Bi 5
Thonji dyi, Bi 5 ddo 1
Karnga goti ddikpa bbò ù si kʉ chi.—Mdo. 11:28.
“Dz’ djolu gble” bbò ù chingʉe ná føri ngʉe nzá karne ya kwanza nǎ Wakristo nanga d’e plini ri. Gø dhi ndrŭ nanga ngbaribbai ma ndima ka ndi bae nyo ndima dhó familia dho nari ka ndi d’oe bbo. Nde, bbo jingʉeri ndima d’ralo ná jadda kpa ronga ká fø lo ka ndi løe ngbaribbai? Njaro kpa ka ndima ddieri ndima b’o nga ro vi kpø fø ù sini nanga djo. Wakristo vungʉe ndima vu fø hali na. Kpa rangʉe anzi ngbà ka ndima dho ná ngatsi ndima lod’ra nari na ndirigoti kpa bbʉngʉe ndima dhó ritsi ro Yudea nǎ Wakristo dho. (Mdo. 11:29, 30) Ndima dhó lo u ná ritsi bangʉe ná ndrŭ njangʉe Yova dhó le tsotsokodha nja. (Mt. 6:31-33) Kpa kana nga ka ndi ée chøchø ndi ngʉngʉe ndima tsotso kongʉe ná fø Wakristo na ro. Ndirigoti ndima dhó risti bbʉngʉe ná ndrŭ ma, nja chu nǎ kongʉe ngatsotso ná ndrŭ ma na bangʉe bbʉ le ritsi bbʉ nari nǎ ro adi si ná hwè.—Mdo. 20:35. w23.04 16 §12-13
Mbʉnji dyi, Bi 5 ddo 2
Ko churi ko nzi ná ritsi ko si ba ba, dhonalo ko nzi ri ke tsó.—1 Yo. 5:15.
Nja saa na Yova adi ndidzá ndrŭ dhó sala goti ngʉ nzɨ njínji ndi dho ná ndrŭ thí ronga ndi cho ndima kó kpa tsotso nari chulu. Loroji na, ke chongʉe Pi Artashasta thí ronga ndiro ke bbari Nehemia ngʉ Yerusalemu ki chi vi d’e. (Ne. 2:3-6) Njʉ ma Yova ka ndi cho nzɨ madha bbʉ ndi dho ná ndrŭ thí ronga ddi ndiro kpa kó ko tsotso d’e. Kodhó sala goti nzá ka ndi ngʉ krʉ ddo ró ké ka ndi ke le nanga ná chulu dhé ri. Njaro ko ka ko ba ná le tsotsokodha ka ndi liri ko tøni chi kpali kodhi ra nǎ Baba dho. Føri dho, adi krr ndiro ni nja ngbaribbai ma Yova ngʉ nidhó sala goti nari d’e. Ringani ni di tøni ndirigoti ni di ngaddi ngbaribbai ma Yova ngʉ nidhó sala goti nari djo bí ina. (Zb. 66:19, 20) Ri nzá ngani ko di udha dhǒ sala ko nji Yova dho nari chulu dhé ri, ro ke ngʉ kodhó sala goti nari utso ko d’i nari chulu maddi, rie ngbá chulu ma ke ngʉ ri goti ri ró.—Ebr. 11:6. w23.05 11 §13; 12 §15-16
Zanji dyi, Bi 5 ddo 3
Ee, madzá Mungu, ma jiri ma njí ni ji ná lo.—Zb. 40:8.
Yova dho ko bbʉngʉe ko ná saa na, ko tsongʉeni ko bbʉ madha ke dho ndirigoti ko nji ke ji ná lo. Ringani ko b’o fø tsodha ronga b’o. Fø tsodha ró njí ko nji nari ro nga kʉ li o ná no ri dhonalo ko Yova nongʉe ko njí ndi ji ná lo. (Ufu. 4:11) Ke nongʉe ko na ná ù kʉ ko chu ndi ndirigoti ko bbʉ madha ndi dho ndirigoti ko ke nongʉe ndi ró ji ró. Føri adi rili ko ndrini chøchø ke ro ndirigoti ko ba hwè ke ji ná lo ko nji nari nǎ ro. Mungu ji ná lo ko nji ndirigoti ko di le Ddù dyø ró ko “adi klø ba.” (Mt. 11:28-30) Føri ni ka ni njí b’lo ke njirie ni dho ná bblo lo ma, gosi ná saa na ke si bbʉ ni dho ná ledha ma na djo ni ngaddi bbo nari chulu. Nidhó jidha di dhi bbo Mungu djo ró, ri sie sʉsʉ ni rrnga ke dho. (1 Yo. 5:3) Yesu dho ri kangʉe ka ndi njí Mungu ji ná lo dhonalo ke nzingʉeri Yova kó ndi tsotso ndirigoti ke lingʉe ndi thí ndi njí ngʉe ná ledha djo. (Ebr. 5:7; 12:2) Yesu bbai, anziri Yova bbʉ kpakpanga ni dho ndirigoti adi ngaddi bbo ni kʉ na ná ngab’odha kʉ ni si choro nŭnŭ di ná shinga ba nari djo. w23.08 27-28 §4-5
Yenga dyi, Bi 5 ddo 4
Ni ká ke tsɨ d’ani bbo nari ma, kedzá dà le thí ma, ngatsovedha ma na be pá? Mungu riji ndidzá tsɨd’a djotsina ni leni le nari ká ni chu nzá?—Ro. 2:4.
Ko krʉ nanga adi jini ji nja ndrŭ é ngatsovedha na ró. Fø ká rie addudho? Ko adi heshima bbʉ nzá ndima nanga kani ka ro ddikpa ritsi b’o ná ndrŭ dho. Ko nanga adi jini ji njati nja ndrŭ di ngatsovedha dhǒ ko dho kosa ko njí ná saa na ró. Ko adi mbai po ko dho ddingʉe Biblia nǎ lo ná mwalimu ngʉe ngatsovedha na ko laidjo, ri ngʉe kpakpa ko ú inga ko njínji Biblia nǎ mafundisho na ná saa na nari dho. Føri djolu pli ko adi mbai po Yova Mungu dho ke adi ngatsovedha dhǒ ko dho nari dho! Nì mai ko nanga adi jini nja ndrŭ kʉ ngatsovedha na nari dho ro, krʉ saa ró nga rie sʉsʉ ko é ngatsovedha na ri. Loroji na, ri ka ndi é kpakpa ko é ko ko thí jotso ko ro njati rie ko kʉ djó ná linye djó ndrŭ kʉ bí inga rie da saa da ko ró ri ró. Ko ka ko é thø na njati ddikpa ke njí ká ka ndi kani ko lu ná lo ró. Ndirigoti nja saa na, ri ka ndi é kpakpa ko dho ko b’o Yova tsoni djo ná ø dz’. Nì mai ri kʉ føro, ringani ko é ngatsovedha na bbo. w23.08 20 §1-2
Wanzia dyi, Bi 5 ddo 5
Ke chongʉe nja kʉ ná kpetsi kpa krʉ abba ndirigoti ke ma mangʉe 300 kʉ ná kpetsi kpa na dhé.—Amu. 7:8.
Yova pongʉeri Gideoni ngʉ ndidhó bbasødda kana bí kʉ ná kpa ngʉ abba. Ke ka ndi ddieri ɨ: ‘Ri ká ngani le lé fø lo thika ngodhé? Nde, føri ká ka ndi é bblo bbʉbbʉ?’ Nì mai ri ngʉe føro Gideoni rrngʉe nga rr. Njʉ wazee adi Gideoni dyø nga ndima rr tengenezo d’ra ná lo dho nari chulu rie njonjo ma ri kʉ anziro e ná ri ró ro ró. (Ebr. 13:17) Gideoni rrngʉe nga rr Yova dho nì mai ke do ngʉ nji ndirigoti kedhó bbʉni ná njí ka ndi lieri ke tsu hatari na ro. (Amu. 9:17) B’lo ndi rr Yova pongʉe ná lo nari goti, Gideoni ungʉeri u nari kʉ Yova ka ndi kó ndi tsotso ko ndiro ndi b’o Mungu dzá ndrŭ ronga d’e. Gʉ kodhó njí gʉni ná ngø nǎ di ná wazee ka ndima dyø Gideoni dhó loroji. Kpa adi chutso ddá njudha dho, lod’radha dhi njí dho nga nǎ do ro ngbà mai le ka le tsu kpa prizo na inga sheria dhi kpa ka ndima dhunga kpa tso, kpa ka ndima vi ndima dhó njí inga ndrŭ ka ndima njí kpa njí ro. Bbò mbudha dhi saa na, wazee dho ri si ngani ndima é nga nǎ do ro ndiro ndima rrnga chutsoddadha dho d’e njati ri si rili kpa tsu hatari na ma ró. w23.06 5-6 §12-13
Ronji dyi, Bi 5 ddo 6
Ma dho madha bbʉ ná ndrŭ dho ma si madha bbʉ.—1 Sa. 2:30.
Yova lingʉeri bbò kuhani Yehoyada njingʉe ná fø lo ndini Biblia na ndiro ri ddi longa ko dho d’e. (Ro. 15:4) Ndirigoti Yehoyada dhengʉe ná saa na, le bbʉngʉe bbo pli kʉ ná heshima ke dho “Daudi dhó bba nǎ pikpa le ngʉ adi d’ø ná ngana le d’øngʉe ke nari chulu, dhonalo ke njingʉe bblolo Israeli nǎ, bbʉbbʉ Mungu ma, Kedhó dza ma na laidjo.” (2 Ny. 24:15, 16) Yehoyada dhó loroji ka ndi kó ko tsotso ko chu ngbaribbai ma ko ka ko njí Mungu do nari nga. Wazee ka ndima dyø Yehoyada kutaniko ronga ndima b’o ná chu ndima ne nari chulu. (Mdo. 20:28) Ngó ndrŭ ka ndima ba Yehoyada dhó loroji nǎ ro ná somo kʉ, kpa di Yova do nji ndirigoti kpa di tøni chi ke dho ró, ke si ndi pi ná lo nji kpa chulu. Jadda kpa ka ndima ba somo Yova njingʉe Yehoyada dho ná lo nǎ ro ndirigoti kpa ka ndima dyø ke heshima ndima bbʉ chi tøni ná ngó ngʉ ná ndrŭ dho nari chulu, pli siri bicha njinjí Yova dho ná kpa. (Mez. 16:31) Akoko ko dho “chutso ddá ná kpa tsotso” nga ko rr kpa dho nari chulu.—Ebr. 13:17. w23.06 17 §14-15
Gbonji dyi, Bi 5 ddo 7
Chølo dhi ke tsoddʉdjo adi bí kʉ ná ndrŭ ngungu.—Mez. 10:21.
Njudha dhi ngana, adho nyodyu ni ká ka ni bbʉ komatere thɨ ina ma nari ni vʉ ná saa na. Njati ko di ko kù ngbé krʉ saa ro ró, lo ongoza ná ke ka ndi njari ko ndi chocho ko dhodha dho nì mai nja ndrŭ kʉ ro. Føri ka ndi liri nja ndrŭ bbá ndima kù ndima ngbé nari tso bbá. (Muh. 3:7) Njati bí kʉ ná wahubiri ngbé ndima kù ró, ko nzá ka ko ba komatere ko bbʉ ko jieri nari bbai ná saa ro ri. Nja saa djo, lo ongoza ná ke nzá dhé ka ndi dhǒ ko ro kpø njudha tso dyani ná nga djo ri. Føri ka ndi bʉ le thí bʉ, ro ri nzá ngani ko di ribba ko le dho nzá nari bʉ ko thí ri. (Muh. 7:9) Njati rie nzɨ ni adi komatere bbʉ bí ina njudha dhi ngana ni jieri nari bbai ró, arr nja ndrŭ li ni li ni dyu ro komatere kpa bbʉ ná saa djo, ndirigoti njudha goti apo mbai kpa dho. Ni djoi ma, ni vei ma na ka ndima nja føri komatere chulu ni li ndima kpakpa nari na. w23.04 23-24 §14-16
Thonji dyi, Bi 5 ddo 8
Ma thí tøni kprɨ, Ee Mungu.—Zb. 57:7.
Adi Mungu dzá lo zø ndirigoti adi ngaddi bbo ri djo. Ddiddi tsú ka ndi é kpakpa njati ri tɨtɨ é da dz’ nǎ ndi tsu ro ró nari bbai, ko é kpakpa kʉ ná udha na Yova djo ró, ko ka ko tøni kprɨ. Ddikpa tsú di dhidhi ná saa na, ri tɨtɨ adi tsu da dz’ na ndirigoti ri adi ndi nanga nyá bbo. Ko di Biblia zø ndirigoti ko di ngaddi bbo ri djo ró, kodhó udha ka ndi é kpakpa ndirigoti ko ka ko uri u nari kʉ, Mungu dzá chu kʉ bblo pli. (Kol. 2:6, 7) Addinga ngbaribbai ma, Yova bbʉ ná chutsoddadha ma, shauri ma, le ronga b’odha ma na kongʉe anziro ngʉ njínji ke dho ná ndrŭ tsotso nari djo. Loroji na, Ezekieli ngʉ malaika nja li ndi li ndi dyu ro hekalu nanga ke ngʉ ddi ndi dho le dhongʉe ná maono nǎ ná saa na. Fø maono lingʉe Ezekieli kpakpa ndirigoti ri adi bbo na mana kʉ ná somo bbʉ ko dho ngbaribbai ma ko ka ko njínji tsetse na madha ko bbʉ ke dho nari kana nari djo. (Eze. 40:1-4; 43:10-12) Ko maddi ko adi faida ba ko di saa ba ko zønga ndirigoti ko ddinga Mungu dzá lo nǎ bbo na mana kʉ ná lo djo ró. Ko thí maddi ka ndi é kpakpa njati ko li ko thí Yova djo ró.—Zb. 112:7. w23.07 18 §15-16
Mbʉnji dyi, Bi 5 ddo 9
Ab’o nidhó . . . ngaddidha dhi kpakpanga ronga.—Mez. 3:21.
Biblia nǎ kʉ dyø dhó loroji ni ka ni dyø ná jadda kpetsi kpa bí. Fø kpa jingʉe Mungu ji ndirigoti kpa ngʉe bí kʉ ná madaraka na ndiro ndima kó Mungu dzá ndrŭ tsotso d’e. Føri kina, ni ka ni ba bblo dhó loroji kʉ ná dhidhi kiroho nǎ ná kpetsi kpa nidhó familia nǎ inga nidhó kutaniko nǎ. (Ebr. 13:7) Ndirigoti ni ka ni dyø kaka ná ke Yesu dhó loroji maddi. (1 Pe. 2:21) Fø kpa dhó loroji ni zø li ni li ni dyu ro ná saa na, addinga kpadhó bblo pli kʉ ná sifa djo. (Ebr. 12:1, 2) Ndirigoti avʉ ngbaribbai ma ni ka ni dyø fø kpetsi kpa nari. Ngaddidha dhi kpakpanga na kʉ ná ke adi lonangaddi bblo, ddikpa lo ndi nji nari njí. Føri dzá anji kpakpanga ni é fø uwezo na goti ni di njínji ri na. Aneri ni chu Biblia nǎ kanuni ndirigoti addinga addudho ma ri na mana kʉ bbo nari djo. Ndirigoti anjinjí fø kanuni na ni vʉ lonanga ngbà ka ndi tho Yova nyǒ nari bbai d’e. (Zb. 119:9) Njati ni é bbo na mana kʉ ná fø ufundi na ró, føri sie b’lo ni nji bbo na mana kʉ ná lo ni dhidhi kiroho nǎ d’e ri.—Mez. 2:11, 12; Ebr. 5:14. w23.12 24-25 §4-5
Zanji dyi, Bi 5 ddo 10
[Anidi] tayari ndiro ni tú ni kʉ na ná ngab’odha nanga ni tsó ngadhu ná ndrŭ krʉ dho d’e, ro aninji ri nyenyenga na ndirigoti bbò heshima na.—1 Pe. 3:15.
Ri ka ndi kaka gø dhi ndrŭ ddi lo ndima dhi nzø dho ngbà thonga nari bbai, ndiro kpa ngʉ logoti djø ndima djøni ro kpa bani kpakpalo na ndima dhó udha djotsina ná saa na. (Yak. 3:13) Nja kʉ ná gø dhi ndrŭ adi mazoezi nji ibada ya familia dhi saa na. Kpa adi ngaddi nzø ka ndima bani na darasa nǎ ná lo djo, kpa adi loti ri djo ndirigoti ngbaribbai ma le ka le ngʉ logoti nari djo ndirigoti ngbaribbai ma nzø ka ndima tilo djø ndima djøni ro inga ngbà thonga ná chu nǎ nari ngaddi kpa dho. Mazoezi le nji nari ka ndi kó jadda nzø tsotso ndima u bbʉbbʉlo ndirigoti ndima tú ndima u ná lo nanga nja ndrŭ dho. Anja jw.org djó “Vijana Wanauliza” tsena ɨ djǒ ripo ná lo, Karatasi za Mazoezi kwa Ajili ya Vijana. Fø lo ka ndi kó jadda kpa tsotso ndiro kpa li ndima dhó udha kpakpa ndima u ná lo djo ndirigoti kpa chu ngbaribbai ma ndima nganga ka ndima ngʉ logoti nari. Ko di fø lo zø familia nǎ nari ka ndi kó ko krʉ tsotso ko chu ngbaribbai ma ko ka ko tú kodhó udha nanga djø ko ko djø ro ndirigoti ngbà thonga nari bbai nari. w23.09 17 §10; 18 §15-16
Yenga dyi, Bi 5 ddo 11
Nzɨ ko bba bblolo ko nji nari tso, dhonalo ko si nyo tso nju ngbà thonga ná saa na njati ko njeni nzá ró.—Gal. 6:9.
Ni ká lirie kiroho nǎ muradi ro ni nji b’lo, ro ri djo ni si nari i si ni dho kpakpa? Rie fø ró, ni nga kʉ ddiro ri. Loroji na, Philip jingʉeri ndi thɨ ngbaribbai ma ndi adi sala nji nari thika ndirigoti ndi di sala nji bí ina, ro sala njidha dho ke saa ba nari ngʉ adi si ke dho kpakpa. Erika lingʉe ndi nji ná muradi kʉ, nzɨ ndi di si retar lod’radha dhi njudha na, ro le ngʉ adi si retar dhé chøchø krʉ kʉ ná njudha na. Njati rie nzá ni tso d’e si ni lie ni njí ná muradi djó ri ró, nzɨ bbari ni thí bʉni. Bí ina sʉsʉ kʉ ná muradi djo ko tso si nari maddi adi saa u ndirigoti kpakpanga u. Ni riji ni tso si ni lie ná muradi djo ná føri ridho nari kʉ ni nja ni kana e Yova na ná kau mana na bbo ndirigoti ni jiri ni njinjí bbo ke dho. Yova adi ni nji ná fø kpakpanga nja mana na. Bbʉbbʉ dhé, Yova nzɨ rine ni njí ritsi nzá ka ndi ka ni dho ná ngatsi ri. (Zb. 103:14; Mik. 6:8) Føri dho rie muradi ni li ni nji ró, ali ngbà djo ni tso ka ndi si ná ri. w23.05 26 §1-2
Wanzia dyi, Bi 5 ddo 12
Njati Mungu é ko na nì ró, ie ká ka ndi é ko tso ró?—Ro. 8:31.
Nga nǎ do e ná ndrŭ ma do ka ndi njí ddi, ro kpa nzɨ adi ribba føri cho ndima tso ro bblo lo ndima nji nari ró ri. Bbʉbbʉ dhé, Danieli ngʉe nga nǎ do ro ngʉe ná jadda ke. Ke jifunzangʉe lo Mungu dhó bbanabi ndingʉe ná lo djo, loroji na Yeremia dhó unabi djo. Fø lo nǎ ro Danieli rangʉe ri utso d’i nari kʉ, karrnga goti Wayahudi si tuni tu Babiloni nǎ no tsena ro. (Da. 9:2) Biblia nǎ unabi njini nari Danieli nja ná føri lingʉeri ke li ndi thí bbo Yova djo. Ndirigoti ri rili ngbà li ndima thí Mungu djó ná ndrŭ é nga nǎ do ro. (Anja Waroma 8:32, 37-39.) Bbo na mana kʉ nari kʉ, Danieli ngʉ adi nganzi bí ina ndidzá ra nǎ Baba tso nari. (Da. 6:10) Ke d’rangʉe ndi nji ná chenga ma, ndidhó ngaddidha ma na Yova dho. Ndirigoti Danieli nzingʉe ndi tsotsokodha. (Da. 9:4, 5, 19) Ddiddi ko krʉ bbai Danieli nzá gøngʉeni nga nǎ do ro le kʉ nari na ri. Ro, ke lingʉeri fø sifa dhi ndi na Mungu dzá lo ndi zø nari ma, sala ndi nji nari ma, Yova djo ndi ndi thí li nari ma na chulu. w23.08 3 §4; 4 §7
Ronji dyi, Bi 5 ddo 13
Anibbari nidhi kadha ínga ndrŭ njí, ndiro ndrŭ nja nidhi bblo njí ndirigoti ndrŭ bbʉ madha nidhi ra nǎ Baba dho d’e.—Mt. 5:16.
Ko di ngarr bbobbonga na kʉ ná kpa dho ná saa na, ko ma, nja ndrŭ ma na adi faida ba. Nde, føri ká ka ndi njini ngbaribbai? Ko ka ko pʉ nzɨ ngarr ná ndrŭ ba ná malipizi ko ró ro. (Ro. 13:1, 4) Ko di ngarr bbobbonga na kʉ ná kpa dho ná saa na, kpa ka ndima famu ri nari kʉ Yova dzá Dimu kʉ nì adi ngarr ná ndrŭ. Drrdrr b’lo da ná cho na Nigéria nǎ bbasødda tsungʉe Pidhinga dzá dza na njudha dhi saa na ndiro ndima ne nzá uri ndima bbʉ kitase ná ndrŭ d’e. Ro, kpadhó komanda pongʉeri kpa vʉvʉ ndirigoti ke pongʉeri: “Yova dzá Dimu adi kitase bbʉ nì.” Krʉ saa ró nì ngarr yadha dho nari na ni rili bblo lo tini Yova dzá ndrŭ djo. Nja saa na føri ka ndi liri Yova dzá ndrŭ ronga b’oni b’o. w23.10 9 §13
Gbonji dyi, Bi 5 ddo 14
Ringani ni é ngatsovedha na, ndiro b’lo ni nji Mungu nyotho ná lo nari goti, ni ba tso djo le tsongʉeni ná ritsi d’e.—Ebr. 10:36.
Yova dzá njí dhi nja ndrŭ b’o i dz’ dzá mwisho si nari cho bí b’lo. Nja ndrŭ ka ndima ddiri nari kʉ, Mungu dhó tsodha ka ndi ve ra njini cho bí goti. Ro, Yova churie ndidzá ndrŭ ká adi ndima mbu ngbaribbai ma nari chu. Føri dho ke pongʉeri nabi Habakuki dho: “Fø maono si njini ndi dho le li ná saa na, ri ra ndidzá mwisho djo, ndirigoti ri nzɨ kali ro sha ri. Ri di si lele nzá ma ró, ara anzi dhé ri ni b’o nari na! Dhonalo ri si njini nji. Ri ro nga sie retar ri!” (Hab. 2:3) Mungu pongʉe ná fø lo ká ngʉe Habakuki dhó faida dho dhé? Inga fø lo nǎ ro ká ko ma ka ko ba faida njʉ ddi? Roho dda chutso ndi dho ro, mutume Paulo njingʉe njí fø lo na ø dz’ adi b’o ndima nǎ bbo ù na ná Wakristo djo ndi ngʉ loti ná saa djo. (Ebr. 10:37) Bbʉbbʉ dhé, ko ka ko uri u nari kʉ Yova tsoni ndi si ko gøgø ná føri di njini tse nzá ma ró, “ri si njini nji dhé. Ri ro nzɨ si si retar ri!” w23.04 30 §16
Thonji dyi, Bi 5 ddo 15
Waisraeli krʉ nanga ngangʉe nudha tso Musa djo.—Hes. 14:2.
Waisraeli kana bí kʉ ná kpa nzá ungʉe Yova chutso ddá ndima dho Musa chulu nari ro ri. (Hes. 14: 10, 11) Bí ina kpa nzɨ ngʉ adi Yova chutso ddá ndima dho Musa chulu ná føri ro u ri. Føri lingʉeri nzɨ kpa kana bí kʉ ná kpa tsu Koddo koni ná ngø na. (Hes. 14:30) Nì mai ri kʉ føro, nja Waisraeli rangʉe anzi dhé Yova dhó chutsoddadha ndima dyø nari na. Loroji na, Yova pongʉeri: “Kalebu . . . rangʉe anzi ndi thí nǎ ro krʉ ndi ma dyø nari na.” (Hes. 14:24) Mungu lengʉe Kalebu ronga le ndirigoti Koddo koni ná ngø na kpa tsungʉe ná saa na, Yova pongʉeri ke vʉ ndi ji ná nga ndi di nǎ d’e. (Yos. 14:12-14) Koddo koni ná ngø na tsungʉe ná Waisraeli maddi ngʉe bblo kʉ ná loroji Yova dhó chutsoddadha le dyø nari kana. Yoshua le lingʉe Musa rɨngana nja ndi ddá chutso Waisraeli dho ro, “kpa bbʉngʉe heshima ke dho kpø kedzá dhe djo.” (Yos. 4:14) Føri lingʉeri Yova lé kpa ronga le ndirigoti ke bbʉngʉe Koddo koni ná ngø kpa dho.—Yos. 21:43, 44. w24.02 21 §6-7
Mbʉnji dyi, Bi 5 ddo 16
Ngbà ji Mungu ná ke dho ringani ndi ji ndidhi djona maddi.—1 Yo. 4:21.
Ddiddi munganga dho ri ka ndi kaka ndi chu lo ko thí dhó afya djo ko thó ró ro nari bbai, ko ka ko chu ko ká ji Mungu ngbá ngatsi ma nari njati ko chu ngbá ngatsi ma ko ji nja ndrŭ nari ró. Njati ko rá ri utso d’i nari kʉ, kodhó jidha djødjø ko lai Wakristo djo ró, ringani ko churi nari kʉ Mungu laidjo ma kodhó jidha djødjø i. Ro, njati ko di jidha dhǒ krʉ saa ró ko lai Wakristo dho ró, føri ka ndi dhori nari kʉ, kodhó jidha kʉ kpakpa Mungu djo. Njati kodhó jidha djødjø ko djoi ma, ko vei ma na laidjo ró, føri kʉ che bbo kʉ ná lo. Ká addudho? Dhonalo føri ka ndi sa ko kana kau sa Yova na. Mutume Yohana d’ra fø lo wazi i lo nga ndi no ko dho nari na: “Njati ddikpa ke ji ndidhi djona nja ndi nja ná ke nzá ró, fø ke nzá ka ndi ji nzá ro ndi d’erie nja ná Mungu ro ri.” (1 Yo. 4:20) Fø lo nǎ ro ká ko ba ngbá somo? Yova nyǒ kodhi lo adi tho njati ko “jini ji ko kana” ró dhé.”—1 Yo. 4:7-9, 11. w23.11 8 §3; 9 §5-6
Zanji dyi, Bi 5 ddo 17
Nidzá baba ma, nidzá mama ma na nanga si jini ji.—Mez. 23:25.
Go Pi Yehoashi ngʉe jadda ro, ke vʉngʉe lonanga nyodyu na. Kedzá baba ngʉe nga nari dho, ke ngʉ adi chi ngʉ adi tøni ná Bbò Kuhani Yehoiada dhó chutsoddadha dyø. Fø kuhani ngʉ adi loja ke dho ndi nganga dzá ngba bbai. Føri dho, Yehoashi vʉngʉeri ndi njinjí Yova dho ndirigoti ke kongʉe nja ndrŭ tsotso maddi nja kpa njinjí Yova dho d’e. Føri goti Yehoashi kpengʉeri le thɨ Yova dhó hekalu ronga. (2 Ny. 24:1, 2, 4, 13, 14) Njati rie nidhó gø dhi ndrŭ inga nja ndrŭ riddi ni dho ni ji Yova ndirigoti ni njinjí kedhó yadha na ri ró, ni ba nari kʉ bbo na mana kʉ ná kado. (Mez. 2:1, 10-12) Nidhó gø dhi ndrŭ ka ndima bbʉ formasio ni dho bí kʉ ná chu nǎ. Ni di njínji Biblia nǎ nyodyu dhi shauri na ró, ni si hwè bbʉ nidzá gø dhi ndrŭ dho. Føri djolu pli ni si hwè bbʉ Mungu dho ndirigoti ni kana kau si ngʉ kpakpa ke na. (Mez. 22:6; 23:15, 24) Føri i kʉ jadda Yehoashi ngʉe ro ke ngʉ adi nji ná lo le ka le dyø dho ná lo. w23.09 8-9 §3-5
Yenga dyi, Bi 5 ddo 18
Ma si ni chu rr rr.—Yer. 29:12.
Yova tsoni ndi rr kodhó sala rr. Kodhi Mungu jirie ndidzá chi tøni ná njí dhi kpa ji, føri dho ke ka ndi rr kpadhó sala ngo dhé. (Zb. 10:17; 37:28) Ro, føri na mana nga kʉ ke si krʉ ko nzi sala nǎ ná lo njinji ko dho ri. Ko ka ko b’onga kpø wø dz’ djo ko tsu ná nga djo ma ngbà dhé nzá dhé ke d’e ko nzi ndi tsó ná nja logoti ngʉ ro. Yova adi ngbaribbai ma kodhó sala tso nju ndidhó kusudi na nari njanja. (Isa. 55:8, 9) Kedhó fø kusudi tsu ndi nǎ nari ro kʉ, dz’ lu djónga si lɨlɨ hwè na kʉ ná nì ngarr ndi dho ná ndrŭ na ndidhó Pidhinga tsena nari. Ro, Shetani adi ripo nari kʉ ndrŭ ka ndima é hwè na ndima nyopi ndima djo ndima ro ró. (Mwa. 3:1-5) Ndiro ndi dhori Ibilisi dhó lo kʉ kali d’e, Yova bbangʉeri ndrŭ nyopi ndima djo ndima ro. Ro, ndrŭ dhó pidhinga bbʉrie kpakpalo bbo b’lo ko dho. (Muh. 8:9) Ko churi nari kʉ Yova nzá ka ndi si fø kpakpalo ro krʉ njʉ ri. w23.11 21 §4-5
Wanzia dyi, Bi 5 ddo 19
Ma si rili ni é ndrŭ tsɨ kpari dhi bana.—Ro. 4:17.
Yova tsongʉeni nari kʉ Abrahamu chulu bí kʉ ná ndrŭ tsɨ ronga si leni le. Ro nì mai Abrahamu dhó cho ngʉe 100 ndirigoti Sara dhó cho ngʉe 90 ro, tso djo le tsongʉeni ná ngba ro nzá dhe d’engʉe si ri. Ndrŭ dhó nganjadha ró ro, ri ka ndi njaeni nzá Abrahamu ma, Sara na ka ndima bae ngba nari bbai. Føri ngʉe bbò mbudha Abrahamu dho. “Føro mai, ngab’odha dzá lo dho ke ngʉe udha na nari kʉ, ri ka ndi kaka ndi si ngʉ ndrŭ tsɨ kpari dhi baba.” (Ro. 4:18, 19) Abrahamu ngʉ b’o ná fø lo vengʉe njini nji dhé. Ke ngʉngʉe bicha ndi b’o ná ngba Isaka dzá baba. (Ro. 4:20-22) Ri ka ndi kaka ko tso uni Mungu na ndirigoti ke zø ko chølo dhi ndrŭ ndirigoti ko é kedzá kau Abrahamu bbai. Paulo dhongʉe fø lo ɨ ndi ndingʉeri ná saa na: “Le ripo ‘ke zøngʉeni’ ná fø lo nzá ndini [Abrahamu djo] dhé ri, ro ko djo maddi dhonalo ko u Yesu gangʉe ná ke u.” (Ro. 4:23, 24) Abrahamu bbai, kodhó lo u udha ma, njí na ndirigoti ngab’odha maddi. w23.12 7 §16-17
Ronji dyi, Bi 5 ddo 20
Ni nja madzá vodha nja; ni chu ma thí nanga d’o ná lo kpari ngbà.—Zb. 31:7.
Do tá ni na ná lo na ni di bani ná saa na, anonga nari kʉ, Yova ni bani na ná lo nja nì ndirigoti ke ngbaribbai ma ni ni mbu nari ma nja ddi. Loroji na, Yova nzá njangʉe Misri nǎ Israeli ngʉ bani nga kʉ chø ná lo na nari dhé ri, ro ke njangʉe kpa “ngʉ [nzani] nari maddi.” (Kut. 3:7) Ni di hwini do ka ndi tá ni na ná lo tso ró ná saa na nzá ni ka ni nja Yova ni tsotso kó nari ri. Nde, ni ká ka ni njiri ngbǎ? Anziri ke kó ni tsotso ni nja kedhó le tsotsokodha. (2 Fa. 6:15-17) Føri goti addinga ɨ lo djo: Njudha dhi ngana ni rr e ná ddikpa hotuba inga komatere ká lie ni ro kpapka ddi? Ddikpa kichapo, video, inga ddikpa dyi ká lie ni ro kpakpa ddi? Ni dho ká ddikpa le dhoe kpakpa ka ndi li ni ná ngaddidha inga ddikpa andiko ro ddi? Ko djo-i ma, ko ve-i ma na dhó ro ko ba ná nga tsotsokodha ma, Mungu dzá lo koe ko tsotso ná nja chu ma na nga ka ndi vivi maddi ko ró. Ro, akononga nari kʉ føri kʉ Yova dhó ro si ná kado. (Isa. 65:13; Mk. 10:29, 30) Ri ridho nari kʉ, ke adi ndi dyu lili ko ro. (Isa. 49:14-16) Ndirigoti ri ridho nari kʉ ko ka ko li ko thí li ke djo. w24.01 4-5 §9-10
Gbonji dyi, Bi 5 ddo 21
Ako nidzá njí dhi kpa tsotso ndiro kpa ra anzi nidzá lod’radha na nga nǎ do ro d’e.—Mdo. 4:29.
Yesu ngʉ ra na nari njí, ke nongʉe nga ndi unakpa dho nari kʉ, kpadhó njí kʉ kpa d’ra lo ndi djo “Yerusalemu nǎ, Yudea nǎ, Samaria nǎ, ndirigoti kpø dz’ djó da pli kʉ ná ngalu.” (Mdo. 1:8; Lu. 24:46-48) Føri goti tse Wayaudi bbá bbobbokpa løngʉe mutume Petro ma, Yohana ma na, ndirigoti kpa mbangʉe kpa Sanhedrini nji ndirigoti kpa pongʉeri chi tøni ná fø kpa bbá lod’radha dhi njí tso ndirigoti kpa tangʉe do kpa na. (Mdo. 4:18, 21) Nja ndima ngʉ na Wayaudi bbá dini nǎ bbobbokpa dhó logoti d’e Petro ma, Yohana ma na pongʉeri ɨ: “Ri ká kʉ bblo Mungu nyǒ njí ko rrnga ni dho, Mungu dho ko rr e nga nari rɨngana nari aninja ni niro. Ro, ko nzɨ bba lotidha tso ro nja ko nja ndirigoti rr ko rr ná lo djo ri.” (Mdo. 4:19, 20) Petro ma, Yohana ma na le bba nari goti wanafunzi nzingʉe nga Yova tso, nja ndima njí ke ji ná lo d’e. Yova ngʉngʉe kpa thí nǎ ro krʉ kpa njingʉe ná fø sala goti ngʉ.—Mdo. 4:31. w23.05 5 §11-12
Thonji dyi, Bi 5 ddo 22
Iri kʉ madzá bbo ma ji ná ngba.—Mt. 17:5.
Cho bí kana, Yova ma, Yesu ma na kana jidha ngʉngʉe kpakpa bbo. Kpa jini nari bbai jini ná ndrŭ ro nga kʉ ri. Yova dhongʉe ndi ji Yesu bbo nari ke dho, njʉnga dhi andiko nǎ ko rizø nari bbai. Yova ka ndi poeri ɨ dhé, ‘I ri kʉ utso ma u ná ke.’ Føri rɨngana, ke jingʉeri ko chu ngbá ngatsi ma ndi ji Yesu nari chu, føri dzá ke nzingʉe ke “madzá bbo ma ji ná ngba.” Yova ngʉe hwè na bbo Yesu dzá lo dho goti ke ngʉe tayari ndi bbʉ ndidhó shinga nari dho. (Efe. 1:7) Ndirigoti Yesu nanga ro nzɨ ngʉ adi rɨni ndidzá Baba ji ndi ji nari djo ri. Ke ungʉeri u nari kʉ ndidzá Baba ji ndi ji. Bí ina ke ngʉ adi ripo ndi thí nǎ ro krʉ nari kʉ, ndidzá Baba ji ndi ji.—Yoh. 3:35; 10:17; 17:24. w24.01 28 §8
Mbʉnji dyi, Bi 5 ddo 23
Bblo dho kʉ le ró nari dada mali kʉ ledhó nari djolu.—Mez. 22:1.
Addinga i lo djo: Ji ni jirie ná ddikpa ke ra kali dhi loti ni djo. Ni chu ke kali sha nari chu, ro nja ndrŭ u ke po ná lo u. Che pli na ri si nari kʉ, fø ndrŭ ra fø lo ki d’ra nja d’i ndrŭ dho ndirigoti bí kʉ ná nja ndrŭ ma uri u ddi. Ni ká ka ni mbue ni ngbaribbai? Njaro ká fø lo ka ndi vo ni thí ronga nzá? Fø lo ka ndi kó ko tsotso ko famu ngbaribbai ma Yova mbungʉe ndi ndi ró dho nanga sangʉeni ro nari. Kedzá nzø kana ddikpa ngba shangʉe kali ke djo ya kwanza isɨle Eva dho. Ndirigoti le ungʉe fø lo u. Fø kali lingʉeri kodhi ya kwanza gø dhi ndrŭ tsatsa Yova ro. Føri lingʉeri dhe ma, chenga ma na tsu ndrŭ kana. (Mwa. 3:1-6; Ro. 5:12) Njʉ ko nja dz’ djó ná kpakpalo, dhe ma, lɨ ma, njedha ma na krʉ si Shetani shangʉe Edeni nǎ í nǎ ná kali nǎ ro. Nde, fø kali ma, ri nǎ ro si ná matokeo ma na dho ká Yova mbungʉe ndi che ddi? Ddio. Ro, Yova nzá ngʉngʉe che inga ndi li lo ndi thí nǎ ri. Føri rɨngana ke e “hwè dhi Mungu dhé.”—1 Ti. 1:11. w24.02 8 §1-2
Zanji dyi, Bi 5 ddo 24
Ma ká ka ma njí fø di ná bbò kosa ndirigoti ma tani Mungu dho ngbaribbai?—Mwa. 39:9.
Ni ká ka ni dyø Yosefu ngbaribbai? Ni ka ni vʉ mbudha na ni tsu ró ni si nji ná lo njʉnga djó ro. Anji kpakpanga ni di nzá Yova ji ná lo gʉ théi, nzɨ di nga ma ddi ddi ri djo. (Zb. 97:10; 119:165) Njati ni njiri fø ró, ni nzá ka ni njí chelo ri. Ni sie b’lo ni chu ni ka ni njí ná lo ro. Ni ka ni uri u nari kʉ, ni ba bbʉbbʉlo ndirigoti ni ka ni jiri ni njínji Mungu dho ni thí nǎ ro krʉ, ro njaro nja lo ka ndi di ni ronga tso chocho ni ni bbʉ Yova dho ndirigoti batiso ni ba nari ró. Addinga Daudi dhó loroji djo. Ni ka ni nziri Yova tso: “Ane ma thí nanga, Ee Mungu ane ma thí nanga. Ane ma nanga ndirigoti aneri ni chu ma nanga d’o ná lo. Anja ma nǎ ká kʉ che lo ro ddi ma nari, ndirigoti adda chutso ma dho cho ró nŭnŭnga dhi chu lu.” (Zb. 139:23, 24) Yova adi ndima “thí nǎ ro krʉ ndi ne” ná ndrŭ ronga lele. Ni di kpakpanga nji ni bbʉ ni Yova dho ndirigoti ni ba batiso ró, føri na ni ridho ni Yova ne nì.—Ebr. 11:6. w24.03 6 §13-15
Yenga dyi, Bi 5 ddo 25
Ke dho nzá ringani ndi bbʉ bbʉdha krʉ ddo ró ri.—Ebr. 7:27.
Bbò kuhani ngʉ adi dhoni ndrŭ rɨngana Mungu nji. Waisraeli bbá ya kwanza bbò kuhani Aruni Yova lingʉe tabenakulo dhi fete le njingʉe ná saa na. Nì mai ri kʉ føro, mutume Paulo pongʉeri nari bbai, “bbò kuhani dzá njí njingʉe ná kpa ngʉe bí, nja ke goti le ngʉ adi nja ke li dhonalo dhe ngʉ adi rili nzɨ kpa ra anzi ndima dhó njí njidha na.” (Ebr. 7:23-26) Ndirigoti fø bbakuhani ngʉe nzá kaka ná kpa nari dho, ringangʉeni kpa di bbʉdha bbʉ ndima nganga dhi chenga dho maddi. Waisraeli bbá ngʉe ná bbakuhani ma kana kʉ njonjonga bbo, Bbò pli kʉ ná Kuhani Yesu Kristo na. Kodhi bbò kuhani Yesu Kristo kʉ “bbʉbbʉ hema nǎ . . . njínji ná ke, Yova li ndi ro, nga ndrŭ li ndi ro ri.” (Ebr. 8:1, 2) Paulo d’rangʉeri nari kʉ “[Yesu] adi di shi theinga dho nari dho, ke thí ro nzá d’i ndrŭ ka ndima ø kuhani dhi njí djó ro ri.” Paulo ndringʉeri ki Yesu “ró nga kʉ muchafu ro ri, ke le tungʉe tu chenga dhi ndrŭ ró ro” ndirigoti njonjo Waisraeli bbá bbakuhani ró ro, “ke dho nzá ringani ndi bbʉ bbʉdha ro krʉ ddo ró” ndidhó chenga djotsina ri. w23.10 26 §8-9
Wanzia dyi, Bi 5 ddo 26
Anziro ngʉe ná ra ma, anziro ngʉe ná dz’ ma na da da.—Ufu. 21:1.
“Anziro ngʉe ná ra” kʉ Shetani ma, ndidhó malaiká ma na chutso ddá dho ná pidhinga. (Mt. 4:8, 9; 1 Yo. 5:19) Ndirigoti Biblia nǎ nja saa na “dz” na mana e ri djó di ná ndrǔ. (Mwa. 11:1; Zb. 96:1) Føri dzá lo dho, “anziro ngʉe ná dz” kʉ chelo nji ná ndrǔ. Yova nzɨ si njʉ kʉ ná “ra” ma, “dz” ma na thika thɨthɨ dhé ri, ro ke si ri sasa theinga dho. Føri goti ke si ri thika wø, “wø ra ma, wø dz’ ma na” na, føri na mana kʉ ke si wø kʉ ná pidhinga li ndirigoti ri si kʉ pinyo chølo nji ná ndrǔ djo. Yova si dz’ ma, ndrǔ ma na nji ø, ke si rili dz’ ma, ndrǔ ma na kaka nari chulu. Yova si rili dz’ djonga lú ngʉ bbo d’ani ná nga, Edeni dhi í nanga ngʉe nari bbai. Ndirigoti ke si ko ngʉ ø, ke si ko ró dhe gø krʉ nari chulu. Tsú kó tsu ná ndrǔ ma, nzɨ nyǒ nganja ná ndrǔ ma, nzɨ bɨ ngarr ná ndrǔ ma na krʉ si gøgø, ndirigoti che cheni ná ndrǔ si gaga.—Isa. 25:8; 35:1-7. w23.11 4 §9-10
Ronji dyi, Bi 5 ddo 27
Anidi tayari.—Mt. 24:44.
“Bbò mbudha” tso si kʉ ngani chʉ. (Mt. 24:21) Ro, bbò mbudha nga sie chʉ adi ngaba njʉ ná nja lo bbai ri, dhonalo ri si nari ko chuchu. Yesu d’rangʉeri ndi unakpa dho kpa é tayari fø ddo dho, ná nga djó ro cho da chøchø 2 000 b’lo. Njati ko tayarisha ko ngbà ró, ri sie sʉsʉ ko dho ko ve kpakpa tso si o ná fø saa tso ndirigoti ko kó nja ndrŭ tsotso maddi ndima njiri fø d’e. (Lu. 21:36) Ri si ngani ko é ngatsovedha na ndiro ko rrnga Yova dho, chu ko churi ke si ko ronga b’ob’o ro. Ko ká si rinji ngbǎ njati ko djoi vi ndima dhó kimwili nǎ ritsi ro vi inga kpa vi ri krʉ ró? (Hab. 3:17, 18) Kodhó lo si riu ko é zølo na ndiro ko bbʉ kpadhó lo u ná ritsi kpa dho d’e. Ko ká si rinji ngbǎ njati ndrŭ tsɨ gba ndima tso nari si lɨ ta ko tso ro, nari si rili ko gba ko tso ddikpa ngana ko djoi ma, ko vei ma na ddikpa saa dho ró? (Eze. 38:10-12) Kodhó lo si riu ko dhǒ kpakpa kʉ ná jidha kpa dho ndiro ko dá kpakpa tso si o ná fø saa lu d’e. w23.07 2 §2-3
Gbonji dyi, Bi 5 ddo 28
Aninja ngbaribbai ma ni bbí nari bblo, nga ngadhó nyodyu kʉ ná ndrŭ bbai ri, ro nyodyu dhi ndrŭ bbai bblo ni njínji nidhó saa na ro.—Efe. 5:15, 16.
Dza dhi ndrŭ ka ndima ba somo Akila ma, Prisila ma na dhó loroji nǎ ro, bbo karne ya kwanza nǎ Wakristo jingʉe ndima ro. (Ro. 16:3, 4) Kpa ngʉ adi njínji, lod’ra ndirigoti nja ndrŭ tsotso kó ddinga. (Mdo. 18:2, 3, 24-26) Føri dho Akila ma, Prisila ma na djo Biblia tilo ná nga krʉ lu ri tilo kpa djo ddinga. Dza dhi ndrŭ ká ka ndima dyø kpadhó loroji ngbaribbai? Addinga nibbá le inga nibbá ke ma na ringani ni njí ná bí kʉ ná njí djo. Ni ká ka ni jiri ngbà ni njínji ddinga ddiro ni njie ri nari rɨngana? Loroji na, Akila ma, Prisila ma na ngʉ adi lod’ra ddinga. Ni ká adi rikpe ni njiri fø bí ina nì? Godhé Akila ma, Prisila ma na ngʉ adi adza njínji ddinga. Njaro nibbá le ma na nzɨ ni adi ddikpa njínji ri, ro ni ká ka ni njí adzá njí ddinga ngbà? (Muh. 4:9) Njati ni di ni tsotso kó ko ni kana nja njí na ró, ni ka ni mbu ni ddikpa ekipe bbai ndirigoti ni ka ni ba ddinga ni loti ná saa maddi. w23.05 22-23 §10-12
Thonji dyi, Bi 5 ddo 29
Ma do di nji ná saa na, ma adi ma thí li ni djo.—Zb. 56:3.
Ndrŭ krʉ adi do ro nji nì dhé ddikpa saa djo. Loroji na, Pi Sauli ngʉ rine ndi hwi Daudi ná saa na, Daudi vʉngʉeri ndi nyinga Filistini bbá ngø na Gati na. Luti Gati nǎ pi Akishi rangʉe richu Daudi kʉ bbò sødda b’lo ndi cherie Filistini “elfu kumi djolu ro.” Daudi “do løngʉe che bbo.” (1 Sa. 21:10-12) Ke Akishi ka ndi njie ndi ró ná lo do ngʉ nji. Daudi ká singʉe fø do djolu ngbaribbai? Zaburi 56 nǎ, Daudi d’ra ngbǎ ma ndi ngʉ ndi mbu Gati nǎ ndi ngʉe ro nari. Fø Zaburi dho Daudi ngʉe na ná do pʉlʉpʉlʉ, ro ri dho ngbaribbai ma ke singʉe ri djolu nari maddi. Do na ndi ngʉe ná saa djo, Daudi lingʉe ndi thí Yova djo. (Zb. 56:1-3, 11) Daudi ngʉe bblo kʉ ná sababu na ndi li ndi thí Yova djo. Yova dhó nga tsotsokodha chulu, ke vʉngʉeri ndi njí nzá djo ndrŭ ka ndima ddienga ná lo. Ke ngʉngʉe ndi rǐ (mazimu)! Akishi njangʉe Daudi rǐ chu ná ke ná føri na Daudi gøngʉe ndidhó shinga gø.—1 Sa. 21:13–22:1. w24.01 2 §1-3
Mbʉnji dyi, Bi 5 ddo 30
Ke ma na kʉ ná nzi le nzi ná kpa, vʉ le vʉ ná kpa ndirigoti chi kʉ ná kpa si fø lo nji.—Ufu. 17:14.
Njʉnga dhi andiko tilo djo nari ká kʉ ie ma? Ri kʉ gaga ná ché na le d’ri ná kpa! Føri dho ché na le d’ri ná kpa kana ya mwisho kʉ ná ke si ra ra na bbò mbudha njí ná saa na, kpadhó njí kana ya kwanza njí sie lɨ ndima nji nari. Ro, ga kpa si ga nari goti kpa si lɨ ya mwisho nji Kristo ma, ndidzá takatifu kʉ ná malaiká ma na Mungu dzá mbubai tso ró. Addinga i lo djo. Dz’ djó ché na le d’ri ná Wakristo ngʉe ná saa na, kpa kana nja kpa ngʉe ngó ndirigoti nga ró klø ro. Ro kpa si ga ndima rá ra na ná saa na, kpa si ngʉ kpakpa ndirigoti kpa sie nzɨ si dhe ná le ndí na ndirigoti kpa si lɨ nji Pi Yesu Kristo ma na. Armagedoni dhi lɨ goti, kpa si njínji Yesu ma na nja ndima kó ndrŭ tsotso ndima ngʉ kaka ná ndrŭ d’e. Bbʉbbʉ dhé, kpa ka ndima kó ndima djoi tsotso ra nǎ ro bblo pli dz’ djo nzá ndima d’engʉe kaka ro ndima kongʉe kpa tsotso ná nga djolu! w24.02 6-7 §15-16
Zanji dyi, Bi 5 ddo 31
Anidi bbí roho chutso ddá ni dho nari chulu, føro nzɨ ni si le ndí dzá ù dhi ritsi ro nji ddikpa maddi ri.—Gal. 5:16.
Tayari kʉ ndima bbʉ ndima Yova dho ndirigoti ndima ba batiso ná ndrŭ nanga ma ka ndi rɨni ddi. Kpa ka ndima dhuri ndima tso, ‘Madhó lo ká si di ngbǎ njati ma njí bbò chenga ndirigoti le tenga ma tenga ró?’ Njati ni é fø di do na ró, auri u nari kʉ Yova ka ndi kó ni tsotso nidhó lo u ná ritsi krʉ na “ndiro ni bbi ngbà tho [ndi]’ nyǒ nari bbai d’e.” (Kol. 1:10) Godhé ke si kpakpanga bbʉ ni dho ni njí bblo lo d’e. Ke korie bí kʉ ná ndrŭ tsotso ro b’lo ndima njiri fø d’e. (1 Ko. 10:13) Ri kʉ føri djotsina i Wakristo dhó kutaniko nǎ watengwa dhó hesabu e sese ri. Yova adi ndidzá ndrŭ tsotso kó kpa tøni chi d’e. Nzá kaka ná ndrŭ ka ndima njí chelo ro ngbà dhé. (Yak. 1:14) Njati ni shani sha ró, ni ka ni vʉ ni nji ná lo nanga. Bbʉbbʉlo kʉ, ri kʉ ni i adi addu ma ni ka ni njí nidhó maisha nǎ nari nanga vʉ ri. Nja ndrŭ ka ndima pori, ko nzá ka ko cho ngbaribbai ma ko ko mbu ndirigoti addu ma ko ka ko njí nari tso ro ri. Ro, føri kʉ kali. Ni ka ni chu ngbaribbai ma ni ka ni cho ni ronga tso chelo ró nari chu. w24.03 5 §11-12