BIBILIYOTEKA ZOKOINTANETA
Ruhungu
BIBILIYOTEKA ZOKOINTANETA
Rukwangali
  • BIBELI
  • YIMBAPIRATJANGWA
  • MAPONGO
  • wp17 No. 4 epe. 4-7
  • Eyi azi uyunga Bibeli kuhamena eparu nonomfa

Kwato vidiyo koruha oru.

Sori, vidiyo zina kara noudigu.

  • Eyi azi uyunga Bibeli kuhamena eparu nonomfa
  • Ruhungu kudivisa Uhompa waJehova (Rokuhanesa)—2017
  • Yiparatjangwagona
  • Nombudi dokulifana
  • BIBELI KUTANTA USILI
  • ERONGO LYOVAPAGANI TALI LIHANA
  • “USILI NGAU MU ZOWORA”
  • Kupi va kara vafe?
    Yinke azi rongo Bibeli sili?
Ruhungu kudivisa Uhompa waJehova (Rokuhanesa)—2017
wp17 No. 4 epe. 4-7
Simpu mekero

SIRONGWA SOKUHOVA | YISINKE AZI UYUNGA BIBELI KUHAMENA EPARU NONOMFA?

Eyi azi uyunga Bibeli kuhamena eparu nonomfa

Mobuke zaGenesis kwa tumbura eyi ga tanterere Karunga muntu gokuhova Adamu asi: “Yiyimwa yokoyitji nayinye yomosikunino kulya tupu, ntudi yokositji esi asi gava ediwo lyeyi yoyiwa neyi yoyidona no. Siyimwa saso nokanunu si asi o si lye. Nsene ngo yi hetekera, ngo fa lyoolyo ezuva.” (Genesis 2:16, 17) Nonkango edi kulikida nawa-nawa asi ngano Adamu ga limburukwire mpangera ezi ga mu pere Karunga, ngano kapi ga fire age ngano ga twikilire kukara mosipata saEdeni.

Adam naEva vana kurupa

Adamu kwa sensere mpangera ezi ga mu pere Karunga pokulya kenyango eli ga mu silikire, apa ga li mu pere mukadendi Eva. (Genesis 3:1-6) Yitundwamo yonzo zina simpe kwa tu kundama naina. Mupositoli Paurusa kwa yi faturura asi: “Nzo, muntu gumwe tupu ga zi reta mouzuni. Ano nzo zendi kwa reta mo nomfa. Nomfa yiyo da lihanena movantu mudima, morwa vantu navenye kwa zona.” (Varoma 5:12) “Muntu gumwe” ogo, kuna kara Adamu. Nye nzo musinke ga tulire, ntani morwasinke za mu twaredeserere konomfa?

Adamu kwa tezere po veta zaKarunga mowina, ozo kwa kere nzo. (1 Johanesa 3:4) Ano mfeto zononzo nomfa ngamoomu Karunga ga yi tanterere Adamu. Ngano Adamu noruvharo rwendi va limburukwire, awo ngano kapi va kere nonzo ndi va fe. Karunga kapi ga sitire vantu asi va fe nye ngano va paruke narunye.

Moomu za tanta Bibeli, ose kufa morwa ‘nomfa kwa lihanena movantu mudima.’ Nye twa kara nosininke simwe esi asi paruka konyima zonomfa ndi? Sinzi sovantu kutanta asi kosili, awo kutanta asi mwenyo ogu agu dili kufa. Nsene yimo twa pura ngoso, ose kuna kupatanesa eyi Karunga ga tanterere Adamu. Morwa nsene asi ose kuparuka konyima zonomfa, nomfa ngano kapi tadi kara mfeto zononzo, moomu ga yi tente Karunga. Bibeli kutanta asi: ‘Karunga kapi a kumbagere.’ (Vahebeli 6:18) Nye ogu ga kumbagerere kuna kara Satana, ogu ga tanterere Eva asi: ‘Kapi ngomu fa.’ —Genesis 3:4.

Eyi kuretesa po epuro eli asi: Nsene erongo eli asi mwenyo kapi agu fu kuna kara lyoyimpempa, yisinke ayi tu horokere apa atu fu?

BIBELI KUTANTA USILI

Bibeli kutanta asi: “Hompa Karunga ta gusa evhu limwe a li unge muntu, ta mu heserere munku gomwenyo momazuru, makura muntu ta kara munamwenyo.” Nkango ezi va toroka asi “munamwenyo” kwa tunda konkango zoRuhebeli nefesi ezi azi tanta asi “sisitwa sokuhesera.”—Genesis 2:7.

Bibeli kwa yi zeresa nawa-nawa asi muntu kapi ga kara nomwenyo ogu agu dili kufa, nye muntu mwene yige ‘munamwenyo.’ MoBibeli mwato etjangwa eli lya uyunga asi muntu kwa kara nomwenyo ogu agu dili kufa.

Nsene Bibeli kapi za uyunga asi vantu kwa kara nomwenyo ogu agu dili kufa, morwasinke sinzi somaukarelikarunga aga rongere erongo olyo? Mokugwana elimbururo tu konakoneni eyi ya horokere nare moEgipite.

ERONGO LYOVAPAGANI TALI LIHANA

Munahistoli goMugereka gedina Herodotus ogu ga parukire momvhura 500 komeho zokuwiza Jesus pevhu kwa tente asi: “Vaegipite yiwo vantu wokuhova ava va kwatesere ko erongo eli asi muntu kwa kara nomwenyo ogu agu dili kufa.” Vababironi vanare nawo ngava kwatesa ko erongo olyo. Posiruwo esi ga fundire Arekisandera goMunene yirongo yokoIsraeli momvhura 332 komeho a wize Jesus pevhu, valirongi woVagereka awo vana hanesa nare erongo eli asi muntu kwa kara nomwenyo ogu agu dili kufa moyirongo eyi ya kere mepangero lyaGereka.

MoBibeli mwato etjangwa eli lya uyunga asi muntu kwa kara nomwenyo ogu agu dili kufa

Momvhura 100, nombunga mbali doVajuda, valirongi womatjangwa ntani Vafalisayi, ngava rongo asi mwenyo kuparuka konyima zonomfa. Buke Jewish Encyclopedia kwa tanta asi: “Epuliro eli asi muntu kwa kara nomwenyo ogu agu dili kufa, Vajuda kwa ligwene koValirongi woVagereka, unene po kwaPlato.” Munahistoli goMujuda gedina Josephus ogu ga parukire koyiha yomvhura 100, kwa yi kwatesere ko asi erongo olyo kapi lya tunda momatjangwa nye alyo “epuliro lyoVagereka” eli ga tere asi masimwititi gawo.

Ngomu magano goVagereka ga lihene, ava ngava litumbura asi Vakriste nawo va ya tambwire erongo eli lyovapagani asi muntu kwa kara nomwenyo ogu agu dili kufa. Munahistoli gedina Jona Lendering kwa tanta asi: “Egano lyaPlato asi mwenyo kwa kere kevango lyewa nye ngesi mouzuni woudona lya ninkisire Vakriste va tambure magano gendi.” Erongo eli lyovapagani asi muntu kwa kara nomwenyo ogu agu dili kufa, kwa ya li tambura Vakriste nokulitura likare limwe lyerongo lyongereka.

“USILI NGAU MU ZOWORA”

Mupositoli Paurusa kwa rondwere asi: “Mpepo kutanta nawa-nawa asi, momazuva gopouhura vamwe ngava zumba epuro, makura tava pura yonompepo doyimpempa, va kwame marongo gonompepo dononondona.” (1 Timoteusa 4:1) Nonkango odo kwa sika mo. Erongo eli asi muntu kwa kara nomwenyo ogu agu dili kufa kwa tunda ‘konompepo donondona.’ Morwa kapi lya tunda moBibeli nye kwa tundilira komaukarelikarunga govapagani novalirongi.

Jesus kwa tente asi: “Ngomu kwata egano usili, awo ngau mu zowora.” (Johanesa 8:32) Pokugwana ediwo lyousili moBibeli, ose kwa manguruka komarongo aga aga swaukisa Karunga ntani koyirugana yomaukarelikarunga goyimpempa. Usili womoNonkango daKarunga kwa tu mangurura hena konompo ntani kokutjira vafe.—Tara kakende “Kupi va kara vafe?”

Musiti gwetu kapi ga tu sitire tu fe nonomvhura 70 ndi 80 makura tu ka paruke narunye kevango lyapeke. Sitambo sendi kwa kere asi vantu va paruke narunye pevhu ngovana vendi wovalimburukwi. Sitambo esi kwa likida asi Karunga kwa hara vantu ntani kwato ogu nga mu kondera mokusisikisa mo. (Marakiya 3:6) Bibeli kutanta asi: “Muhungami nga gusa sirongo nga tunge mo narunye-narunye.”—Episarome 37:29.

Komauzera gamwe kweyi azi uyunga ko Bibeli kuhamena eparu nonomfa, tara egaununo 6 mobuke Yisinke azi rongo Bibeli? va rugana Nombangi daJehova. Kuzigwana hena ko-www.pr2711.com/kwn ndi faneka kadiviso aka

Vantu kuvhura va paruke narunye ndi?

Nomvhura dongandi da ka pita vapapali kwa geve erapoto eli asi va gwene yimeno yemefuta eyi va gazarera asi kwa paruka nomvhura mayovi, eyi nampo ya paruka siruwo sosire kupitakana yinamwenyo nayinye yepevhu. Yimeno oyo kuyitumbura asi Posidonia oceanica, awo wayi ou wa kudumika muheke gemefuta pokatji kaSipanye naKiporosi.

Nsene yimeno kuvhura kuparuka nomvhura dononzi ngoso, ngapi kuhamena vantu? Vadiviunsitwe vamwe ava va lironga kuhamena nomvhura deparu va kara nehuguvaro asi eparu kuvhura va ligwederere. Pasihonena, buke za uyunga kuhamena sirongwa oso kwa tanta asi: “Pwa kara nomutji dononzi va retesa po vandokotora” kuhamena kugwederera keparu. Kapi pwa kara nawa-nawa maumbangi asi nomutji odo kuvhura kugwederera konomvhura deparu.

Eparu lyanarunye kapi lya korera monomutji edi vana kuretesa po vandokotora. Nye Bibeli kwa likida asi alyo kwa korera moMusiti gwetu, Jehova Karunga apa azi tanta asi: “Ove nyove ntundiliro zomwenyo.” (Episarome 36:9) Jesus Kristusa kwa kanderere kwaKarunga pokutanta asi: “Mwenyo gwanarunye yigo ogu asi va ku dive asi nyovelike Karunga gosili, nogu wa tuma, Jesus Kristusa.” (Johanesa 17:3) Nsene tu litura mo mokudiva nokuhafesa Jehova Karunga namunwendi Jesus Kristusa, ngatu ka gwana mwenyo gwanarunye.

Wayi wemefuta

Vapapali kwa pura asi pwa kara yimeno yimwe yemefuta eyi ya paruka nomvhura mayovi

KUPI VA KARA VAFE?

Jesus kuna vhumbura Rasarusa

Bibeli kutanta asi vafe kuna rara monontoko, va ndindire evhumbuko. (Johanesa 5:28, 29) Awo kapi vana kuhepa ndi va zuvhe kukora morwa “kutupu eyi va diva.” (Muudisi 9:5) Jesus kwa rongere asi nomfa kwa fana ngwendi kuna ponyoka. (Johanesa 11:11-14) Yipo nye, kapisi hepero tu tjire vafe ndi tu hetekere ko kuvahafesa pokuvaruganena uwa. Kapi tava vhuru kutuvatera ndi va tu korese, morwa ‘mosirongo sovafe omu va kara, mutupu magazaro ndi unongo ndi ediwo.’ (Muudisi 9:10) Kupitira mevhumbuko, Jehova nga ka gusa po nomfa dogoro narunye.—1 Vakolinte 15:26, 55; Ehororo 21:4.

Eyi no huguvarera eyi azi tanta Bibeli

Kuvhura tu huguvare eyi azi tanta Bibeli. Morwasinke? Tara nokonda edi:

  • Ruhunga ntani inka mekende

    Ogu ga zi retesa po: MoBibeli kwa kara mo nobuke 66 edi va tjenge vagara wokusika 40 posiruwo sokusika ponomvhura 1600, kutundilira momvhura 1513 komeho a wize Jesus pevhu dogoro momvhura 98. Nye mbudi zamo kwa liza kutundilira ketameko dogoro kouhura. Eyi kulikida asi Karunga yige ga zi retesa po. Age yige ga geve magano kovagara ava va zi tjenge.

  • Ngundi

    Ehistoli: Yihorokwa eyi va tjanga moBibeli kuna kara yininke eyi ya horoka sili. Buke A Lawyer Examines the Bible kwa tanta asi: “Masimwititi aga va tjanga vantu kapi ga tumbura siruwo nomavango gousili, . . . nye yihorokwa yomoBibeli kwa tumbura siruwo nomavango gousili oku ya horokerere.”

  • Atomu

    Unsitwe: Bibeli kapisi buke zounsitwe nye apa azi uyunga kuhamena unsitwe azo kuuyunga usili. Pasihonena, megaununo 13 neli 14 lyobuke zaLevitikus kwa kara mo noveta edi va pere Vaisraeli kuhamena kudira kuhanesa mauvera, komeho vantu va dive asi mauvera kuvhura kugakagura. Bibeli nazo za uyunga kuhamena evhu asi alyo kwa liudinga ntani kwa kara pevega lya hana yuma, eyi va dira kudiva vadiviunsitwe.—Joba 26:7; Jesaya 40:22.

Yihonena eyi kulikida asi Bibeli kuuyunga usili apa azi tanta asi: “Nkenye etjangwa, eli za retesa po Mpepo zaKarunga, kwa kara nomulyo gokuronga usili, alyo kukorangeda nokupukurura.”—2 Timoteusa 3:16.

    Yimbapiratjangwa yoRukwangali (1987-2025)
    Pwaga mo
    Loga mo
    • Rukwangali
    • Tumina wopeke
    • Horowora omu ono yi harere
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Noveta omu no zi ruganesa
    • Noveta kuhamena mauzera goge
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loga mo
    Tumina wopeke