Inamu ninga ovapwilikini ovadimbwanhu
“Kaleni hano ovawanifi veendjovo, havapwilikini vongaho nokulifufya nye vene.”—JAKOB 1:22.
OIKUMWIFILONGA ya longwa kuJehova muEgipti shonale otai dulu okuhokololwa kutya oya li “i he fi okudimbuwa.” Keshe limwe lomOmahandukilo Omulongo ola li li he fi okulikalwa nola li likumwifa shili. Omadengo oo okwa shikulwa kokumangululwa kukumwifi kwoshiwana shOvaisrael mokutaulula pokati komeva a tukauka omEfuta Litilyana. (Deuteronomion 34:10-12) Ngeno owa li wa mona oiningwanima oyo, osha yela kutya ito ka dimbwa nande Ou a li noshinakuwanifwa shayo. Ndelenee omupsalme okwa imba ta ti: “[Ovaisrael] okwa li va dimbwa Kalunga, Omuxupifi wavo, ou a ningile oinima inene muEgipti, noikumifi medu laHam, noitilifilonga [pEfuta litilyana, OB-1986].”—Epsalme 106:21, 22.
2. Oshike tashi ulike kutya olupandu lOvaisrael lokupandula oilonga yeenghono yaKalunga ola li lopakafimbo?
2 Konima yokutaulula Efuta Litilyana, Ovaisrael ‘ova tila Omwene, nova itavela Omwene.’ (Exodus 14:31) Ovalumenhu vaIsrael ove limbwanga mumwe naMoses mokwiimbila Jehova eimbilo lefindano, nosho yo Mirjam novakainhu vamwe ove linyenga mokushika eengoma nokudana. (Exodus 15:1, 20) Heeno, oshiwana shaKalunga osha li sha kumwifwa koilonga yeenghono yaJehova. Ndelenee olupandu lavo lokupandula Ou a longa oilonga oyo okwa li ashike lopakafimbo. Diva konima yaasho vahapu vomuvo ove lihumbata va fa va kwatwa komukifi woudimbwanhu. Ova ninga ovangongoti vokungongotela Jehova. Vamwe ova kufa ombinga mokulongela oikalunga nomoluhaelo.—Numeri 14:27; 25:1-9.
Oshike tashi dulu oku tu dimbwifa?
3. Omolwokuhawanenena kwetu kwopaushitwe, oshike hatu dulu okudimbwa?
3 Oku he na olupandu kwOvaisrael otaku limbililike shili. Nokuli nande ongaho, oshinima sha faafana otashi dulu oku tu ningilwa. Doshili, inatu mona oikumwifilonga yaKalunga ya tya ngaha. Ndelenee mekwatafano letu naKalunga, ope na shili eemhito odo da li itadi dulu okudimbuwa. Vamwe vomufye ohatu dulu okudimbuluka eshi twa tambula ko oshili okudja mOmbibeli. Omafimbo amwe mahafifa otaa dulu okukwatela mo eilikano letu leliyandjo kuJehova nosho yo okuninginifwa kwetu momeva tu li Ovakriste vashili. Vahapu vomufye ova mona ekwafo leke laJehova peemhito donhumba monghalamwenyo yetu. (Epsalme 118:15) Komesho yaaishe, okupitila mefyo lopayambo lOmona waKalunga, Jesus Kristus, otwa mona eteelelo lexupifo. (Johannes 3:16) Nande ongaho, molwokuhawanenena kwopaushitwe, ngeenge hatu kwatwa komahalo a puka nosho yo oisho yonghalamwenyo, nafye ohatu dulu okudimbwa noupu oinima iwa oyo Jehova e tu ningila.
4, 5. (a) Ongahelipi Jakob a londwela kombinga yoshiponga shokukala ovapwilikini ovadimbwanhu? (b) Ongahelipi hatu dulu okulongifa efaneko laJakob lomunhu nokatengelelo?
4 Monhumwafo yaye kOvakriste vakwao, omumwaina waJesus, Jakob, okwa londwela kombinga yoshiponga shokukala ovapwilikini ovadimbwanhu. Okwa shanga ta ti: “Kaleni hano ovawanifi veendjovo, havapwilikini vongaho nokulifufya nye vene. Osheshi umwe ngenge omupwilikini weendjovo ndele hamuwanifi wado, okwa fa omulumenhu ta tale oshipala shaye mokatengelelo; ye ote litale, ndee ta di po, ndee te lidimbwa diva nhumbi ye a tya.” (Jakob 1:22-24) Jakob okwa hala okutya shike mokupopya eendjovo edi?
5 Ongula shimha twa penduka, luhapu ohatu litalele mokatengelelo tu mone kutya omalunduluko elipi twa pumbwa okuninga meholokepo letu. Shimha twa hovele okulonga oilonga ya yooloka, omadiladilo okwe litula moinima imwe, ohatu efa okudiladila kombinga yaasho twa mona mokatengelelo. Eshi otashi dulu yo okuningwa monghedi yopamhepo. Eshi hatu tale mEendjovo daKalunga, ohatu dulu okufaafanifa onghalo omo tu li nonghalo omo Jehova a hala tu kale. Kungaha ohatu mono omaunghundi etu. Eshiivo olo otali dulu oku tu linyengifa tu ninge omalunduluko momaukwatya etu. Ndelenee eshi tuu hatu twikile noilonga yetu yakeshe efiku nokukondja nomaupyakadi etu, ohatu dulu okweefa noupu okudiladila kombinga yoinima yopamhepo. (Mateus 5:3; Lukas 21:34) Notu li twa fa twa dimbwa nokuli oilonga yohole yaKalunga oyo e tu ningila. Ngeenge eshi osha ningwa, ohatu dulu okukwatwa noupu keamo lokulonga oulunde.
6. Okukonakona omushangwa ulipi taku dulu oku tu kwafela tu ha dimbwe eendjovo daJehova?
6 Monhumwafo yaye yotete kOvakorinto ya nwefwa mo, omuyapostoli Paulus okwa ulika kOvaisrael ovadimbwanhu mombuwa. Ngaashi Ovakriste vomefelemudo lotete va mona ouwa meendjovo daPaulus, okweendulula osho a shanga otashi dulu oku tu kwafela tu ha dimbwe eendjovo daJehova. Onghee hano natu konakoneni 1 Ovakorinto 10:1-12.
Ekelashi okahalu kounyuni
7. Ovaisrael ova mona euliko lashike li he fi okupatanekwa lohole yaJehova?
7 Osho sha tongwa kuPaulus kombinga yOvaisrael oshi li elondwelo kOvakriste. Mokutumbula po imwe po, Paulus okwa shanga ta ti: “Ovamwatate, inandi hala mu kale mu he shi shii, ootatekulu aveshe va kala koshi yoshilemo, naaveshe va pitila mefuta naaveshe ova shashelwa muMoses moshilemo nomefuta.” (1 Ovakorinto 10:1-4) Oshiwana shaIsrael pefimbo laMoses osha mona euliko linene leenghono daKalunga, mwa kwatelwa oshikumwifilonga shaKalunga sholuudi loshilemo osho she va kwatela komesho omutenya naashi oshe va kwafela va tauluke Efuta Litilyana. (Exodus 13:21; 14:21, 22) Heeno, Ovaisrael ovo ova mona euliko li he fi okupatanwa lohole yaJehova omolwavo.
8. Oilanduliko yOvaisrael yokudimbwa pamhepo oya li shike?
8 Paulus ota twikile ko ta ti: “Ndelenee nande ongaha, vahapu vomuvo Kalunga ine va hokwa, osheshi ovo va nyonauninwa po mombuwa.” (1 Ovakorinto 10:5) Kashi nyikifa tuu oluhodi! Vahapu vomOvaisrael ovo va fiya po Egipti ove lininga vo vene inava wana okuya mEdu lEudaneko. Ova li inava hokiwa kuKalunga omolwoku he na eitavelo kwavo nova fila mombuwa. (Ovaheberi 3:16-19) Oshike hatu dulu okulihonga moshinima omu? Paulus okwa ti: “Oinima ei oya ningilwa kufye edidiliko, tu ha haluke owii ngaashi venya va halukile.”—1 Ovakorinto 10:6.
9. Ongahelipi Jehova kwa li a filoshisho oshiwana shaye, na Israel okwe linyenga ngahelipi?
9 Ovaisrael ova li ve na shihapu shoku va kaleka oupafi pamhepo fimbo va li mombuwa. Ova li va ninga ehangano naJehova nova ninga oshiwana shaye she mu liyandjela. Kakele kaasho, ova li va pewa oupristeri, etwali li li ondingandinga yelongelokalunga nosho yo elongekido lokuyambela Jehova omayambo. Ndelenee ponhele yokuhafela eeshali edi dopamhepo, ove liefela mokukala inava wanenwa komafiloshisho aKalunga.—Numeri 11:4-6.
10. Omolwashike tu na alushe okukaleka Kalunga momadiladilo etu?
10 Oshiwana shaJehova kunena otashi hafele okuhokiwa kuye, inashi fa Ovaisrael mombuwa. Ndelenee tu li oohandimwe, oshi li oshinima sha fimana okukaleka Kalunga momadiladilo etu. Oku shi ninga otashi ke tu kwafela tu ekeleshi omahalo okulihola mwene oo taa dulu oku tu uvika tu ha mone ko pamhepo. Otu na okukala twa tokolatoko ‘tu efe okudina Kalunga nouhalu wopaunyuni, fye tu kale tu na omadiladilo mawa nouyuki neliyandjo lometilokalunga fimbo tu li monghalelo yoinima ei yopaife.’ (Titus 2:12, yelekanifa NW.) Vamwe vomufye ovo twa kala nokweendafana neongalo lopaKriste okudja kounona wetu inatu diladila nande kutya otwa kanifa sha shiwa. Nongeenge omaliudo a tya ngaho tae ya momadiladilo etu, ohatu ningi nawa okudimbuluka Jehova nosho yo omanangeko noupuna makumwifi oo e tu tuvikilila.—Ovaheberi 12:2, 3.
Okudulika filufilu kuJehova
11, 12. Ongahelipi omunhu ta dulu okukala e na etimba lokulongela oikalunga nope he na okukufa ombinga mokulinyongamena koihongwafano?
11 Paulus okwa yandja elondwelo limwe eshi a shanga ta ti: “Ndele nye inamu ninga ovalongeli voikalunga ngaashi vamwe vomuvo, ongaashi pa shangwa: Ovanhu va kala omutumba okulya nokunwa ndele va fikama va dane.” (1 Ovakorinto 10:7) Paulus ota ulike kefimbo olo eshi Ovaisrael va tomha Aron a ninge onhana yoshingoli. (Exodus 32:1-4) Nonande otashi monika sha fa itatu dulu okuya mokulongela oikalunga kondadalunde, ohatu dulu okuninga ovalongeli voikalunga mokupitika omahalo etu okulihola mwene e tu kelele kokulongela Jehova nomutima aushe.—Ovakolossi 3:5.
12 Pomhito imwe, Paulus okwa shanga kombinga yavamwe ovo va li unene noshisho shoinima yopamaliko ponhele yokukala noshisho shoinima yopamhepo. Shi na sha naavo hava “ende ngaashi ovatondi vomuti womahepeko waKristus,” okwa shanga ta ti: “Exulilo lavo olo ekano, nedimo lavo olo kalunga kavo.” (Ovafilippi 3:18, 19, yelekanifa NW.) Oshinima osho sha longelwa kuvo kasha li oshihongwafano. Osha li omahalo avo okuhala oinima yopambelela. Doshili, hamahalo aeshe a puka. Jehova okwe tu shita tu na eemhumbwe dopanhu nokwe tu shita yo hatu dulu okuhafela omalihafifo e lili noku lili. Ndelenee, ovo va pitifa okukonga omalihafifo komesho yekwatafano lavo naKalunga, doshili ova ninga ovalongeli voikalunga.—2 Timoteus 3:1-5.
13. Oshike hatu dulu okulihonga okudja mehokololo lonhana yoshingoli?
13 Konima eshi va fiya po Egipti, Ovaisrael ova ninga onhana yoshingoli yokwiilikana. Kakele kelondwelo lokukondjifa oikalunga, mehokololo eli omu na natango oshilihongomwa shikwao sha fimana. Ovaisrael inava dulika kelombwelo la dja kuJehova sha yukilila. (Exodus 20:4-6) Ndelenee inava diladila okweekelashi Jehova e li Kalunga kavo. Ova ninga omayambo koshitelekwanhana noshivilo osho ove shi luka ‘oshivilo shefimano lOmwene.’ Monghedi imwe yonhumba ile yongadi ove lifufya mokudiladila kutya Kalunga ote ke lipwililikila okuhadulika kwavo. Eshi osha li esheko kuJehova, noshe mu handukifa unene.—Exodus 32:5, 7-10; Epsalme 106:19, 20.
14, 15. (a) Omolwashike Ovaisrael va li ve he na elipopilo omolwokuninga ovapwilikini ovadimbwanhu? (b) Ngeenge otwa tokola toko tu ha ninge ovapwilikini ovadimbwanhu, oshike hatu ka ninga shi na sha noipango yaJehova?
14 Otashi ka kala oshinima inashi ikililwa kuumwe womEendombwedi daJehova okulimbwanga mumwe nomalongelokalunga oipupulu. Ndelenee vamwe otava dulu okweekelashi omalombwelo aJehova meenghedi dimwe fimbo ve li meongalo. Oshiwana shaIsrael kasha li shi na elipopilo omolwokuninga ovapwilikini ovadimbwanhu. Ova li va pwilikina Oipango Omulongo, nopo va li eshi Moses e va pa oshipango shaKalunga: “Inamu liningila ponho yange oitelekwakalunga oisilveri ile oingoldo.” (Exodus 20:18, 19, 22, 23) Ndelenee nande ongaho, Ovaisrael ova ilikana onhana yoshingoli.
15 Nafye itatu ka kala nelipopilo ngeenge twa ningi ovapwilikini ovadimbwanhu. Otu na ewiliko la dja kuKalunga mOmishangwa li na sha noinima ihapu yonghalamwenyo. Pashihopaenenwa, Eendjovo daJehova oda tokola kondadalunde okulya eengele nope he na oku di shunifa. (Epsalme 37:21) Ounona ova lombwelwa va dulike kovadali vavo, nooxe ova teelelwa va tekule ounona vavo “meduliko nomekumaido lOmwene.” (Ovaefeso 6:1-4) Ovakriste inava hombola ile inava hombolwa ova lombwelwa va hombole “ashike mOmwene,” novapiya vaKalunga va hombola ova lombwelwa: “Ohombo nai fimanekwe kuaveshe, nomutala wohombo nau kale u he noshipo; osheshi ovaholi voipala novateyihombo Kalunga te va tokola.” (1 Ovakorinto 7:39, NW; Ovaheberi 13:4) Ngeenge otwa tokola toko tu ha ninge ovapwilikini ovadimbwanhu, ohatu ka tambula ko omalombwelo oo nosho yo makwao a dja kuKalunga twa mana mo nokudulika kuo.
16. Oshike sha li oidjemo yokwiilikana onhana yoshingoli?
16 Jehova ina tambula ko onghendabala yOvaisrael yoku mu longela meenghedi odo va hala. Ponhele yaasho, 3 000 okwa li va hanaunwa po, tashi dulika omolwonghandangala inene oyo va dana moilonga younashibofa yokwiilikana onhana yoshingoli. Ovanyoni vamwe ova hepekwa koudu wa dja kuJehova. (Exodus 32:28, 35) Kashi fi tuu oshilihongomwa shaaveshe ovo hava lesha Eendjovo daKalunga ndelenee tava hoolola kuvo vene osho va hala okudulika kusho!
“Kukumeni oluhaelo”
17. Ovakorinto votete 10:8 otava ulike koshiningwanima shilipi?
17 Onghedi imwe omo okahalu kombelela taka dulu okweeta okudimbwa kwopamhepo oya tumbulwa kuPaulus eshi a ti: “Ndele inatu kaleni mohole yoipala, ngaashi vamwe vomuvo ve shi ninga, nova nyonwa po omayovi omilongo mbali nomayovi atatu mefiku limwe alike.” (1 Ovakorinto 10:8) Apa Paulus ota ulike koshiningwanima shomEfilu laMoab pexulilo leedula 40 detembu laIsrael okutavakana ombuwa. Ovaisrael ova li va mona nale ekwafo laJehova mokufinda oilongo yokoushilo waJordan, ndelenee vahapu ova li ovadimbwanhu nove he na olupandu. Keengaba dEdu lEudaneko, ova li va kokelwa moluhaelo nosho yo melongelokalunga inali koshoka laBaal-Peor. Ovanhu 24 000 ova hanaunwa po, 1 000 omuvo oo a li ovakwatelikomesho voshinima.—Numeri 25:9.
18. Elihumbato loludi lilipi tali dulu okutwala moluhaelo?
18 Oshiwana shaJehova kunena osha shiivika nawa omolwomifikamhango dasho da denga mbada. Ndelenee ngeenge tava yelekwa va ye moluhaelo, Ovakriste vamwe ova efa okudiladila kombinga yaKalunga nosho yo omafinamhango aye. Ova ninga ovapwilikini ovadimbwanhu. Tete, eyeleko otashi dulika li ha kwatele mo oilonga yoluhaelo. Otashi dulika li kale oikala yokutala omafano oipala, okuliefela momashendjo inaa yuka ile okukaleka po ekwatafano lopofingo noohandimwe ovo va nghundipala paenghedi. Aishe oyo oya twala Ovakriste melihumbato loulunde.—1 Ovakorinto 15:33; Jakob 4:4.
19. Omayele opamishangwa elipi tae tu kwafele tu ‘kukume oluhaelo’?
19 Ngeenge hatu yelekwa tu kufe ombinga meenghedi inadi koshoka, katu na okweefa okudiladila kombinga yaJehova. Ponhele yaasho, otu na okudiinina omalondwelo oo e li mEendjovo daye. (Epsalme 119:1, 2) Tu li Ovakriste, vahapu vomufye ohatu ningi ngaashi hatu dulu opo tu kale twa koshoka paenghedi, ndelenee okulonga osho sha yuka momesho aKalunga otashi pula eenghendabala tadi twikile. (1 Ovakorinto 9:27) Paulus okwa shangela Ovakriste muRoma ta ti: “Okudulika kweni okwa shiivika kovanhu aveshe; osho nee nde mu hafela ndele nda hala mu kale ovanongo moinima iwa nomalai moinima ii.” (Ovaroma 16:19) Ngaashi ashike Ovaisrael 24 000 va dipawa omolwoulunde wavo, ovahaeli nosho yo ovanyoni vakwao otava ka mona diva etokolo lidjuu laJehova. (Ovaefeso 5:3-6) Onghee hano, ponhele yokuninga ovapwilikini ovadimbwanhu, otu na okutwikila ‘okukukuma oluhaelo.’—1 Ovakorinto 6:18.
Pandula alushe omafiloshisho aJehova
20. Ongahelipi Ovaisrael va shonga Jehova, noshidjemo osha li shike?
20 Omuvalu munene wOvakriste ihau liyandje nande koluhaelo. Ndelenee otwa pumbwa okukala twa lungama tu he liefele meenghedi odo tadi twala koshihopaenenwa shokungongota osho tashi dulu okutwala mokuhahokiwa kuKalunga. Paulus ote tu londwele ta ti: “Ndele fye inatu shindeni Omwene, ngaashi vamwe [vomOvaisrael] va shindile, ndele va lika po komayoka. Ndele nye inamu ngongota yo ngaashi vamwe vomuvo va ngongotele, novanyonwa po komunyonauni.” (1 Ovakorinto 10:9, 10) Ovaisrael ova ngongotela Moses naAron—heeno, nova ngongotela yo nokuli Kalunga ye mwene—shi na sha nomanna oo a yandjwa pashikumwifilonga. (Numeri 16:41; 21:5) Mbela Jehova okwa li a nyematekwa kanini kokungongota kwavo shi dulife koluhaelo lavo? Ehokololo lOmbibeli otali ulike kutya ovangongoti vahapu ova dipawa komayoka. (Numeri 21:6) Oshikando shikwao sha tetekela, ovangongoti ovanashibofa ve dulife 14 700 ova hanaunwa po. (Numeri 16:49) Onghee hano inatu shonga nande elididimiko laJehova mokuhafimaneka omafiloshisho aye.
21. (a) Paulus okwa nwefwa mo a shange ekumaido lilipi? (b) PaJakob 1:25, ongahelipi hatu dulu okukala shili ovanelao?
21 Mokushangela kOvakriste vakwao, Paulus okwa xulifa omusholondodo womalondwelo nekumaido ta ti: “Ndelenee ei aishe oya ningilwa venya i kale elondwelo kufye noya shangwa oku tu kumaida, ofye ava twa hangika komaxulilo omafimbo ounyuni. Onghee hano ou e lishii e li ofika, na lungame a ha wile po.” (1 Ovakorinto 10:11, 12) Ngaashi Ovaisrael, otwa mona omanangeko noupuna mahapu okudja kuJehova. Ndelenee inatu dimbwa nande nokudopa okupandula oinima iwa oyo Kalunga te tu ningile, ngaashi vo va ningile. Ngeenge oisho yonghalamwenyo tai tu wilile po, natu diladile komaudaneko makumwifi e li mEendjovo daye. Natu dimbuluke ekwatafano letu li na ondilo naJehova nokutwikila okulonga oilonga yokuudifa Ouhamba oyo ye tu lineekelelwa. (Mateus 24:14; 28:19, 20) Onghatu ya tya ngaho otai tu twala shili kelao lashili, molwaashi eudaneko lOmishangwa otali ti: “Ou ta tale nokukonakona momhango ei ya wana yemanguluko ndee ta kala mo, ye e he fi omupwilikini ha dimbwa, ndelenee omuwanifi shili, oye ta kala omunelao mokulonga kwaye.”—Jakob 1:25.
1. Oshiwana shonale shaIsrael osha li noufembanghenda wokumona oikumwifalonga ilipi?
[Efano pepandja 11]
Ovaisrael ova dimbwa oilonganghono yaJehova oyo e va ningila
[Efano pepandja 12]
Oshiwana shaJehova osha tokola toko okudiinina omifikamhango dopaenghedi da denga mbada
[Efano pepandja 13]
Oto nyamukula ngahelipi?
• Oshike tashi dulu oku tu ninga ovapwilikini ovadimbwanhu?
• Omolwashike okudulika filufilu kuKalunga kwa fimanenena?
• Ongahelipi hatu dulu ‘okukukuma oluhaelo’?
• Oikala yetu i na sha nomafiloshisho aJehova oi na okukala ngahelipi?