndele nande Jesus okwa wanenena, ina kala e udite kutya oku na ouladi wokufinda efininiko olo kuye mwene.—Mateus 26:36-44.
3 Kunena, nafye otu li koshi yomafininiko. Kehovelo loshileshomwa eshi, otwa kundafana oumbangi kutya otu li momafiku axuuninwa onghalelo ei youkolokoshi. Omayeleko nomaudjuu ounyuni waSatana omadjuu neenghono. Omatokolo neenghatu dakeshe umwe womufye oo ta ti kutya ota longele Kalunga kashili otai kumu edina laye noi na oshidjemo shinene ketimaumbwile letu lopaumwene lomwenyo mounyuni waye mupe. Otu hole Jehova. Otwa hala ‘okulididimika fiyo exulilo’—exulilo longhalamwenyo yetu ile exulilo longhalelo ei, kashi na nee mbudi kutya oshike tashi uya tete. (Mateus 24:13) Ndele ongahelipi hatu dulu okukala tu shii kutya efimbo olo tu li mulo ola endelela nokukala oupafi?
4 Molwaashi okwa li e shi shii kutya ovahongwa vaye vonale naavo vopaife otava ka kala yo koshi yomafininiko, Jesus okwe va ladipika a ti: “Kaleni oupafi, nye mu [twikile okwiilikana, NW], mu ha hangike komahongaulo.” (Mateus 26:41) Eendjovo odo otadi ti ngahelipi kufye kunena? Omahongaulo elipi ho shakeneke? Nongahelipi to dulu ‘okukala oupafi’?
Omahongaulo okuninga shike?
5 Atusheni ohatu shakeneke omahongaulo efiku keshe okuya “momwiyo waSatana.” (2 Timoteus 2:26) Ombibeli otai tu londwele kutya Satana okwa ninga unene ovalongeli vaJehova oihakanwa. (1 Petrus 5:8; Ehololo 12:12, 17) Onelalakano lashike mbela? Ina lalakanena lelalela oku tu dipaa. Kashi fi efindano kuSatana ngeenge otwa fi tu li ovadiinini kuKalunga. Satana oku shi shii kutya Jehova ota ka kufa po efyo okupitila menyumuko pefimbo laYe la wapala.—Lukas 20:37, 38.
6 Satana okwa hala okuhanauna po osho sha fimana nokuli unene shi dulike komwenyo wetu wopaife—oudiinini wetu kuKalunga. Satana okwa halelela okuulika kutya ota dulu oku tu efifa okulongela Jehova. Onghee hano, ngeenge ohatu dulu okunwefwa mo tu kale tu he fi ovadiinini—tu efe okuudifa onghundana iwa ile tu efe omifikamhango dopaKriste—osho otashi ka kala efindano kuSatana! (Ovaefeso 6:11-13) Onghee hano “omuhongauli” ota tula omayeleko komesho yetu.—Mateus 4:3.
7 “Omakonda” aSatana ohaa ningwa meenghedi dihapu. (Ovaefeso 6:11) Ota dulu oku tu hongaula nohole yokuhola omaliko, oumbada, omalimbililo ile okulalakanena omalihafifo. Ndele limwe lomeenghedi daye tadi pondola ola kwatela mo etekomukumo. E li omunainheya, oku shi shii kutya okuheneteelelo otaku dulu oku tu nghundipaleka noku tu ninga oihakanwa. (Omayeletumbulo 24:10) Unene tuu ngeenge hatu “alamekwa” pamaliudo, ohe tu yeleke tu efe okulongela Jehova.—Epsalme 38:9.
8 Eshi hatu ehene lela momafiku axuuninwa, oyeetifi yetekomukumo otai monika ya fa tai hapupala, noinatu lya olusha layo. (Tala oshimhungu “Oinima imwe oyo hai etifa etekomukumo.”) Kashi na nee mbudi kutya oshike, etekomukumo otali dulu okunghundipaleka eenghono detu. ‘Okulongifa nawa efimbo’ moinakuwanifwa yopamhepo—oyo ya kwatela mo okukonakona Ombibeli, okukala pokwoongala kwopaKriste nosho yo okukufa ombinga moukalele—otaku dulu okukala eshongo ngeenge owa loloka palutu, pamadiladilo nosho yo pamaliudo. (Ovaefeso 5:15, 16) Dimbuluka kutya Omuhongauli okwa hala u efe okulongela Jehova. Ndele eli kali fi efimbo lokusholola ile lokudimbwa kutya efimbo olo tu li mulo ola endelela! (Lukas 21:34-36) Ongahelipi to dulu okukondjifa omayeleko ndele to kala oupafi? Konakona omaetepo ane oo taa dulu okukwafela.
‘Twikila okwiilikana’
9 Lineekela Jehova okupitila meilikano. Dimbuluka oshihopaenenwa shaJesus moshikunino shaGetsemane. Eshi a li moudjuu munene wopamaliudo, okwa ninga shike? Okwa ilikana Jehova e mu kwafe, a ilikana a mana mo ndele ‘oshinhwi shaye osha ndodela poshi sha li sha fa omata ohonde.’ (Lukas 22:44) Diladila kombinga yaasho. Jesus okwa li e shii nawa Satana. Jesus okwa li a tala okudja meulu omayeleko aeshe oo Satana a longifa meenghendabala daye dokuyula ovapiya vaKalunga. Ndele Jesus ka li e udite kutya ota dulu okufinda noupu keshe osho Omuhongauli te mu yeleke nasho. Ngeenge Omona waKalunga a wanenena okwa li e udite omhumbwe yokwiilikana omolwekwafo neenghono daKalunga, mbela fye katu na tuu oku shi ninga unene!—1 Petrus 2:21.
10 Dimbuluka yo kutya, konima yokuladipika ovahongwa vaye va “twikile okwiilikana,” Jesus okwa ti: “Omhepo oya hala, ndele ombelela i noungone.” (Mateus 26:41) Jesus okwa li ta ulike kombelela yalyelye? Osha yela kutya kaya li yaye, osheshi kapa li osho sha li sha nghundipala mombelela yaye yopanhu ya wanenena. (1 Petrus 2:22) Ndele opa li eyooloko shi na sha novahongwa vaye. Omolwoufyuululwalunde neamo loulunde, ova li va pumbwa unene ekwafo va kondjife omayeleko. (Ovaroma 7:21-24) Omolwaasho okwe va ladipika nosho yo Ovakriste vashili aveshe kunena va ilikane omolwekwafo mokukondjifa omayeleko. (Mateus 6:13) Jehova oha nyamukula omailikano a tya ngaho. (Epsalme 65:3) Ngahelipi mbela? Omeenghedi mbali.
11 Yotete, Kalunga ote tu kwafele tu shiive omayeleko. Omayeleko aSatana okwa fa eemwiyo da telwa mondjila mwa laula. Ngeenge ino di mona, oto dulu okuyulwa. Okupitila mOmbibeli nosho yo moishangomwa ye likolela kOmbibeli, Jehova oha nyaneke pomutenya eemwiyo daSatana, nokungaha otashi tu dulifa tu henuke okuliyandja komayeleko. Oule womido, oishangomwa ya nyanyangidwa nosho yo eeprograma doyoongalele ya kula naai inini oye tu londwela luhapu shi na sha noiponga ngaashi okutila ovanhu, oluhaelo, ohole yokuhola omaliko nosho yo omayeleko makwao aSatana. (Omayeletumbulo 29:25; 1 Ovakorinto 10:8-11; 1 Timoteus 6:9, 10) Mbela ino hafa eshi Jehova e tu londwela shi na sha nomakoto aSatana? (2 Ovakorinto 2:11) Omalondwelo aeshe oo oku li enyamukulo komailikano oye e na sha nekwafo lokukondjifa omayeleko.
12 Oshitivali, Jehova oha nyamukula omailikano etu moku tu pa eenghono tu lididimikile omayeleko. Eendjovo daye otadi ti: “Kalunga . . . ite mu efa mu yelekwe nomayeleko e dule eenghono deni, ndele mumwe neyeleko ota longele omhito yokupita mo.” (1 Ovakorinto 10:13) Kalunga ita ka efa nande omayeleko a ninge madjuu unene ndele hatu ka kala tu he na eenghono dopamhepo tu a kondjife—ngeenge ohatu twikile oku mu lineekela. Ongahelipi he tu “longele omhito yokupita mo”? Oha yandje ‘omhepo iyapuki kwaava tave mu indile.’ (Lukas 11:13) Omhepo oyo otai dulu oku tu kwafela tu dimbuluke omafinamhango Ombibeli oo taa dulu okupameka etokolotoko letu lokulonga osho sha yuka nohai tu kwafele tu ninge omatokolo opandunge. (Johannes 14:26; Jakob 1:5, 6) Otai dulu oku tu kwafela tu ulike omaukwatya oo twa pumbwa opo tu finde eamo la puka. (Ovagalati 5:22) Omhepo yaKalunga otai dulu nokuli okulinyengifa ovaitaveli vakwetu ‘va kale ekwafo tali pameke kufye.’ (Ovakolossi 4:11, NW) Mbela ino pandula eshi Jehova e linyenga meenghedi dopahole da tya ngaho komailikano oye e na sha nekwafo?
Kala u na ondjele shi na sha naasho wa teelela
13 Opo tu kale oupafi, otwa pumbwa okukala nondjele shi na sha naasho twa teelela. Omolwomafininiko onghalamwenyo, atusheni ohatu loloka omafimbo amwe. Ndele otu na okudimbuluka kutya Kalunga ina udaneka nande kutya ohatu ka kala nonghalamwenyo i he na omaupyakadi monghalelo ei ikulu. Nokuli nomomafimbo Ombibeli, ovapiya vaKalunga ova li va shakeneka omaudjuu, a kwatela mo omahepeko, oluhepo, epolimano nomikifi.—Oilonga 8:1; 2 Ovakorinto 8:1, 2; 1 Ovatessaloniki 5:14; 1 Timoteus 5:23.
14 Kunena, nafye otu na omaupyakadi. Otashi dulika tu shakeneke omahepeko, okukala tu na oudjuu wopaimaliwa, okukondja nepolimano, okweehama nokumona oixuna meenghedi dimwe vali. Ngeno Jehova okwa li he tu amene komaudjuu aeshe pashikumwifilonga, mbela osho itashi ka ningifa Satana a lundile Jehova? (Omayeletumbulo 27:11) Jehova oha efa ovapiya vaye va yelekwe, peemhito dimwe nokuli fiyo oposhitwa shokufya omhiva mokudipawa kovapataneki.—Johannes 16:2.
15 Ndele mbela Jehova okwa udaneka shike? Ngaashi twa popya nale, okwa udaneka kutya ote ke tu dulifa tu kondjife eyeleko keshe tashi dulika hatu shakeneke, shamha ashike twe mu lineekela filufilu. (Omayeletumbulo 3:5, 6) Okupitila mEendjovo daye, momhepo yaye nosho yo mehangano laye, ohe tu amene pamhepo, te tu kwafele tu amene ekwatafano letu naye. Ngeenge otu na ekwatafano naye liwa, nokuli nongeenge otwa fi, otwa findana. Kape na sha—nokuli nefyo—tashi dulu okukelela Kalunga a ha pe ovapiya vaye ovadiinini ondjabi. (Ovaheberi 11:6) Nomounyuni mupe oo u li popepi, Jehova ita ka dopa okuwanifa po omaudaneko aye aeshe makwao makumwifi e na sha nomanangeko noupuna aavo ve mu hole.—Epsalme 145:16.
Dimbuluka eemhata
16 Opo tu lididimike fiyo exulilo, otu na okudimbuluka eemhata da fimanenena odo da kwatelwa mokweefa kwaKalunga oukolokoshi u kale po. Ngeenge omafimbo amwe omaupyakadi etu otaa monika madjuu unene nohatu yelekwa tu efe okulongela Jehova, ohatu ningi nawa ngeenge hatu lidimbulukifa kutya Satana okwa shonga oufemba waJehova wokukala omunamapangelo. Omupukifi oo okwa tula yo momalimbililo eliyandjo noudiinini wovalongeli vaKalunga. (Job 1:8-11; 2:3, 4) Eemhata odo nosho yo onghedi omo Jehova a hoolola oku di kandula po oda fimanenena di dule eemwenyo detu. Ngahelipi mbela?
17 Okweefa oudjuu u kale po kwaKalunga kwopokafimbo okwa yandja efimbo kuvamwe va tambule ko oshili. Diladila shi na sha naashi: Jesus okwa mona oixuna opo tu kale tu na omwenyo. (Johannes 3:16) Mbela inatu shi pandula? Ndele mbela otu na ngoo ehalo okulididimikila omaudjuu oule wokafimbo opo vamwe yo va mone omwenyo? Opo tu lididimike fiyo exulilo, otu na okudimina kutya ounongo waJehova ou dule wetu kokule. (Jesaja 55:9) Ota ka xulifa po oukolokoshi pefimbo olo liwa nokuxulifa po eemhata fiyo alushe omolwouwa wetu waalushe. Doshili, mbela ope na onghedi imwe vali yokukandula po eemhata odo? Kalunga ke na nande ouhenouyuki!—Ovaroma 9:14-24.
“Eheneni kuKalunga”
18 Opo tu kale tu wete kutya efimbo olo tu li mulo ola endelela, otwa pumbwa okukala popepi naJehova. Inatu dimbwa nande kutya Satana ota ningi ashishe osho ta dulu opo a hanaune po ekwatafano letu liwa naJehova. Satana okwa hala tu itavele kutya exulilo itali ke uya nande nosho yo kutya itashi kwafa okuudifa onghundana iwa ile okukala metwokumwe nomifikamhango dOmbibeli. Ndele ye “omunaipupulu naxe yayo.” (Johannes 8:44) Otu na okukala twa tokola toko tu ‘kondjife Satana.’ Ekwatafano letu naJehova oshinima osho tu he na nande okukwata okahetengi. Ombibeli otai tu ladipike pahole tai ti: “Eheneni kuKalunga, opo nee Ye ta ehene kunye.” (Jakob 4:7, 8) Ongahelipi hatu dulu okweehena popepi elela naJehova?
19 Okudilonga pamwe neilikano okwa fimanenena. Ngeenge omafininiko onghalamwenyo taa monika a fa madjuu unene, mbubulila omutima woye kuJehova. Ngeenge oto popi kondadalunde, otashi ka kala shipu okumona enyamukulo laye komaindilo oye. Enyamukulo otashi dulika li ha kale alushe naanaa ngaashi wa teelela li kale, ndele ngeenge owa hala oku mu fimaneka nokukanyatela oudiinini woye, ote ke ku pa ekwafo olo wa pumbwa opo u dule okulididimika nomupondo. (1 Johannes 5:14) Eshi to mono ewiliko laye monghalamwenyo yoye, oto ka ehena popepi elela naye. Okulesha nokudilonga kombinga yomaukwatya neendjila daJehova, ngaashi ya hololwa mOmbibeli, nako okwa fimanenena. Okudilonga kwa tya ngaho otaku ku kwafele u mu shiive nawa; otaku kumike omutima woye notaku hapupalifa ohole yoye yoku mu hola. (Epsalme 19:15) Komesho yaaishe, ohole ya tya ngaho otai ke ku kwafela u kondjife omayeleko nokukala oupafi.—1 Johannes 5:3.
20 Opo tu kale popepi naJehova, osha fimana yo tu kale popepi novaitaveli vakwetu. Osho otashi ka kundafanwa moshitukulwa shaxuuninwa shoshileshomwa eshi.
OMAPULO EKONAKONO
• Jesus okwa ninga shike eshi a li koshi yomafininiko madjuu pexulilo longhalamwenyo yaye yokombada yedu, nokwa ladipika ovahongwa vaye va ninge shike? (Okatendo 1-4)
• Omolwashike Satana a ninga ovalongeli vaJehova oihakanwa yaye, nomeenghedi dilipi ha kendabala oku tu yeleka? (Okatendo 5-8)
• Opo tu kondjife omayeleko, omolwashike tu na okutwikila okwiilikana (okatendo 9-12), okukala tu na ondjele shi na sha naasho twa teelela (okatendo 13-15), okudimbuluka eemhata (okatendo 16-17), nosho yo ‘okweehena kuKalunga’ (okatendo 18-20)?
[Oshimhungu shi li pepandja 25]
Oinima imwe oyo hai etifa etekomukumo
Oukolele ile oukulupe. Ngeenge ohatu mono oixuna koudu woshinamenena ile oukulupe otau tu ngabeke, otashi dulika tu polimane molwaashi itatu dulu okulonga shihapu moilonga yaKalunga.—Ovaheberi 6:10.
Enyemato. Otashi dulika tu teke omukumo ngeenge ovanhu itave linyenge lela keenghendabala detu dokuudifa Eendjovo daKalunga.—Omayeletumbulo 13:12.
Okukala u wete u he na oshilonga. Omolwokuningwa nai oule womido, omunhu ota dulu okwiitavelifwa kutya ke holike, nokuJehova nokuli.—1 Johannes 3:19, 20.
Okuyahamekwa pamaliudo. Ngeenge omunhu okwa nyematekwa neenghono komwiitaveli mukwao, otashi dulika a kale a handuka ndele ta yelekwa a efe okukala pokwoongala kwopaKriste ile okukufa ombinga moilonga yomomapya.—Lukas 17:1.
Omahepeko. Vamwe ovo ve he fi veitavelo loye otashi dulika ve ku pataneke, ve ku hepeke ile ve ku sheke.—2 Timoteus 3:12; 2 Petrus 3:3, 4.
[Efano pepandja 26]
Jesus okwe tu ladipika tu “twikile okwiilikana” omolwekwafo mokukondjifa omayeleko