ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w03 10/1 ep. 10-15
  • Eenghundafana di na sha noinima yopamhepo ohadi tungu

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Eenghundafana di na sha noinima yopamhepo ohadi tungu
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2003
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • Natu pashukileni omitima detu
  • “Ei aishe i diladileni”
  • Kufa ombinga meenghundafana tadi tungu
  • Eenghundafana di na sha noinima yopamhepo odi na omauwa
  • Onghedi ipe i na sha nanghee hatu dulu okutameka eenghundafana
    Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa — Okafo kokulongifwa pokwoongala Januali (2016)
  • Nghee tu na okulongifa oihopaenenwa yeenghundafana
    nghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa — Okafo kokulongifwa pokwoongala—2020
  • Mona ehafo olo hali di mokuhovela eenghundafana
    Eedjo dokafo Onghalamwenyo yapaKriste noilonga yokuudifa 2023
  • Omatwalemo eenghundafana
    Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa — Okafo kokulongifwa pokwoongala—2018
Tala ouyelele muhapu
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2003
w03 10/1 ep. 10-15

Eenghundafana di na sha noinima yopamhepo ohadi tungu

“Momakanya eni mu ha pite nande ondjovo ya nyata, ndelenee odedi diwa dokutungafana, da wapala okupwilikina.”—OVAEFESO 4:29.

1, 2. (a) Okupopya kwovanhu oku na ondilo shi fike peni? (b) Ovapiya vaJehova ova hala okulongifa ngahelipi elaka lavo?

“OKUPOPYA kwovanhu oku li oshiholekwa; oku li oshali yaKalunga, oshikumwifilonga.” Omushangi wemboitya Ludwig Koehler osho a ti ngaho. Otashi dulika hatu tale ko oshali yaKalunga oyo i na ondilo i li oshinima shongaho. (Jakob 1:17) Ndele diladila kunghee emona olo li na ondilo hali kana po ngeenge omuholike a kwatwa kombada ndele ta kala ita dulu vali okupopya nawa. Joan oo omulumenhu waye opo a kwatwa kombada okwa hokolola ta ti: “Okwa li hatu kala neenghundafana diwa odo da pameka ekwatafano letu. Onda djuulukwa shili eenghundafana detu!”

2 Eenghundafana ohadi pameke oukaume, ohadi pongolola po okuhaudafana, ohadi ladipike ovo va wililwa po, ohadi pameke eitavelo nohadi punapaleke okukalamwenyo—ndelenee omauwa a tya ngaho ihae uya ashike ngahenya. Ohamba oinaendunge Salomo oya ti: “Omunhu ta tu neendjovo ngaashi eongamukonda, ndelenee elaka lovanaendunge tali velula.” (Omayeletumbulo 12:18) Tu li ovapiya vaJehova otwa hala eenghundafana detu di velule nodi tunge ponhele yokukala tadi yahameke nokuteya po vamwe. Otwa hala yo okulongifa elaka letu tu hambelele Jehova moukalele wetu womoipafi nosho yo meenghundafana detu dopaumwene. Omupsalme umwe okwa imba ta ti: “Kalunga, Oye elitango letu omafiku aeshe, nedina loye ohatu li hambelele fiyo alushe.”—Epsalme 44:9.

3, 4. (a) Oupyakadi ulipi atusheni twa taalela ngeenge tashi uya pokupopya? (b) Omolwashike okupopya kwetu taku ti sha?

3 Omuhongwa Jakob ota londwele ta ti: “Elaka kape na ou ta dulu oku li deula.” Ote tu dimbulukifa ta ti: “Atushe ohatu puka luhapu. Ngenge ope na ou iha puka meendjovo, oye omulumenhu a wanenena, ta dulu yo okupangela olutu laye alishe.” (Jakob 3:2, 8) Kape na umwe womufye a wanenena. Onghee hano, nonande otashi dulika tu na omalalakano mawa, okupopya kwetu haalushe haku tungu vamwe ile haku fimanekifa Omushiti wetu. Onghee hano, otu na okulihonga okukala twa lungama mwaasho hatu popi. Kakele kaasho, Jesus okwa ti: “Okeshe tuu ondjovo yongaho, ovanhu tava tumbula, ovo ve na oku i pulwa efiku letokolo. Osheshi okeendjovo doye ove to yukifwa omuyuki, nokeendjovo doye to pewa oushima.” (Mateus 12:36, 37) Doshili, otu na okulihokolola kuKalunga kashili omolweendjovo detu.

4 Onghedi imwe iwa yokuhenuka okupopya taku yahameke oyo okukala nonghedindjikilile yokukufa ombinga meenghundafana di na sha noinima yopamhepo. Oshitukulwa eshi otashi ka kundafana nghee hatu dulu oku shi ninga, nonokutya oikundafanwa ilipi hatu dulu okupopya kombinga yayo nosho yo kutya omauwa elipi hatu dulu okumona mokupopya taku tungu.

Natu pashukileni omitima detu

5. Ongahelipi omutima tau dana onghandangala ya fimana mokuxumifa komesho eenghundafana tadi tungu?

5 Eshi hatu kulike onghedindjikilile yokukufa ombinga meenghundafana tadi tungu, tete otu na okudimina kutya okupopya kwetu otaku holola osho shi li momitima detu. Jesus okwa ti: “Eshi shi yadi momutima, osho tashi popifa okanya.” (Mateus 12:34) Oku shi popya paunafangwa, otu hole okupopya kombinga yoinima oyo tu na ko nasha nayo. Onghee hano, otwa pumbwa okulipula kutya: ‘Mbela eenghundafana dange navamwe ohadi holola shike shi na sha nonghalo yomutima wange? Ngeenge ndi li noilyo youkwaneumbo wange ile novaitaveli vakwetu mbela eenghundafana dange navamwe ohadi kala di na sha unene noinima yopamhepo ile ohadi kala ashike alushe kombinga yomaudano, oikutu, eekino, oikulya, oinima oyo opo nda lande nosho yo oinima i lili noku lili i he na oshilonga?’ Otashi dulika noinatu shi diladila, okukalamwenyo kwetu nosho yo omadiladilo etu okwa yukifwa koinima oyo i li pondodo onhivali. Okupitifa komesho oinima oyo ya fimana unene otaku ka xwepopaleka eenghundafana detu nosho yo okukalamwenyo kwetu.—Ovafilippi 1:10, NW.

6. Okudilonga ohaku dana onghandangala ilipi meenghundafana detu?

6 Okudilonga taku ti sha oku li yo onghedi imwe vali yokuxwepopaleka ongushu yaasho hatu popi. Ngeenge otwa ningi eenghendabala dowina dokudiladila kombinga yoinima yopamhepo, ohatu ka haluka ashike eshi eenghundafana di na sha noinima yopamhepo hadi uya po paushitwe. Ohamba David oya shiiva ekwatafano pokati koinima oyo. Oya imba tai ti: “Eendjovo domokanya kange nomadilongo omomutima wange nae ku wapalele, Omwene.” (Epsalme 19:14) Nomupsalme Asaf okwa ti: “Onda hala ndi diladile okulonga kwoye [kwaKalunga] nokufekaafeka oiningwa yoye inene.” (Epsalme 77:13) Omutima nomadiladilo oo e na ko nasha unene neeshili dEendjovo daKalunga otaa ka etifa paushitwe okupopya ku shii okupandulwa. Jeremia ka li ta dulu okukala ita popi kombinga yoinima oyo Jehova e mu honga. (Jeremia 20:9) Nafye ohatu dulu okuninga sha faafana ngeenge otwa kala nondjikilile yokudilonga shi na sha noinima yopamhepo.—1 Timoteus 4:15, NW.

7, 8. Oikundafanwa ilipi iwa opo eenghundafana detu di kale tadi tungu?

7 Okukala nelandulafano liwa li na sha noinima yopamhepo otaku tu ningi tu kale noikundafanwa ihapu meenghundafana detu tadi tungu. (Ovafilippi 3:16, NW) Oyoongalele inini naai ya kula, okwoongala kweongalo, oishangomwa ipe nosho yo omushangwa wefiku keshe neekomenda, aishe oyo oi li odjo yoinima iwa yopamhepo oyo hatu dulu okukundafana navamwe. (Mateus 13:52) Noimoniwa yetu moukalele wetu wopaKriste ihai kala tuu ihokwifa pamhepo!

8 Ohamba Salomo okwa li ya kumwifwa komaludi mahapu omiti, oinamwenyo, eedila nosho yo eeshi odo ya mona muIsrael. (1 Eehamba 4:33) Okwa li a hokwa okupopya kombinga yoilonga yeshito yaKalunga. Ohatu dulu okuninga sha faafana. Ovapiya vaJehova ohava hafele okupopya kombinga yoikundafanwa i lili noku lili, ndelenee oikundafanwa yopamhepo ohai nyenyepeke alushe eenghundafana dovanhu ve na oupamhepo muwa.—1 Ovakorinto 2:13.

“Ei aishe i diladileni”

9. Ekumaido lilipi Paulus a kumaida nalo Ovafilippi?

9 Kashi na nee mbudi kutya oshike hatu kundafana, eenghundafana detu otadi ka kala tadi tungu vakwetu ngeenge oda kala metwokumwe nekumaido olo omuyapostoli Paulus a kumaida nalo eongalo lokuFilippi. Okwa shanga ta ti: “Ashishe osho shoshili, naasho sha fimana, naasho sha yuka, naasho sha koshoka, naasho shi holike, [aishe oyo hai popiwa nawa], onghedi iwa [noshinima keshe osho shi shii okupandulwa], ei aishe i diladileni.” (Ovafilippi 4:8, yelekanifa NW.) Oinima oyo Paulus a tumbula oya fimanenena nomolwaasho okwa ti kutya ‘ei aishe i diladileni.’ Otu na oku i tula momadiladilo etu nosho yo momitima detu. Hano natu taleni nghee okuyandja elitulemo kukeshe shimwe shomoinima oyo ihetatu ya tumbulwa kuPaulus taku dulu oku tu kwafela meenghundafana detu.

10. Ongahelipi hatu dulu okupopya oinima oyo yoshili meenghundafana detu?

10 Osho shi li shoshili osha kwatela mo shihapu shi he fi ashike ouyelele u li mondjila. Otashi ulike koshinima osho shi li pauyuki noshi shii okulineekelwa, ngaashi oshili yEendjovo daKalunga. Onghee hano, ngeenge hatu popi navamwe kombinga yeeshili dOmbibeli odo de tu kumwifa nosho yo kombinga yoipopiwa tai tungu ile omayele e li pamishangwa oo e tu kwafela, ohatu yandje elitulemo kwaasho shi li shoshili. Mepingafano naasho, ohatu ekeleshi osho hashi “tiwa eshiivo vati,” osho hashi kala ashike tashi monika sha fa shoshili. (1 Timoteus 6:20) Ohatu henuka okutandavelifa omapopyo ile oimoniwa tai limbilike oyo itai dulu okushilipalekwa.

11. Oinima ya fimana ilipi hatu dulu okukwatela mo meenghundafana detu?

11 Oinima oyo ya fimana oyo oikundafanwa oyo i na oshilonga, ndele kai fi oinima yongaho ile yahamakasha. Oyo oya kwatela mo oinima i na sha noukalele wetu wopaKriste, i na sha nomafimbo madjuu oo tu li muo nosho yo i na sha naasho twa pumbwa opo tu kaleke po elihumbato liwa. Ngeenge hatu kundafana oinima oyo ya fimana, ohatu pameke etokolotoko letu okukala oupafi pamhepo, okukanyatela oudiinini wetu nosho yo okutwikila okuudifa onghundana iwa. Doshili, oimoniwa ihokwifa yomoukalele wetu nosho yo oiningwanima oyo opo ya ningwa oyo tai tu dimbulukifa kutya otu li momafiku axuuninwa oi li odjo yomauyelele eenghundafana tadi hokwifa.—Oilonga 14:27; 2 Timoteus 3:1-5.

12. Mokutala komayele aPaulus e na sha nokudiladila oinima oyo ya yuka noya koshoka, oshike shi na okuhenukwa?

12 Outumbulilo osho sha yuka otau ti osho sha yuka momesho aKalunga—okukala pamifikamhango daye. Outumbulilo osho sha koshoka otau ti okukala nomadiladilo nosho yo nelihumbato la koshoka. Okulundila, omashendjo oulai ile omapopyo taa kokele komilele kae na okukala oshitukulwa sheenghundafana detu. (Ovaefeso 5:3; Ovakolossi 3:8) Ovakriste ohava henuka nelungamo eenghundafana odo da nyika oinima oyo, kutya nee okoilonga ile okofikola.

13. Yandja oihopaenenwa yeenghundafana odo hadi yukifa elitulemo koinima oyo i holike nohai popiwa nawa.

13 Eshi Paulus a kumaida shi na sha noinima oyo i holike, okwa li ta popi oinima oyo hai hafifa notai wapalele ile tai xumifa komesho ohole, ndele hainima oyo tai etifa outondwe, enyeme ile eemhata. Oinima oyo hai popiwa nawa oyo ouyelele u shii okulineekelwa ile omahokololo mawa. Omahokololo mawa a tya ngaho otaa dulu okukwatela mo omahokololo eenghalamwenyo dovamwatate novamwameme ovadiinini, oo ha nyanyangidwa moifo yOshungonangelo nosho yo yoAwake! Omolwashike ito popi kombinga yaasho she ku kuma komutima eshi wa lesha oitukulwa oyo tai pameke eitavelo? Noihashi tu tuu omukumo okuuda okupondola kwopamhepo kwavamwe! Eenghundafana da tya ngaho ohadi tungu ohole noukumwe meongalo.

14. (a) Oshike tu na okuninga opo tu kale nonghedi iwa? (b) Ongahelipi okupopya kwetu taku dulu okukwatela mo oinima oyo i shii okupandulwa?

14 Paulus okwa popya shi na sha ‘nonghedi iwa.’ Onghedi iwa otai ulike komikalo da denga mbada. Otu na okulungama opo omilungu detu di kale tadi wilikwa komafinamhango opamishangwa nopo di ha ye pomunghulo waasho sha yuka, sha koshoka noshiwa. Paulus okwa popya yo shi na sha naasho shi shii okupandulwa. Ngeenge owa udu oshipopiwa shiwa ile wa didilika oshihopaenenwa shoudiinini meongalo, popya kombinga yasho—komunhu oo a kwatelwa mo nosho yo kuvamwe. Omuyapostoli Paulus okwa pandula luhapu omaukwatya mawa ovalongelikalunga vakwao. (Ovaroma 16:12; Ovafilippi 2:19-22; Filemon 4-7) Natango oshoshili kutya oinima oyo Omushiti wetu a shita oi shii okupandulwa shili. Ope na shihapu kombinga yeshito osho tashi dulu okukundafanwa meenghundafana tadi tungu.—Omayeletumbulo 6:6-8; 20:12; 26:2.

Kufa ombinga meenghundafana tadi tungu

15. Elombwelo lopamishangwa lilipi la yandja oshinakuwanifwa kovadali va kale ve na eenghundafana novana vavo tadi ti sha?

15 Deuteronomion 6:6, 7 ota ti: “Neendjovo edi ame ohandi ku lombwele nena, nadi kale momutima woye, ndele ove u noku [di] findila movana voye noku [di] tonga fimbo u li omutumba meumbo loye ile fimbo u li mondjila nongenge to ka nangala nongenge to penduka.” Osha yela kutya elombwelo olo otali pula ovadali va kale ve na eenghundafana di na sha noinima yopamhepo novana vavo tadi ti sha.

16, 17. Oshike osho ovadali Ovakriste tave lihongo moshihopaenenwa shaJehova noshaAbraham?

16 Ohatu dulu okudiladila keenghundafana defimbo lile odo Jesus a li a kundafana naXe womeulu eshi kwa li tava kundafana shi na sha noshilonga shaye shokombada yedu. Jesus okwa lombwela ovahongwa vaye ta ti: “Tate ou a tuma nge, Ye okwa pa nge oshipango eshi ndi noku shi popya naashi ndi noku shi tonga.” (Johannes 12:49; Deuteronomion 18:18) Tatekulululwa Abraham okwa li a longifa efimbo lihapu eshi a kundafana nomona waye Isak shi na sha nanghee Jehova e va nangeka noupuna nosho yo ooxekulululwa. Doshili, eenghundafana da tya ngaho oda kwafela Jesus nosho yo Isak ve liyandje nelininipiko mokulonga ehalo laKalunga.—Genesis 22:7-9; Mateus 26:39.

17 Ovana vetu navo ova pumbwa eenghundafana tadi tungu. Ovadali ove na okukonga efimbo opo va popye novana vavo nonande ove na omalipyakidilo mahapu. Ngeenge otashi shiiva, omolwashike itamu unganeke opo oukwaneumbo weni u lye pamwe nande lumwe aluke mefiku keshe? Otapa ka kala eemhito deenghundafana tadi tungu pefimbo lokulya kwa tya ngaho ile konima yaasho, odo tadi ka xumifa komesho oukolele wopamhepo woukwaneumbo.

18. Hokolola oshimoniwa osho tashi ulike kouwa wokukala neenghundafana diwa pokati kovadali novana.

18 Alejandro, omukokolindjila womido 20 nasha ota dimbuluka eshi kwa li e na omalimbililo eshi a li e na omido 14. Okwa hokolola ta ti: “Omolwenwefemo lovanafikola vakwetu nosho yo lovahongi, okwa li nda limbililwa shi na sha nokukala po kwaKalunga nosho yo shi na sha noushili wOmbibeli. Ovadali vange ova longifa efimbo lihapu mokutomhafana naame nelidiiniko. Eenghundafana odo inadi kwafela nge ashike ndi pondole omalimbililo ange oo nda li ndi na pefimbo olo lidjuu, ndele oda kwafela nge yo ndi ninge omatokolo mawa mokukalamwenyo kwange.” Ndele ongahelipi paife? Alejandro okwa twikila ko ta ti: “Natango ohandi kala keumbo. Ndelenee omalipyakidilo etu mahapu ohae shi ningi shidjuu kutate naame opo tu popye paumwene. Onghee hano, fye tu li vavali ohatu li pamwe lumwe moshivike koilonga yaye. Onda pandula shili eenghundafana odo hatu kala nado.”

19. Omolwashike atusheni twa pumbwa eenghundafana di na sha noinima yopamhepo?

19 Mbela inatu pandula eemhito dokuhafela eenghundafana di na sha noinima yopamhepo novaitaveli vakwetu tadi tungu? Eemhito da tya ngaho ohadi holoka po pokwoongala, eshi tu li moilonga yomomapya, poivilo yomalihafifo naashi tu li momalweendo. Paulus okwa li a djuulukwa okupopya nOvakriste vokuRoma. Okwe va shangela ta ti: ‘Onda djuulukwa oku mu mona, mu pamekwe, nokutya, ngenge tu lyeni pamwe, ame ndi hekelekwe keitavelo letweni, leni nolange.’ (Ovaroma 1:11, 12) Johannes, omukulunhuongalo Omukriste okwa ti: “Eenghundafana di na sha noinima yopamhepo nOvakriste vakwetu ohadi wanifa po omhumbwe ya fimanenena. Ohava hafifa omutima nohava ningi omitengi detu dakeshe efiku di kale dipu. Ohandi pula alushe ovakulupe va lombwele nge kombinga yokukalamwenyo kwavo nosho yo kombinga yaasho she va kwafela va kale ovadiinini. Oule womido, onda popya navahapu ndele keshe umwe womuvo okwa shiivifila nge ounongo ile ouyelele oo wa punapaleka okukalamwenyo kwange.”

20. Oshike hatu dulu okuninga ngeenge otwa shakeneke umwe oo e na ohoni?

20 Ongahelipi ngeenge vamwe tava monika va fa ve he na ohokwe ngeenge wa eta po eenghundafana di na sha noinima yopamhepo? Ino sholola. Otashi dulika u ka mone omhito tai wapalele konima yefimbo. Salomo okwa ti: “Eendjovo da popiwa mefimbo lado odo da fa [oiyapula] yoshingoldo moshiyasha shoshingoldo.” (Omayeletumbulo 25:11) Yavelela ovo ve na ohoni. “Eemhangela domutima womunhu di li ngaashi omeva [malemale], ndelenee omulumenhu omunaendunge te ke di teka mo.”a (Omayeletumbulo 20:5) Komesho yaaishe, ino efa oikala yavamwe i ku imbe okupopya kombinga yoinima oyo ya kuma omutima woye.

Eenghundafana di na sha noinima yopamhepo odi na omauwa

21, 22. Omauwa elipi haa di mokukufa ombinga meenghundafana di na sha noinima yopamhepo?

21 Paulus okwa yandja omayele taa ti: “Momakanya eni mu ha pite nande ondjovo ya nyata, ndelenee odedi diwa dokutungafana, da wapala okupwilikina.” (Ovaefeso 4:29; Ovaroma 10:10) Otashi pula eenghendabala okuyukifa eenghundafana di kale tadi tungu, ndelenee omauwa omahapu. Eenghundafana di na sha noinima yopamhepo ohadi tu kwafele tu lombwele vamwe shi na sha neitavelo nopo tu tunge oumwainafana.

22 Onghee hano, natu longife oshali yokupopya tu tunge vamwe nokuhambelela Kalunga. Eenghundafana da tya ngaho otadi ka kala odjo yembilipalelo kufye nosho yo yetwomukumo kuvamwe. Komesho yaaishe, otadi ka hafifa omutima waJehova molwaashi oha yandje elitulemo keenghundafana detu noha hafe ngeenge hatu longifa nawa omalaka etu. (Epsalme 139:4; Omayeletumbulo 27:11) Ngeenge eenghundafana detu odi na sha noinima yopamhepo, ohatu dulu okukala noushili kutya Jehova ite ke tu dimbwa. Shi na sha naavo tava longele Jehova kunena, Ombibeli oya ti: “Opo vo ava hava tila Omwene ova kundafana kumwe. Ndele Omwene okwe shi dimbulukwa nokwe shi uda. Nokoshipala shaye pa shangwa embo lokudimbulukwa ava [hava] tila Omwene nohava fimaneke edina laye.” (Malakia 3:16; 4:5) Inashi fimanenena tuu eenghundafana detu di kale tadi tungu pamhepo!

[Omashangelo opedu]

a Eendungu dimwe muIsrael oda li da ya moule. Ovalafululi vedu ova mona etale loule weemeta 25 muGibeon. Oli na eendodo odo kwa li hadi kwafele ovanhu va dule okuya mo va ka teke mo omeva.

[Efano pepandja 14]

Oto nyamukula ngahelipi?

• Eenghundafana detu otadi holola shike kombinga yetu?

• Oinima tai tungu ilipi hatu dulu okupopya kombinga yayo?

• Eenghundafana ohadi dana onghandangala ya fimana ilipi moukwaneumbo nosho yo meongalo lopaKriste?

• Omauwa elipi haa di meenghundafana tadi tungu?

[Efano pepandja 12]

Eenghundafana tadi tungu ohadi kala di na sha . . . 

‘naashishe osho shoshili’

“naasho sha fimana”

“noshinima keshe osho shi shii okupandulwa”

‘naaishe oyo hai popiwa nawa’

Video cover, Stalin: U.S. Army photo; Creator book cover, Eagle Nebula: J. Hester and P. Scowen (AZ State Univ.), NASA

[Efano pepandja 13]

Omafimbo okulya oo eemhito diwa nokukufa ombinga meenghundafana di na sha noinima yopamhepo

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma