Ruganesa eraka lyoge monkedi zongwa
‘Nonkango dange . . . ngano to di tambura, ove HOMPA.’—EPISAROME 19:14.
1, 2. Morwasinke Bibeli za hetakanesera eraka komundiro?
MOMVHURA 1871, mundiro kwa tamekere momusitu gwaWisconsin, moAmerika. Ago kwa genderere kulihana nokuhwika yitji yoyinzi sili. Vantu wokupitakana 1 200 kwa fire. Yosili, mundiro ogo kwa dipagere vantu wovanzi kupitakana nkenye mundiro gwa horoka moAmerika. Ayo kulikida asi hanze zimwe tupu kuvhura kureta mpire. Eyi kutudiworokesa velise zoBibeli ezi asi: “Musitu nampili ngapi omu gwa nenepa, nye kamundirogona aka gu veveke.” (Jakopo 3:5) Morwasinke Jakopo ga uyungilire ngoso?
2 Age kwa fatwilire asi: “Eraka nalyo mundiro.” (Jakopo 3:6) “Eraka” yilyo ali tu ninkisa tu uyunge. Ngwendi mundiro, eyi atu uyunga kuvhura kuzonagura. Nonkango detu kuvhura kukundama unene wopeke. Bibeli kututantera asi eyi atu uyunga kuvhura kuparura ndi kuzonagura. (Yisewe 18:21) Eyi kutanta asi twa ha uyunga morwa kuvhura tu korese wopeke ndi? Hawe. Kapi tatu hageke kuruganesa mundiro morwa kutjira kupya. Nye, ose kutakamesa kuhamena omu atu gu ruganesa. Pasihonena, ose kuruganesa mundiro mokutereka nondya nokuligenyeka ntani nokugwana uzera. Mokulifana, nsene tu takamesa eyi atu uyunga, ose kuvhura kuruganesa eraka mokuyererepeka Jehova ntani wopeke va gwanene mo uwa.—Episarome 19:14.
3. Yininke musinke yitatu nayi tu vatera tu korangede wopeke nsene kuna kuuyunga?
3 Jehova kwa tu pa uhwi wokutantera ko wopeke eyi tuna gazara nomu tuna kulizuvha, yi kare asi kupitira mokuuyunga ndi morupurupuru. Ngapi natu vhura kuruganesa uhwi owo mokukorangeda wopeke? (Resa Jakopo 3:9, 10.) Twa hepa kudiva siruwo esi natu uyunga neyi natu uyunga ntani nomu natu yi uyunga.
SIRUWOKE NATU UYUNGA?
4. Siruwoke twa hepa kumwena?
4 Poyiruwo yimwe ya wapa kumwena. Bibeli kuuyunga asi pwa kara “siruwo sokumwena.” (Muudisi 3:7) Pasihonena, twa hepa kumwena nsene wopeke kuna kuuyunga mokuvalikida efumadeko. (Joba 6:24) Ntani nokuvhura si kuuyunga yininke yemehoramo neyi yina dili kuvafira kudiva. (Yisewe 20:19) Ntani nsene gumwe ana tu handukisa, ya wapa kulitura ntani nokumwena.—Episarome 4:4.
5. Ngapi natu likida Jehova asi tuna hafa kweyi ga tu pa eraka?
5 Pwa kara hena siruwo sosiwa sokuuyunga. (Muudisi 3:7) Pwa kara siruwo sokupandura Jehova nokukorangeda wopeke nokupwagesa malizuvho getu ntani nokutantera wopeke eyi tuna hepa. (Episarome 51:15) Ntani nsene tu ruganesa eraka lyetu monkedi zangoso, ngayi likida asi tuna hafa kweyi Jehova ga tu pa uhwi owo. Pasihonena, nsene mukwetu atu pa uhwi, ya wapa tu u ruganese nawa.
6. Morwasinke ya karera nomulyo kuhorowora siruwo souhunga kuuyunga?
6 Morwasinke ya karera nomulyo kuhorowora siruwo souhunga kuuyunga? Yisewe 25:11 kutanta asi: “Nonkango edi vana uyunga nawa, kwa fana ngwendi siapere songorodo esi vana tura posiyaha sokulimbagura sosisiliveli.” Siapere songorodo siwa, nye kumoneka nawa nsene sina kara posiyaha sosisiliveli. Mokulifana, kuvhura tu kare neyi yoyiwa tuna hara kutantera muntu. Nye nsene tu horowora siruwo souhunga sokuuyunga, ose ngatu vatera muntu ogo. Ngapi natu vhura kuyirugana?
7, 8. Ngapi vanavazinyetu womoYapani va kweme sihonena saJesus?
7 Nsene tu uyunga posiruwo sepuko, vantu kuvhura va dire kukwata egano ndi kutambura eyi tuna kuuyunga. (Resa Yisewe 15:23.) Pasihonena, mwaNsinano 2011, ekankamo lyevhu ntani nekundungu lyenene kwa zonagwire yitata yoyinzi yokoUpumezuva waYapani. Vantu wokupitakana 15 000 kwa fire. Nampili ngomu Nombangi daJehova dononzi da zumbanesere vekoro lyawo ntani novakaume, awo kwa here kuruganesa Bibeli mokuvatera vakwawo ava va kere moukaro wokulifana. Nye va yi divire asi sinzi sovantu owo kwa kere Vabuda ntani kapi va diva yoyinzi kuhamena Bibeli. Mevango lyokuvatantera kuhamena evhumbuko, vanavazinyetu kwa va hengagwidire nokuvafatwilira eyi yininke yoyidona ayi horokerere vantu wovawa.
8 Vanavazinyetu owo kwa honenene Jesus. Age ga divire siruwo sokumwena, nye ga divire hena siruwo sokuuyunga. (Johanesa 18:33-37; 19:8-11) Ntani ga ndindilire siruwo souhunga mokuronga varongwa vendi yininke yongandi. (Johanesa 16:12) Vanavazinyetu womoYapani kwa ndindilire siruwo uhunga kuuyunga novantu kuhamena evhumbuko. Konyima zonomvhura mbali noukahe, awo kwa hanesere sitratate Vafe ngava ka paruka hena ndi? Wovanzi va gusire sitratate oso ntani va gwene ehengagwido kweyi va resere mo. Nose twa hepa kugazadara ko kuhamena nompo nomapuliro govantu womomukunda gwetu yipo tu gwane siruwo souhunga kuuyunga nawo.
Twa hepa kulididimikira, ntani nokupapara siruwo souhunga apa vantu nava hara kupurakena
9. Momaukaro musinke gamwe twa hepa kundindira siruwo souhunga kuuyunga?
9 Momaukaro musinke gamwe twa hepa kundindira siruwo souhunga kuuyunga? Nampo gumwe ana uyunga yokutuhandukisa. Mevango lyokumulimburura poopo ntani tu uyunge yininke yougova, ya wapa kudira kuuyunga ntani nokugazara asi: ‘Yiyo ana tamba kuuyunga ndi? Hepero sili kumulimburura kweyi ana uyunga ndi?’ Ayo ya wapa kudira kuuyunga yuma. Nye nsene pana kara konda zongwa zokuuyunga nage, twa hepa kundindira dogoro tuna litura. (Resa Yisewe 15:28.) Ndi kuvhura yi kare asi tuna hara kukorangeda vemepata lyetu ava va dira kudiva Jehova. Twa hepa kulididimikira, nokugazadara ko kweyi natu ka uyunga, ntani nokupapara siruwo souhunga apa vantu nava hara kupurakena.
YISINKE TWA HEPA KUUYUNGA?
10. (a) Morwasinke natu takamesera mokuhorowora eyi natu uyunga? (b) Nonkango musinke natu nyokera po?
10 Eyi atu uyunga kuvhura kuverura ndi kuwurura wopeke. (Resa Yisewe 12:18.) Vantu wovanzi mouzuni ou waSatana kuruganesa “nonkango donondona” edi da kara ngwendi “yikutji” ndi ‘rufuro’ morwa kuhara kukoresa ndi kuhandukisa wopeke. (Episarome 64:3) Wovanzi kwa lirongera kuuyunga monkedi zangoso konomuvi nokomalikwamo gokotivi aga ava tarere. Nye Vakriste nokuvhura si kuuyunga yokukoresa ndi yoyidona ndi yokudira kuzira mo. Kuzoresa kuwa ntani kuvhura kuninkisa eyi tuna kuuyunga va yi hafere. Kapisi tu uyunge nonkango donondona edi nadi swaukisa ndi nadi koresa muntu morwa kuna hara kuzoresa wopeke. Bibeli kupangera Vakriste va nyokere po kuruganesa nonkango ‘domatuka.’ Azo kutanta hena asi: “Walye omu uyunga nonkango dononkukutu, nani omu uyunge donongwa dokuwapeka muntu, edi da fira kupurakena.”—Vaefeso 4:29, 31.
11. Yisinke nayi tu vatera tu horowore nonkango douhunga?
11 Jesus kwa rongere asi “eyi ya zura mutjima, kana nako yiyo aka uyunga yooyo.” (Mateusa 12:34) Eyi kutanta asi eyi atu uyunga kulikida omu tuna kulizuvha. Yipo nye, nsene twa hara sili vantu nokuvafira sinka, ose ngatu horowora nonkango douhunga pokuuyunga nawo. Yininke eyi ngatu uyunga ngayi va korangeda nokuvaretera uwa.
12. Yisinke hena eyi nayi tu vatera tu horowore nonkango douhunga?
12 Pwa hepa elituromo mokugwana nonkango douhunga edi natu uyunga. Nampili ngomu hompa Saromo ga kere nonondunge, age kwa ‘konakonene nokurugana mapaparo’ yipo eyi ga tjenge yi kare usili ntani yokuhafera kuresa. (Muudisi 12:9, 10) Yisinke nayi tu vatera yipo tu dive eyi natu uyunga? Ose kuvhura kuresa moBibeli nomoyimbapiratjangwa yetu mokugwana nonkedi donompe omu natu uyunga. Ose kuvhura kulironga nontanto dononkango edi atu dili kukwata egano. Kuvhura hena tu konakone sihonena saJesus tu lironge omu natu uyunga monkedi ezi nazi vatera wopeke. Age ga divire eyi na uyunga morwa Jehova ga mu rongere ‘eyi na uyunga, yipo a vhure kunkondopeka ava vana roroka.’ (Jesaya 50:4) Ayo ya kara nomulyo kugazadara ko omu nonkango detu nadi kundama vakwetu. (Jakopo 1:19) Kuvhura tu lipure asi: ‘Nsene ni uyunga eyi, muntu na kwata egano eyi nina hara kumutantera ndi? Ngapi omu na lizuvha?’
13. Morwasinke twa hepera kuuyunga monkedi zoureru kukwata egano?
13 Nomuhagaro donombendo ngava di ruganesa moIsraeli pokugava yidiviso. Muhagaro gumwe ngagu rondora vantu va ponge kumwe. Muhagaro gumwe ngagu rondora vakwayita va homone. Gazara tupu eyi ngano ya horokerere vakwayita ngano muhagaro gorumbendo kapi ngagu zuvhika nawa! Bibeli kwa hetakanesa muhagaro gokuzuvyika nawa gorumbendo kononkango doureru kukwata egano. Nsene tu dira kufaturura nawa yininke, kuvhura kupiyaganeka vantu ndi va pure yininke yoyimpempa. Yi kare asi tuna hara kupwagesa yininke monkedi zokuzera, twa hepa kutakamesa asi eyi tuna kuuyunga ya ha likida ediro efumadeko.—Resa 1 Vakolinte 14:8, 9.
14. Sihonena musinke asi likida asi Jesus kwa uyungire monkedi zoureru kukwata egano?
14 Mateusa egaununo 5 dogoro 7 kuna kara sihonena sosiwa omu Jesus ga horowere nonkango edi da kere ureru kukwata egano. Mosiuyungwa esi ga geve, age kapi ga limonekesere kovantu pokuruganesa nonkango doudigu ndi da hana mulyo. Ntani kapi ga uyungire yininke eyi ya koresere wopeke. Jesus kwa rongere yininke yomulyo eyi ya tente yuma, ntani monkedi zoureru kukwata egano. Pasihonena, Jesus kwa here varongwa vendi va kare nehuguvaro asi kapisi va kare nosinka kuhamena nondya dankenye ezuva. Yiyo ga fatwililire asi Jehova kupakera mbili nkenye apa yidira. Makura yipo ga va pulire asi: “Nani one kapi mwa yi pitakana mefumano?” (Mateusa 6:26) Nononkango odo doureru, Jesus kwa va vaterere va kwate egano sirongwa somulyo ntani va gwane ekorangedo.
NGAPI NATU UYUNGA NAVA WOPEKE?
15. Morwasinke natu uyungira monkedi zombili?
15 Monkedi omu atu uyunga nava wopeke mulyo unene. Vantu kwa haferere kupurakena Jesus morwa nga uyunga monkedi ‘zongwa’ ntani zombili. (Rukasa 4:22) Nsene tu uyunga monkedi zombili, vantu tava hafere kutupurakena ntani tava tambura eyi tuna kuuyunga. (Yisewe 25:15) Nsene tu fumadeka wopeke nokufira sinka malizuvho gawo, ose ngatu uyunga nawo monkedi zongwa. Eyi yiyo ga rugene Jesus. Pasihonena, apa ga mwene mbunga kuna kulitura mo mokumupurakena, age kwa yi haferere mokukara nawo ntani mokuvaronga. (Marukusa 6:34) Nampili apa ngava mu swaura, Jesus kapi nga ninki asi nage a va swaure.—1 Peturusa 2:23.
16, 17. (a) Ngapi natu honena Jesus nsene pokuuyunga nava vemepata ntani novakaume? (Tara efano pepenuno 17.) (b) Ngapi omu zinya gumwe ga kondjere pokuuyunga monkedi zongwa?
16 Nampili ngomu twa hara vemepata lyetu ntani novakaume, kuvhura tu va uyungire nonkango donondona morwa twa va diva unene. Kuvhura tu gazare asi kapisi hepero kugazadara ko omu natu uyunga nawo. Nye Jesus kapi nga ruganesa nonkango donondona pokuuyunga novakaume vendi. Apa varongwa vamwe va lipatanene asi yilye munene po mokatji kawo, ga va vyukisire monkedi zongwa ntani ga ruganesere sihonena somunona mokuvavatera va rundurure magazaro gawo. (Marukusa 9:33-37) Vakuronambunga kuvhura kukwama sihonena saJesus pokupukurura wopeke monkedi zongwa.—Vagarata 6:1.
17 Nampili gumwe a uyunge eyi nayi tu handukisa, twa hepa kukondja pokuuyunga nage monkedi zongwa. (Yisewe 15:1) Pasihonena, zinya gomudike, munwendi gomugara nga rugana udona nokulininkisa asi kuna kukarera Jehova. Munazinyetukadi mombungakriste kwa fililire nkenda ogo zinya, makura ta mu tantere asi: “Yidona sili kweyi ya ku sumpira kudeura munoge.” Zinya ogo kwa gazadarere ko nokutanta asi: “Yosili yininke ngesi kapi yina kugenda po nawa, nye simpe medeuro ana kara. Ngo ka zogera name konyima zaHarumagedoni; ntani ngo ka yi diva.” Morwa zinya kwa litulire ntani ga uyungisire munazinyetu monkedi zongwa, awo kwa twikira kukara vakaume. Munona ga zuvhire eyi va uyungire ozina ntani ga yi dimbwilire asi ozina simpe ha va yi pulira asi nga rundurura nkareso zendi. Yipo ga hagekere kukara novakaume wovadona, nokugwana ekuho, ano konyima ta ya rugana koBeteli. Yi kare asi kuna kuuyunga novanavazinyetu ndi vemepata ndi vageni, nonkango detu da hepa kukara nkenye apa “donongwa donontovara domungwa.”—Vakorosi 4:6.
18. Ngapi natu kwama sihonena saJesus monkedi omu atu uyunga?
18 Uhwi wokutantera vakwetu eyi tuna kugazara nomu tuna kulizuvha, kwa tunda kwaJehova. Nsene tu kwama sihonena saJesus, ose ngatu horowora siruwo souhunga kuuyunga, nokutakamesa eyi tuna kuuyunga ntani nokuuyunga nkenye apa monkedi zongwa. Tu ruganeseni nonkango detu mokukorangeda wopeke ntani nokuhafesa Jehova.