Tila Jehova u diinine oipango yaye
“Tila Kalunga u diinine oipango yaye. Osheshi omunhu keshe osho e nokuninga.”—OMUUDIFI 12:13.
“NGAASHI ashike ouladi hau twala omwenyo moupatekedi, oumbada ohau u amene,” osho Leonardo da Vinci a ti. Ouladi woulai ohau pofipaleke omunhu a ha kale e na ko nasha noshiponga, ofimbo oumbada hau mu dimbulukifa a kale a lungama. Pashihopaenenwa, ngeenge ohatu ehene popepi nomungenge womhunda nokumona kutya ohatu dulu okuwa shi fike peni, vahapu vomufye ohatu shuna monima paushitwe. Sha faafana, etilo liwa itali xumifa ashike komesho ekwatafano liwa naKalunga, ngaashi twe lihonga moshitukulwa sha tetekela, ndelenee otali tu kwafele oku tu amena koiponga.
1, 2. (a) Ongahelipi oumbada tau dulu oku tu amena palutu? (b) Omolwashike ovadali ovanaendunge tava kendabala okufindila etilo liwa mounona vavo?
2 Ndelenee oumbada wokutila oiponga oyo tai etwa koinima yoshinanena ou na okulihongwa. Molwaashi ounona vanini kave shii oiponga yolusheno ile eelamba domoshilando, otava dulu okumona noupu oshiponga sha kwata moiti.a Ovadali ovanandunge otava kendabala okufindila etilo liwa mounona vavo moku va londwela oikando noikando omolwoiponga oyo ye va dingilila. Ovadali ove shii kutya oumbada ou otau dulu shili okwaamena eemwenyo dounona vavo.
3. Omolwashike nongahelipi Jehova te tu londwele kombinga yoshiponga shopamhepo?
3 Jehova oku na oshisho sha faafana omolwonghalonawa yetu. E li Tate omunahole, ote tu hongo okupitila mEendjovo daye nosho yo mehangano laye tu limonene ouwa. (Jesaja 48:17) Oshitukulwa shoprograma yehongo eli lopakalunga osha kwatela mo oku tu londwela “oikando noikando” kombinga yeemwiyo dopamhepo opo tu dule oku kala noumbada muwa woshiponga osho. (2 Omafimbo 36:15, NW; 2 Petrus 3:1) Mondjokonona aishe omaupyakadi mahapu opamhepo okwa li taa dulu okuhenukwa nokumona oixuna kuhapu okwa kelelwa ‘ngeno ovanhu ova kale ve nomutima wa tya ngaha va kale nokutila Kalunga nokudiinina oipango yaye.’ (Deuteronomion 5:29, yelekanifa OB-1986.) ‘Momafimbo aa madjuu okukaliwa muo,’ ongahelipi hatu dulu okukaleka omitima detu hadi tila Kalunga nokukala kokule noshiponga shopamhepo?—2 Timoteus 3:1.
Amuka ko kowii
4. (a) Ovakriste ove na okukulika outondwe ulipi? (b) Jehova oha udu ngahelipi kombinga yelihumbato loulunde? (Tala eshangelo lopedu.)
4 Ombibeli otai fatulula kutya “etilo lokutila Omwene olo okutonda osho shii.” (Omayeletumbulo 8:13) Emboitya lOmbibeli otali hokolola outondwe ou u li “oikala yopamaliudo i na sha novanhu ile oinima oyo tai patanekwa, itondike, ya dinika naayo umwe ina hala okukala nekwatafano nayo.” Onghee hano, etilokalunga ola kwatela mo okunyanyala kwomeni ile okunyonyodola aishe oyo ii momesho aJehova.b (Epsalme 97:10) Otali tu linyengifa tu amuke ko kowii, ngaashi ashike hatu ka tanauka ko komungenge womhunda ngeenge oumbada wetu wopaushitwe tau tu londwele. Ombibeli otai ti: ‘Ketilo lokutila Omwene omunhu ota amuka ko kowii.’—Omayeletumbulo 16:6, OB-1986.
5. (a) Ongahelipi hatu dulu okupameka etilokalunga letu nosho yo outondwe wetu wokutonda osho shii? (b) Ondjokonona yoshiwana shOvaisrael otai tu hongo shike moshinima eshi?
5 Ohatu dulu okupameka etilo eli liwa noutondwe wokutonda eshi shii mokukonakona oilanduliko iyahameka i he fi okuhenukwa oyo tai etwa koulunde. Ombibeli otai tu shilipaleke kutya ohatu ka teya osho hatu kunu—kutya nee ohatu kunu she likolelela pambelela ile she likolelela pamhepo. (Ovagalati 6:7, 8) Omolwetomheno eli Jehova ta hokolola nawa sha yela oilanduliko i he fi okuhenukwa yokuhadulika koipango yaye nosho yo okweefa po eilikano lashili. Nope he na eameno laKalunga, oshiwana shinini shaIsrael sha nghundipala okwa li tashi ka kala mepangelo loiwana i na onyanya noinaenghono yopoushiinda. (Deuteronomion 28:15, 45-48) Oilanduliko inyikifa oluhodi yokuhadulika kOvaisrael oya shangwa kondadalunde mOmbibeli “i kale elondwelo” kufye opo tu dule okulihonga oshilihongomwa shokukala netilokalunga.—1 Ovakorinto 10:11.
6. Oihopaenenwa imwe ilipi yopamishangwa oyo hatu dulu okukonakona tu lihonge etilokalunga? (Tala eshangelo lopedu.)
6 Kakele kaasho sha ningilwa oshiwana shaIsrael ashishe, Ombibeli oi na oimoniwa yoohandimwe oyo ya ningwa shili, ovo va li va kwatwa ko kondubo, koluhaelo, kolwisho nosho yo kounhwa.c Vamwe vomovalumenhu ava ova li va longela Jehova eedula dihapu, ndelenee omafimbo a fimana monghalamwenyo yavo, oumbada wavo wokutila Kalunga kawa li vali u na eenghono nova mona oilanduliko ii. Okudilonga koihopaenenwa ei yopamishangwa otaku dulu okupameka etokolotoko letu tu ha ninge omapuko a faafana. Itashi ka kala tuu shinyikifa oluhodi ngeenge otwa teelela fiyo hatu hangika koiponga yopaumwene fimbo inatu pwilikina kekumaido laKalunga! Mepingafano naasho sha itavelwa apeshe, oimoniwa—unene tuu oyo hai monika eshi to liyandje ashike mouhalu—hayo omuhongi dingi.—Epsalme 19:8.
7. Olyelye ta shivwa kuJehova ketwali laye lopafaneko?
7 Etomheno limwe li na eenghono omolwokukaleka po etilokalunga olo ehalo letu tu amene ekwatafano letu naKalunga. Otwa tila okunyematifa Jehova omolwaashi otwa lenga oukaume waye. Mbela Kalunga ota tale ko lyelye a ninge kaume kaye, umwe oo ta ka shiva ketwali laye lopafaneko? Oyoo ashike “ha ende e he na oshipo nota longo ouyuki.” (Epsalme 15:1, 2, NW) Ngeenge otwa lenga oufembanghenda ou wekwatafano nOmushiti wetu, ohatu ka kala twa lungama hatu ende tu he na oshipo momesho aye.
8. Ongahelipi Ovaisrael vamwe mefimbo laMalakia va kwata ko okahetengi oukaume naKalunga?
8 Mupya munene, Ovaisrael vamwe mefimbo laMalakia ova kwata okahetengi oukaume naKalunga. Ponhele yokutila nokufimaneka Jehova, ova yamba oinamwenyo tai vele noyoingudu koaltari yaye. Oku he na etilokalunga kwavo okwa li yo kwa ulikwa moikala yavo i na sha nohombo. Opo va hombole ovakainhu ovanyasha, ova henga po ovakainhu vomounyasha wavo omolwomatomheno inaa fimana. Malakia okwe va lombwela kutya Jehova oha tondo “eteyo lohombo” nosho yo kutya omhepo yavo yeteke oye ve liteekifa Kalunga kavo. Ongahelipi Kalunga kwa li ta ka tala nohokwe komayambo avo ngeenge oaltari oya li ya tuvikwa pafaneko nomahodi—omahodi enyeme lovakainhu vavo va efiwa? Okuhafimaneka omifikamhango daye kufifohoni okwe linyengifa Jehova a pule ta ti: “Etilo lokutila nge oli li peni?”—Malakia 1:6-8; 2:13-16.
9, 10. Ongahelipi hatu dulu okuulika kutya otwa lenga oukaume waJehova?
9 Sha faafana kunena, Jehova oku wete oluhodi lookaume vopahombo nounona vahapu ve he na etimba ovo va wililwa po kokulihola mwene nokoluhaelo lovashamane nooxe ile nokuli ovakainhu nooina. Doshili, otashi mu nyematifa. Kaume kaKalunga ota ka tala oinima monghedi oyo Kalunga he i tale ko nota ka longa noudiinini a pameke ohombo yaye, mokweekelashi okudiladila kwounyuni oko taku dini efimano lekwamo lohombo nosho yo ‘mokukukuma oluhaelo.’—1 Ovakorinto 6:18.
10 Mohombo nosho yo moitukulwa imwe yonghalamwenyo yetu, okutonda aishe oyo ii momesho aJehova, pamwe nolupandu lomoule omolwoukaume naye, otashi ka eta okupandika nokuhokiwa kuYe. Omuyapostoli Petrus okwa tumbula a mana mo ta ti: “Paife ondi shi shii shili, Kalunga iha tale omunhu kombada. Ndele moshiwana keshe, keshe ou he mu tila ndee ta diinine ouyuki, ote mu wapalele.” (Oilonga 10:34, 35) Otu na oihopaenenwa ihapu yopamishangwa oyo tai ulike nghee etilokalunga le linyengifa oohandimwe va longe osho sha yuka meenghalo didjuu di lili noku lili.
Ovanhu vatatu ovo va tila Kalunga
11. Okoshi yeenghalo dilipi Abraham a tongwa e li omunhu oo ‘ha tila Kalunga’?
11 Ope na omulumenhu umwe mOmbibeli oo Jehova e mu hokolola paumwene e li kaume kaye—tatekulululwa Abraham. (Jesaja 41:8) Etilokalunga laAbraham ola li la yelekwa eshi Kalunga e mu pula a yandje omona waye aeke eyambo, Isak, muye omo Kalunga ta ka wanifila eudaneko laye kutya oludalo laAbraham otali ka ninga oshiwana shinene. (Genesis 12:2, 3; 17:19) Mbela “kaume kaKalunga” ota ka pita tuu eyeleko eli liyahama? (Jakob 2:23) Pomhito oyo tuu oyo eshi Abraham a yelula ombele yaye a dipae Isak, omweengeli waJehova okwa ti: “Eke loye ino li kumifa omumwoye, ino mu ninga sha. Osheshi paife ame ndi shi shii, ove ho tila Kalunga, noino anyena nge omumwoye ewifa.”—Genesis 22:10-12.
12. Oshike she linyengifa etilokalunga laAbraham, nongahelipi hatu dulu okuulika omhepo ya faafana?
12 Nonande Abraham okwe liulika nale e li umwe oo ha tila Jehova, oshikando osho okwa ulika etilokalunga laye monghedi ya tongomana. Ehalo laye okuyamba po Isak ola li li dulife kokule ashike euliko leduliko li na efimaneko. Abraham okwe linyengifwa kokulineekela filufilu kutya Xe womeulu ota ka wanifa omaudaneko aYe mokunyumuna Isak ngeenge osha pumbiwa. Ngaashi Paulus a shanga, Abraham okwa li “e shii shili [kutya NW], eshi Kalunga e shi udaneka, ota dulu yo oku shi wanifa.” (Ovaroma 4:16-21) Otwe lilongekida tuu okulonga ehalo laKalunga nokuli nande otashi pula omaliyambo makula unene? Otwe lineekela mbela filufilu kutya eduliko eli otali eta omauwa taa kalelele, nokushiiva kutya Jehova oye ‘ta yandje ondjabi kwaava tave mu kongo’? (Ovaheberi 11:6) Eshi osho shili etilo lokutila Kalunga.—Epsalme 115:11.
13. Omolwashike kwa li sha yuka Josef e lihokolole e li omulumenhu oo ha “tila Kalunga”?
13 Natu konakone oshihopaenenwa shimwe shetilokalunga tashi longo—shaJosef. E li omupika womeumbo laPotifar, Josef okwa taalelwa keshongo efiku keshe lokunyona ohombo. Osha yela kutya kapa li nande onghedi oyo ta dulu okuhenuka okumona omukainhu womwene waye, oo a li a twikila oku mu heka. Xuuninwa, omukainhu eshi “e mu kwata,” Josef ‘okwa faduka po ndee ta i pondje.’ Oshike she mu linyengifa a amuke ko divadiva kowii? Pe he na omalimbililo, oshitwa sha fimana osha li etilo lokutila Kalunga, ehalo lokuhenuka okuninga “owii u fike opo nokunyona kuKalunga.” (Genesis 39:7-12) Josef okwa li ta dulu okulihokolola e li omulumenhu oo ha “tila Kalunga.”—Genesis 42:18.
14. Ongahelipi onghenda yaJosef tai ulike etilo lashili lokutila Kalunga?
14 Konima yeedula, Josef okwa shakeneka ovamwaxe ovo va li ve mu landifa po nonyanya moupika. Okwa li ta dulu okulongifa omhumbwe yavo yoikulya i he na ekwafo i li omhito e va alulile owii oo ve mu ningila. Ndelenee okukala novanhu nonyanya itashi ulike etilo lokutila Kalunga. (Leviticus 25:43) Kungaha, eshi Josef a mona euliko la wana kutya omitima dovamwaxe oda lunduluka, okwe va dimina po nonghenda. Ngaashi Josef, etilokalunga letu otali tu linyengifa tu finde owii nouwa nosho yo oku tu keelela tu ha wile meyeleko.—Genesis 45:1-11; Epsalme 130:3, 4; Ovaroma 12:17-21.
15. Omolwashike elihumbato laJob la hafifa omutima waJehova?
15 Job oku li oshihopaenenwa shikwao sha tongomana shaao a tila Kalunga. Jehova okwa ti kOndiaboli: “Ove owa didilika tuu omupiya wange Job? Osheshi kombada yedu kaku na nande umwe ngaashi ye: omulumenhu e he noshipo, nomuyuki ndee ta tila Kalunga ndee ta kukuma owii.” (Job 1:8) Oule weedula dihapu, elihumbato laJob loku he na oshipo ola hafifa omutima waXe womeulu. Job okwa tila Kalunga molwaashi oku shii kutya osha li oshinima sha yuka oku shi ninga noshi li onghedi iwa yokukalamwenyo. Job okwa ingida ta ti: “Tala, okutila Kalunga okwo ounongo. Nokukukuma owii okwo eendunge.” (Job 28:28) E li omulumenhu a hombola, Job ka li ta tale kovakainhu ovanyasha nokahalu ile a kale nondunge yokunyona ohombo momutima waye. Nonande a li omulumenhu oshipuna, okwa anya okutula elineekelo laye moupuna nokwa henuka oludi keshe lokulongela oikalunga.—Job 31:1, 9-11, 24-28.
16. (a) Omeenghedi dilipi Job a ulika efilonghenda? (b) Ongahelipi Job a ulika kutya ina efa okudimina po?
16 Ndelenee okutila Kalunga otashi ti okulonga osho shiwa nosho yo okwaamuka kowii. Hano, Job okwa li e na olukeno novapofi, oingudu nosho yo ovakwanaluhepo. (Leviticus 19:14; Job 29:15, 16) Job okwa uda ko kutya ‘kaume e nokufila onghenda ou e he nekwafo, nande a kale a efa etilo lokutila Omunamapangelo aeshe.’ (Job 6:14) Okweefa efilonghenda otaku dulu okukwatela mo okuhadimina po ile okukala nonghone. Omolwewiliko laKalunga, Job okwa ilikanena ookaume kaye vatatu, ovo ve mu etela oluhodi linene. (Job 42:7-10) Mbela itatu dulu okuulika omhepo yediminepo shi na sha nomwiitaveli mukwetu oo tashi dulika e tu yahameke panghedi yonhumba? Eilikano lashili lokwiilikanena oo e tu nyemateka otali dulu okuninga shihapu oku tu kwafela tu finde okukwatela onghone. Omanangeko noupuna oo a hafelwa kuJob omolwetilokalunga laye otae tu pe euliko ‘louwa waJehova oo a tuvikilila ava have mu tila.’—Epsalme 31:20; Jakob 5:11.
Etilo lokutila Kalunga otali kondjifa oumbada wokutila ovanhu
17. Oumbada wokutila ovanhu otau dulu oku tu ningila shike, ndelenee omolwashike oumbada wa tya ngaho u li ashike okudiladila kwopakafimbo?
17 Ofimbo etilo lokutila Kalunga tali dulu oku tu linyengifa tu ninge osho sha yuka, oumbada wokutila ovanhu otau dulu okunghundipaleka eitavelo letu. Omolwetomheno eli, eshi a ladipika ovayapostoli va kale ovaudifi vonghundana iwa ovaladi, Jesus okwe va lombwela ta ti: “Inamu tila ava tava dipaa olutu, vo itava dulu okudipaa omwenyo; ndele tileni shili ou ta dulu okunyonaunina [muGehenna, NW] omwenyo nolutu.” (Mateus 10:28) Jesus okwa hokolola kutya okutila ovanhu oko okudiladila ashike kwopakafimbo, omolwaashi ovanhu itava dulu okuhanauna po etimaumbwile letu longhalamwenyo yomonakwiiwa. Natango, ohatu tila Kalunga molwaashi otu shii eenghono daye dikumwifi, nomoku di faafanifa neenghono doiwana aishe eenghono dayo kadi na nande oshilonga. (Jesaja 40:15) Ngaashi Abraham, otu na elineekelo filufilu meenghono daJehova dokunyumuna ovapiya vaYe ovadiinini. (Ehololo 2:10) Kungaha, ohatu popi nelineekelo hatu ti: “Kalunga ngenge e tu ama, olyelye ta tu ondubo nafye?”—Ovaroma 8:31.
18. Omonghedi ilipi Jehova ta yandje ondjabi kwaavo have mu tila?
18 Kutya nee omupataneki wetu oshilyo shoukwaneumbo ile omhote yokofikola, ohatu ka mona kutya “metilo lOmwene omu nelineekelo la pama.” (Omayeletumbulo 14:26) Ohatu dulu okwiilikana kuKalunga omolweenghono, tu shii kutya ote ke tu uda. (Epsalme 145:19) Jehova iha dimbwa nande ovo have mu tila. Okupitila momuprofeti waye Malakia, ote tu shilipaleke ta ti: “Opo vo ava hava tila Omwene ova kundafana kumwe. Ndele Omwene okwe shi dimbulukwa nokwe shi uda. Nokoshipala shaye pa shangwa embo lokudimbulukwa ava [hava] tila Omwene nohava fimaneke edina laye.”—Malakia 3:16.
19. Oumbada womaludi elipi tau ka xula po, ndelenee oumbada ulipi tau ka kala po fiyo alushe?
19 Efimbo oli li popepi eshi keshe umwe kombada yedu ta ka longela Jehova, noumbada wokutila ovanhu otau ka kala u he po vali. (Jesaja 11:9) Oumbada wokutila ondjala, omukifi, ekaulo lonyanga nosho yo oita nao otau ka kala u he po vali. Ndelenee etilo lokutila Kalunga otali kala po fiyo alushe eshi ovapiya vaye ovadiinini meulu nokombada yedu tava twikile oku mu fimaneka, okudulika kuye nosho yo oku mu tumbaleka. (Ehololo 15:4) Pokati opo, atusheni natu pwilikineni kepukululo laSalomo la nwefwa mo tali ti: “Omutima woye u ha fye efupa molwovahenakalunga, ndelenee kala efiku alishe mokutila Omwene. Osheshi oshili oku nefimbo lokomesho, neteelelo loye itali ka hepa ngaho.”—Omayeletumbulo 23:17, 18.
[Omashangelo opedu]
a Ovakulunhu vamwe ova kanifa oumbada wavo wokutila oiponga ngeenge oilonga yavo otai va pula va longe alushe meenghalo da nyika oshiponga. Eshi a pulwa kutya omolwashike ovahongi voipilangi vahapu va kanifa ominwe dimwe, omulongi e na owino okwa nyamukula ta ti: “Ova kanifa oumbada wavo wokutila oishaaxa yokolusheno hai endelele.”
b Jehova oku udite enyonyodolo eli. Pashihopaenenwa, Ovaefeso 4:29 otava hokolola okupopya kwii ku li “ondjovo ya nyata.” Oshitya shOshigreka sha longifwa “ya nyata” otashi ulike lelalela koshiimati sha ola, eeshi da ola ile ombelela ya ola. Outumbulilo ou osha yela kutya otau faneke enyanyalo olo hatu udu shi na sha nokupopya kwa nyonauka. Sha faafana, oihongwafano luhapu oya hokololwa mOmishangwa i li “ya nyata.” (Deuteronomion 29:17, NW; Hesekiel 6:9, NW) Okunyanyala kwetu kwopaushitwe kwonyata otaku tu kwafele tu ude ko omaliudo aKalunga okunyanyala oludi keshe loikalunga.
c Ongoshihopaenenwa, tala ehokololo lopamishangwa laKain (Genesis 4:3-12); laDavid (2 Samuel 11:2–12:14); laGehasi (2 Eehamba 5:20-27); nolaUssia (2 Omafimbo 26:16-21).
Oto dimbuluka?
• Ongahelipi hatu lihongo okutonda osho shii?
• Ongahelipi Ovaisrael vamwe vopefimbo laMalakia va kwata oukaume waJehova okahetengi?
• Oshike hatu dulu okulihonga kuAbraham, Josef naJob kombinga yetilo lokutila Kalunga?
• Oumbada ulipi itau ka xulifwa po nande, nomolwashike?[Efano pepandja 25]
Ovadali ovanaendunge ohava findile oumbada muwa moludalo lavo
[Efano pepandja 26]
Ngaashi ashike oumbada hau tu alula moshiponga, etilokalunga otali tu alula kowii
[Efano pepandja 28]
Job okwa diinina oumbada waye wokutila Kalunga nokuli naashi a li a taalelwa kookaume vatatu ovanaipupulu
[Efano pepandja 28]
From the Bible translation Vulgata Latina, 1795