ETERNET djó kʉ ná Watchtower LIBRARY
Dzamu dhi Munara
ETERNET DJÓ KɄ NÁ LIBRARY
Baledha
  • BIBLIA
  • VICHAPO
  • NJUDHA
  • es25 paje 88-97
  • Bi 9

I sehema nǎ, tayari kʉ ná video ro nga

Dzodzo dhé, video ni telesharje ro ddikpa kosa banga.

  • Bi 9
  • Ddo ró le zø ná Andiko—2025
  • Rere lo djǒ
  • Wanzia dyi, Bi 9 ddo 1
  • Ronji dyi, Bi 9 ddo 2
  • Gbonji dyi, Bi 9 ddo 3
  • Thonji dyi, Bi 9 ddo 4
  • Mbʉnji dyi, Bi 9 ddo 5
  • Zanji dyi, Bi 9 ddo 6
  • Yenga dyi, Bi 9 ddo 7
  • Wanzia dyi, Bi 9 ddo 8
  • Ronji dyi, Bi 9 ddo 9
  • Gbonji dyi, Bi 9 ddo 10
  • Thonji dyi, Bi 9 ddo 11
  • Mbʉnji dyi, Bi 9 ddo 12
  • Zanji dyi, Bi 9 ddo 13
  • Yenga dyi, Bi 9 ddo 14
  • Wanzia dyi, Bi 9 ddo 15
  • Ronji dyi, Bi 9 ddo 16
  • Gbonji dyi, Bi 9 ddo 17
  • Thonji dyi, Bi 9 ddo 18
  • Mbʉnji dyi, Bi 9 ddo 19
  • Zanji dyi, Bi 9 ddo 20
  • Yenga dyi, Bi 9 ddo 21
  • Wanzia dyi, Bi 9 ddo 22
  • Ronji dyi, Bi 9 ddo 23
  • Gbonji dyi, Bi 9 ddo 24
  • Thonji dyi, Bi 9 ddo 25
  • Mbʉnji dyi, Bi 9 ddo 26
  • Zanji dyi, Bi 9 ddo 27
  • Yenga dyi, Bi 9 ddo 28
  • Wanzia dyi, Bi 9 ddo 29
  • Ronji dyi, Bi 9 ddo 30
Ddo ró le zø ná Andiko—2025
es25 paje 88-97

Bi 9

Wanzia dyi, Bi 9 ddo 1

Bbʉtso nga dhi kadha si si ko djo røna ro.​—Lu. 1:78.

Mungu bbʉ kpakpanga Yesu dho nja ke si ndrŭ adi bani na ná kpakpalo krʉ si si d’e. Yesu ngʉ adi nji ná ddù chulu, ke dhongʉeri nari kʉ, ndi kʉ kpakpanga na ndi si nzá ka ndi sini ko dho ná kpakpalo krʉ sisi. Loroji na, ke kʉ kpakpanga na ndi kló ko ndrŭ adi bani na ná kpakpalo krʉ nǎ ro, føri kʉ chenga ma, ri dhi matokeo ma na, føri tsu ndi nǎ dhe le nji nari ma, dhe le dhe nari ma na. (Mt. 9:1-6; Ro. 5:12, 18, 19) Kedhó ddù chulu ke dhongʉeri nari kʉ ndi kaka ndi si “krʉ” kʉ ná dhe ndirigoti ndi ga checheni ná ndrŭ ga. (Mt. 4:23; Yoh. 11:43, 44) Føri kina, ke kʉ kpakpanga na ndi gó bbò vʉvʉ tso ndirigoti ndi gø ndrŭ che kʉ ná malaiká dhó ro. Yova bbʉ fø di ná kpakpanga ndidhi dduna dhó ná føri kʉ kpakpa ka ndi li ko ná lo. (Mk. 4:37-39; Lu. 8:2) Yova bbʉ fø di ná kpakpanga ndidhi Dduna dhó nari ko chu ná føri adi ko li kpakpa bbo! Ko ka ko uri ko thí nǎ ro krʉ nari kʉ, gosi ná saa dho Mungu dhó Pidhinga tsoni djo ná ledha krʉ si njini nji. Dz’ djó Yesu ngʉe ná saa djo, ke njingʉe ná ddù ngaddi ko dho nari kʉ, ke si ri ki nji bbo Mungu dhó Pidhinga nǎ Pi ndi sie ná saa djo. w23.04 3 §5-7

Ronji dyi, Bi 9 ddo 2

Roho adi krʉ kʉ ná lo nanga ne, Mungu dzá ruruni ná lo ma na krʉ.​—1 Ko. 2:10.

Njaro nzá le ka le dho ni ni kù ni ngbe ná saa na ri. Føri dho njaro ni ro sharieni b’lo ni bbá ni kù ni ngbé nari tso. Ro, nzɨ bba njudha dhi ngana ni komatere bbʉ nari tso. Atayarisha komatere bí njudha krʉ dho. Føro njaro le dhǒ ni anziro nzá ró njudha kana le si ni ro dho nì dhé. Dzamu dhi Munara ni tayarisha ná saa djo, addinga ngbaribbai ma krʉ kʉ ná paragrafu ma tso nju lo djǒ na nari djo. Njati ni njiri fø ró, ni si bblo kʉ ná komatere bbʉ longanedha dhi saa djo. Føri kina, ni ka ni tayarisha ni, ni si komatere bbʉ Biblia nǎ kpakpa nanga tudha adi o ná bbʉbbʉlo djo tilo ná paragrafu nǎ. Ká addudho? Dhonalo fø sehemu nǎ ka ndima ngbé ndima kù ná ndrŭ nga ka ndima é bí ri. Bí kʉ ná njudha kana ni di komatere ni ka ni bbʉ ná saa ro ba nzá dhé ró ká ni ka ni njiri ngbǎ? Njudha njí, asi lo ongoza ná ke dhi ngana ndirigoti apo ni ji ni si goti ngʉ ná ngadhudha ke dho. w23.04 21-22 §9-10

Gbonji dyi, Bi 9 ddo 3

Yosefu . . . njingʉeri Yova dzá malaika d’ra ndi dho nari bbai ndirigoti ke dzingʉe ndibbá le ndi bba.​—Mt. 1:24.

Yosefu ngʉe tayari ndi njinjí Yova dhó chutsoddadha na ndirigoti føri lingʉeri ke é bblo pli kʉ ná dza ba. Chøchø gbo kʉ ná lo kana, ke bangʉe lojadha Mungu dhó ro ndidhó familia djo. Fø lo krʉ kana ke ngʉe tayari ndi rrnga nì mai føri ngʉe kpakpa ke dho ro. (Mt. 1:20; 2:13-15, 19-21) Mungu dhó chutsoddadha ndi dyø nari chulu, Yosefu b’ongʉe Maria ronga ndirigoti ke kongʉe le tsotso ko. Addinga ngbá ngatsi ma Yosefu ngʉ adi nji ná lo ka ndi lieri Maria dhǒ jidha ndirigoti ndi bbʉ heshima ke dho nari djo! Dzabai, ni ka ni dyø Yosefu dhó loroji Biblia ró dyʉ ndi ná shauri ni ne ni b’o na nidhó familia ronga nari chulu. Fø shauri na ni njínji nari uri ni wø nidhó lo thika ro ma ró, føri na ni jidha dhǒ nibbá le dho ndirigoti føri rili nidhó ndoa é kpakpa. Vanuatu nǎ di ná b’lo nji cho 20 ndoa kana ná ddikpa le-ve pori ɨ: “Mabbá ke di Yova dhó chutsoddadha ne ndirigoti ndi njínji ri na ró, ma adi heshima gʉ bbʉ bbo ke dho. Ma adi ma mbu ngoi na ndirigoti ma adi ma thí lili ke vʉ nanga ná lo djo.” w23.05 21 §5

Thonji dyi, Bi 9 ddo 4

Ddikpa bbo chu sie føga, bbʉbbʉ dhé, tsetse ná chu le ndi nzi ro.​—Isa. 35:8.

Babiloni nǎ ro ngʉ ná Wayaudi ka ndima ngʉe “tsetse ná ndrŭ tsɨ” ndima dhi Mungu dho. (Kum. 7:6) Føri na mana nga ngʉe Babiloni nǎ ro ngʉngʉe ná ndrŭ nzá ka ndima øe ndima dhó lo thika ndiro ndima dhi lo tho Yova nyǒ d’e ri. Bí kʉ ná Wayaudi gøngʉeni Babiloni na nari dho, rinjani nari kʉ, Wayaudi kana bí kʉ ná kpa dhó ngaddidha ma, desturi ma na ngʉe Babiloni nǎ ndrŭ dhó ri bbai. Føri kina, Guvernere Nehemia nanga kengʉeni bbo ndi rangʉe ri utso d’i Israeli na gøni ná nzø nzá chu Wayaudi dhó luga ro ri nari dho. (Kum. 6:6, 7; Ne. 13:23, 24) Nde, fø jadda nzø ká ka ndima jingʉe Yova ndirigoti ndima bbʉ madha ke dho ngbaribbai njati rie nzɨ kpa ngʉ Mungu dzá lo ndingʉeni nǎ ná luga Kiebrania famu bblo ri ró? (Ezr. 10:3, 44) Føri dho Wayaudi dhó lo ungʉeri ndima ø ndima dhó lo thika bbo, ro føri ka ndi ée sʉsʉ pli kpa dho Israeli nǎ, dhonalo fø ngø nǎ tsetse ná ibada dingʉe ngʉ b’lo.​—Ne. 8:8, 9. w23.05 15 §6-7

Mbʉnji dyi, Bi 9 ddo 5

Yova adi bʉbʉni ná ndrŭ krʉ tsotso kó ko ndirigoti ke adi d’o nanga d’oni ná ndrŭ nanga dáda.​—Zb. 145:14.

Ko é ù na ngbabø ma, inga ko kpé kodhó lo ngbá ngatsi ma ró, ko ka ko bani ngbà dhé nzá djo ko ddienga ná kpakpalo ro na. Loroji na, “ko ka ko bani nzá djo ko ddinga ná lo na,” nari ka ndi dzi kodhó lo u ko tso si kodhó muradi djo d’e ná saa dzi. (Muh. 9:11) Njaro ko ka ko bani na ná kpakpalo ka ndi liri ko thí bʉni bʉ ndirigoti ko ró klø má sese. (Mez. 24:10) Ko kʉ nzá kaka ná ndrŭ nari dho njaro ko ka ko njí ná kosa ka ndi liri ri é kpakpa bbo ko si kodhó muradi djo. (Ro. 7:23) Inga ko ka ko mbu ko nje njeni nari bbai. (Mt. 26:43) Nde, ko tsotso ká addu ka ndi kó ndiro ko sisi kpakpalo djolu d’e? Anonga nari kʉ kpakpalo na ko bani nari na mana nga kʉ ko tsonga lo gʉgʉ ri. Biblia pori ko ka ko bani kpakpalo na bí ina. Bbʉbbʉ dhé ni kpakpanga nji ni tso si nidhó muradi djo kpakpa ma ri kʉ ná saa na, ná føri chulu ni ridho Yova dho nari kʉ ni jiri ni njí ke ji ná lo. Bbʉbbʉ dhé Yova adi hwè ba bbo ndi di rinja ni kpakpanga nji ni si nidhó muradi djo ná saa na. w23.05 30 §14-15

Zanji dyi, Bi 9 ddo 6

[Angʉ] bblo kʉ ná loroji kundi dho.​—1 Pe. 5:3.

Painia dzá njí ka ndi kó jadda ke tsotso ndi chu ngbaribbai ma ndi ka ndi di bblo njonjo kʉ ná ndrŭ na nari. Ndirigoti ri ka ndi kó jadda ke tsotso ndi chu ngbaribbai ma ndi ka ndi b’o ndi ba ná mbø ronga ndiro nzɨ ndi sa mbø ri ndi adi ba nanga djolu ró. (Flp. 4:11-13) Ndiro le tso si krʉ saa ró le adi nji ná njí djo d’e, ri ka ndi é bblo le ngá ri tso painia musaidizi djó ro. Bí kʉ ná ndrŭ adi painia musaidizi nji ddikpa saa dho ndirigoti ri adi kpa tsotso kó kpa ngʉ painia wa kawaida. Painia le kʉ nari ka ndi liri le tsu krʉ saa ró le nji ná nja njí kana, loroji na føri kʉ Pidhinga dzá dza chidha dhi njí inga Beteli nǎ njí. Wakristo kʉ ná le-djoi krʉ dho ringani ndima li muradi ndima é wazee ndiro ndima kó kutaniko nǎ le-djoi ma, le-vei ma na tsotso d’e. Biblia ripo fø muradi djo rine ndima tso si ná kpetsi kpa “ji bblo kʉ ná njí.” (1 Ti. 3:1) Muzee ndi ngʉ nari njí, le-djo dho ringani ndi njí kpakpanga ndiro ndi é mutumishi wa huduma i vi. Watumishi wa huduma adi wazee tsotso kó njonjo kʉ ná chulu. Wazee ma, watumishi wa huduma ma na adi ndima djoi ma, ndima vei ma na tsotso kó nyenyenga na ndirigoti kpa adi lod’ra bidii na. w23.12 28 §14-16

Yenga dyi, Bi 9 ddo 7

Jadda ke ngʉe ná saa na, ke ngangʉe ndidhi bbuna Daudi dzá Mungu nedha tso.​—2 Ny. 34:3.

Pi Yosia ngʉe jadda Yova nedha tso ndi ngangʉe ná saa na. Ke jingʉeri ndi chulo Yova djo ndirigoti ndi njí ke ji ná lo. Ro, fø jadda pi dhó maisha nga ngʉe sʉsʉ ri. Kedho ringangʉeni ndi tøni tsetse ná ibada laidjo ndiro ndi si kali dhi ibada d’e. Ndirigoti ke ngʉe nga nǎ do ro! Nzá Yosia dhó cho d’e si 20 ro, ke ngangʉe kali dhi ibada ndi tu ndrŭ kana ro nari tso. (2 Ny. 34:1, 2) Njati ni é jadda bbo ma ró, ni ka ni vʉri ni dyø Yosia Yova ni ne ndirigoti bbo ni lochu kedhó bblo kʉ ná sifa djo nari chulu. Fø ni rinji nari si ni ronga cho ni bbʉ ni ke dho. Ke dho ni ni bbʉ ná føri na mana ká sie addu nidhó maisha nǎ? Cho 14 djó bangʉe batiso ná ke Luke pori, “Kpadjo nga djó ro, ma li Yova dho ma njínji nari anziro madhó maisha nǎ ndirigoti ma njí kpakpanga ma bbʉ hwè ke dho.” (Mk. 12:30) Njati ni ma njiri fø i ró, ni si ledha ba bbo! w23.09 11 §12-13

Wanzia dyi, Bi 9 ddo 8

Anibbʉ heshima kpakpanga na njínji ni kana ná kpa dho ndirigoti chutso ndima ddá ni dho Bboke nǎ ro. ​—1 Te. 5:12.

Mutume Paulo ndingʉe barua ná saa na, Tesalonike nǎ kutaniko nzá d’engʉe cho ro nji ddikpa maddi ri. Njaro fø kutaniko nǎ wazee ngʉe nzá ndima d’e lochu bbo ro ndirigoti njaro kpa ngʉ adi kosa ro ma nji ddi. Nì mai ri ngʉe føro, ringangʉeni le bbʉ heshima kpa dho. Ddiddi bbò mbudha kʉ chøchø nari bbai, ri si ngani ko li ko thí wazee djo njʉnga djolu ndiro kpa ddá chutso ko dho d’e. Njaro nzá ko ka ko ba chutsoddadha thei Lo dho chutso ddá ná Baraza dhó ro ndirigoti tawi dhó ro ri; føri dho i ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ko di jidha dhǒ ndirigoti heshima bbʉ wazee dho njʉ. Rie ngbá lo ma banga ró, akodi krr, nzɨ ko di ko thí li kpadhó kosa djo, ro akodi ko thí li Yova chutso ddá Yesu chulu chi tøni ná fø kpa dho nari djo. Ddiddi kaske adi sødda djǒ ronga b’o nari bbai, gødha djo ko kʉ na ná ngab’odha adi kodhó ngaddidha ronga b’o. Ko ka ko uri nari kʉ i dz’ adi bbʉ ná ritsi na mana ro nga kʉ ri. (Flp. 3:8) Kodhó ngab’odha adi ko tsotso kó ko di ko ko jotso ko ro ndirigoti nga nǎ do ro. w23.06 11-12 §11-12

Ronji dyi, Bi 9 ddo 9

Rrchu ná isɨle kʉ bbo tso ǒ ná le. Le nzá chu ddikpa lo ro maddi ri.​—Mez. 9:13.

Rrchu ná isɨle” nzi ndima na ngana ra ná ndrŭ dho ringani ndima vʉ nanga nari kʉ: Ndima ká rará ndima le nzi ná ngana inga nzɨ ma nari. Uasherati ringani ko pʉ ko ró ro dho ná ddikpa bblo sababu kʉ nì. “Rrchu ná isɨle” ripo ɨ: “D’u le d’ù ná dda adi o djuu.” (Mez. 9:17) Nde, “d’u le d’ù ná dda” ká kʉ addu? Biblia adi ndoa chi ná ndrŭ nji ná ngono nzǐ bblo kʉ ná dda. (Mez. 5:15-18) Sheria nǎ chi ndoa ná kpetsi ke ma, isɨle ma na tso uni u ndima njí ngono. Nde, føri ká kʉ njonjo “d’u le d’ù ná dda na” ngbaribbai? Føri le ka le ddi gʉgʉni ná ngono na. Bí ina føri adi njini gbʉ, ddiddi bandi adi ngad’u nzá nga ndrŭ chu ro nari bbai. “D’u le d’ù ná dda” ka ndi njani djuu o nari bbai njati ri d’ù ná ndrŭ di riddi nzá le nja ndima ro ri ró. Føri e sha kpa shani ri! Dhonalo Yova adi krʉ lo njanja. Yova na kʉ ko kana ná kau ko vi nari bbai o dyadya ná ritsi ro nga e ri, ná føri ro nzɨ adi o “djuu” ri.​—1 Ko. 6:9, 10. w23.06 22 §7-9

Gbonji dyi, Bi 9 ddo 10

Njati ma di ri nji nzá mǎ ma nanga jini ro ró, madhó bbonga tsena bbʉni ná njí ro i kʉ nì dhé.​—1 Ko. 9:17.

Ni dho ká ringani ni njí addu njati ni di rinja nidhó sala nzɨ si ni thí nǎ ro inga nidhó lod’radha dhi njí nzɨ hwè bbʉ ni dho ri ró? Ni kʉ nzá kaka ná ke nari dho ni nzá ka ni di ni mbu krʉ saa ró ddiddi ri. Njati nidhó bidii nanga ngʉngʉ ró, addinga mutume Paulo dhó loroji djo. Nì mai Paulo ngʉ adi kpakpanga nji ndi dyø Yesu ro, ke chungʉeri chu ndi nzá ka ndi di ndi mbu krʉ saa ró ddiddi dhé ri. Nja lo nǎ le ka le pori, Paulo vʉngʉeri ndi thí nǎ ro krʉ ndi njí lod’radha dhi njí nzɨ mai ndi ngʉ adi ndi mbu ddiddi krʉ saa ró ro. Føri bbai nzɨ bba nzá ni kaka nari i cho ni nja ni vʉ lonanga d’e. Avʉri ni njí bblo lo dhé njati rie ngbǎ ma ni ni mbu ri ró. Njati ni di bblo lo dhé nji ró, ngbaribbai ma ni ni mbu nari thika si øni ø.​—1 Ko. 9:16. w24.03 11-12 §12-13

Thonji dyi, Bi 9 ddo 11

Anidho jidha kpa dho.​—2 Ko. 8:24.

Ko maddi ka ko dhǒ jidha ko djoi ma, ko vei ma na dho kau ko nji kpa na inga saa ko ba ko di kpa na ddinga nari chulu. (2 Ko. 6:11-13) Ko kana bí kʉ ná ndrŭ kʉ nǎ ná kutaniko nǎ kʉ njonjo nga lu ro si ná ko djoi ma, ko vei ma na njonjo ndima dhó nyi kʉ ro. Ko ka ko li kodhó jidha kpakpa fø kpa laidjo kpadhó bblo kʉ ná sifa djo ko ko thí li nari chulu. Ri si ngani ko ji ko djoi ma, ko vei ma na bbo bbò mbudha dhi saa djo. Bbò mbudha tso si ngani ná saa djo ká Yova si ko ronga b’o ngbaribbai? Anja Yova pongʉe ndidzá ndrŭ njí ná lo Babiloni tso ro ndrŭ singʉe lɨ ta ro: “Madzá ndrŭ, anitsu nidhó atsiro kʉ ná chumba na ndirigoti anii dzaitso ni goti. Aniruni karr saa dho kpø bbò kʉ ná thø da ná nga djo.” (Isa. 26:20) Ri njani nari kʉ, ko maddi si njínji fø lo na bbò mbudha dhi saa djo nari bbai. w23.07 6-7 §14-16

Mbʉnji dyi, Bi 9 ddo 12

I dz’ djó lo thika ke øni ø.​—1 Ko. 7:31.

Achuni kiasi na kʉ ná ke. Adhuri ni tsó: ‘Ndrŭ ká adi ma nja kiasi na kʉ ná ke i nì? Inga ndrŭ ká adi ma nja nzɨ adi ndidhó lo thí ø ná ke, nzɨ dhó lo ronga d’ani inga kpakpa djǒ dyu ná ke? Ma ká adi riji nja ndrŭ njí ritsi ma jiri ri njini nari bbai dhé? Inga ma ká adi nja ndrŭ dhó lo rr nì ndirigoti ma gba ma tso kpa ji ná lo na ngbà ri ka ró?’ Ngbá ngatsi ma ko kʉ kiasi na nari adi ngbá ngatsi ma ko Yova ma, Yesu ma na dyø nari dhǒ. Ringani ko é kiasi na kodhó hali ø ndi thí ná saa na. Føri bbai lo ø ndi thí nari ka ndi liri ko bani nzá djo ko ddienga ná kpakpalo na. Loroji na, njaro ko ka ko bani afya dhi kpakpalo na nzá djo ko ddienga ná saa na. Inga mbø badha dhi lo ma, politiki nǎ lo ma na ka ndi ø ndi thika chʉ nari ka ndi liri kodhó maisha ngʉ kpakpa. (Muh. 9:11) Tengenezo nǎ kodhó njí thí øni nari ma ka ndi bbʉ kpakpalo ko dho ddi. Ri ka ndi kaka ko gba ko tso kodhó ø hali na njati ko dyø 4 kʉ ná i lo ró: (1)  auri u kpadjo nidhó hali kʉ njonjo, (2) anja nidhó gosi ná ddo, (3) ali ni thí bblo kʉ ná lo djo ndirigoti (4) adi nja ndrŭ tsotso kó. w23.07 21-22 §7-8

Zanji dyi, Bi 9 ddo 13

Ni kʉ bbo pli na mana kʉ ná ke.​—Da. 9:23.

Nabi Danieli ngʉe jadda, Babiloni nǎ kpa rangʉe ke na prizo na da ngʉe ke abbá ro ná ngø na ná saa djo. Ro, Babiloni nǎ bbobbonga nanga kengʉeni bbo Danieli dzá lo dho. Kpa njangʉeri ke nyǒ djó nga tsetse ndirigoti ke ka ndi é bbo na mana kʉ ná familia nǎ ro ndi si ro. (1 Sa. 16:7) Føri dho, Babiloni nǎ kpa bbʉngʉe mazoezi ke dho ndiro ke di njínji pi bbá d’e. (Da. 1:3, 4, 6) Yova nzá jingʉe Danieli, ke d’ani inga ke bbo na mana kʉ ná njínji pi bbá nari dho ri, ro ke vʉngʉeri ndi é bblo kʉ ná jadda ke nari dho. Føri dho, Yova pongʉeri Danieli kʉ ddiddi Noa ma, Yobu ma na bbai nari ngʉe chøchø 20 Danieli dhó cho ngʉeri. Ndirigoti Yova njangʉe fø jadda ke chølo dhi ke cho bí kana njingʉe njí ndi dho chi ndima tøni ro ná kpa Noa ma, Yobu ma na bbai. (Mwa. 5:32; 6:9, 10; Yob. 42:16, 17; Eze. 14:14) Ndirigoti Yova rangʉe anzi Danieli ndi ji nari na kedhó maisha lu nǎ.​—Da. 10:11, 19. w23.08 2 §1-2

Yenga dyi, Bi 9 ddo 14

Aneri ni famu ri dzá dʉnga ma, danga ma, arø ra ná danga ma, atsɨ tsu ná danga ma na kaka nari bbai.​—Efe. 3:18.

Njati ni jiri ni dzí ddikpa dza ró, ni ka ni jiri ni chu njonjo kʉ ná lo ri djo. Ko ka ko njí fø di ná lo Biblia ko zø ndirigoti ri nǎ lo nanga ko ne ná saa na. Njati ni di ngazø lele ró, ni ka ni chu dhʉdhʉ kʉ ná lo dhé, føri kʉ “Mungu dzá takatifu kʉ ná lo nǎ dhʉdhʉ kʉ ná lo.” (Ebr. 5:12) Ro, ni dho ringani ni bbí dza lu ndiro ni chu lo bbo ri djo d’e nari bbai, ni dhó lo uri ni ne Biblia nǎ lo nanga li ni li ni dyu ro ndirigoti ni famu ri bblo. Biblia nǎ lo nanga ni ka ni ne bblo pli ná ddikpa chu kʉ, adi ngbaribbai ma ri nǎ nja lo tso nju nja ngana kʉ ná lo na nari ne ni chu. Anji kpakpanga ni famu ni ká u ngbá bbʉbbʉlo nari, ndirigoti fø lo kʉ bbʉbbʉ nari ká ni u addudho ma nari maddi. Ndiro ko famu Mungu dzá lo nǎ njonjo kʉ ná lo bblo d’e, ringani ko ne Biblia nǎ bbʉbbʉlo nanga li ko li ko dyu ro. Paulo jangʉeri Wakristo ngʉe na ndi djoi ma, ndi vei ma na dho kpa ne Mungu dzá lo nǎ bbʉbbʉlo nanga li ndima li ndima dyu ro ndiro “kpa famu ri dzá dʉnga ma, danga ma, arø ra ná danga ma, atsɨ tsu ná danga ma na kaka nari bbai d’e. Føro, kpa ka ndima lie ndima “dherr ndirigoti ndima tøni kprɨ” ndima dhó udha djo. (Efe. 3:14-19.) Ringani ko ma njiri fø ddi. w23.10 18 §1-3

Wanzia dyi, Bi 9 ddo 15

Le-djoi, nzadha ma, ngatsovedha ma na chulu, anidyø Yova ró dho na tingʉe lo ná bbanabi dhó loroji.​—Yak. 5:10.

Biblia tilo ngatsovedha na ngʉe ná bí kʉ ná nja ndrŭ dhó loroji djo maddi. Ri ka ndi é bblo ko ne lonanga fø kpa dhó loroji djo. Loroji na, ngbà mai le d’ringʉe Daudi che na go ndi ngʉe sese ro nja ndi é Israeli bbá Pi d’e ro, ri ngangʉeni ke b’o cho bí ndiro ndi ngʉ pi d’e. Simeoni ma, Ana ma na ngʉ adi Yova má chi ndima tøni ro Masiya si si nari ndima b’o ro. (Lu. 2:25, 36-38) Fø di ná lo ni zø ná saa na, aneri ni ba i ngadhudha goti: Addui ká kongʉe fø ke tsotso nja ndi é ngatsovedha na d’e? Ke ká bangʉe ngbá faida ngatsovedha nǎ ro? Ma ká ka ma dyø ke ngbaribbai? Føri goti ni ka ni ba faida nzá dhongʉe ngatsovedha ná ndrŭ dhó loroji djo ni lochu nari nǎ ro maddi. (1 Sa. 13:8-14) Ni ka ni dhuri ni tso: ‘Addui ká lingʉeri nzɨ kpa dho ngatsovedha? Nde, føri nǎ ro ká kpa bangʉe ngbá matokeo?’ w23.08 25 §15

Ronji dyi, Bi 9 ddo 16

Ko uri u ndirigoti ko churi chu ni kʉ Mungu dzá takatifu kʉ ná ke. ​—Yoh. 6:69.

Mutume Petro ngʉe chi kʉ ná ke; ke nzá bbangʉeri ddikpa lo ma cho ndi tso ro ddi Yesu ndi dyø nari ró ri. Loroji na, ddikpa saa na Yesu d’rangʉe ndi ngʉ dyø ná ndrŭ dho ná lo ro nzá ndrŭ famungʉeri. (Yoh. 6:68) Ro, ndima b’oeri ke tu lo nanga vi nari rɨngana, bí kʉ ná ndrŭ bbangʉe ke ndima dyø nari tso bba. Ro, Petro i nzá bbangʉe ke ro ri. Ke tøngʉeni chi ndirigoti ke pongʉeri, Yesu dhó kʉ “chó ro nŭnŭ di ná shinga dhi lo.” Yesu nzá bbangʉe Petro ro ri. I dz’ djó Yesu dhó maisha dzá ya mwisho kuna, ke chungʉeri chu nari kʉ Petro ma, nja mitume ma na ka ndima bbae ndi bbá. Nì mai ri kʉ føro, Yesu pongʉeri Petro dho nari kʉ ndi uri u Petro ka ndi sie ngʉ ngbà ndirigoti ndi ki tøni chi vi. (Lu. 22:31, 32) Yesu famungʉeri nari kʉ, “roho . . . kʉ tayari, ro le ndí kʉ sʉsʉ.” (Mk. 14:38) Ngbà mai Petro pongʉeri ndi nzá chu Yesu nyi ro ri ro Yesu nzá dhé d’ingʉe ji ro ke ró ro ri. Yesu ga nari goti ke dhongʉe ndi Petro dho, fø saa na ri njani ddiro Petro ngʉe nari bbai. (Mk. 16:7; Lu. 24:34; 1 Ko. 15:5) Addinga ngbaribbai ma fø lo ka ndi lie Petro kpakpa nari djo! w23.09 22 §9-10

Gbonji dyi, Bi 9 ddo 17

Hwè na kʉ nari kʉ, nji dhó chenga zø njini ná ndrŭ ndirigoti tsi dhó chenga djó nga tso tsini ná ndrŭ.​—Ro. 4:7.

Mungu adi nì kʉ udha na ndi djo ná ndrŭ zø njinji ndirigoti ke adi kpadhó chenga djonga tso tsitsi. (Zb. 32:1, 2) Ke adi kpa zø nji ndi thí nǎ ro krʉ rie ngbabø ma kpadhó chenga kʉ ri ró. Ngbà mai le nzi Abrahamu ma, Daudi ma, Mungu dzá njí dhi nja kpa ma na chølo dhi kpa ro, kpa ngʉe nzá kaka ná chenga dhi ndrŭ dhé. Ro, kpadhó udha dzá lo dho Mungu njangʉe kpa nga nǎ kosa kʉ ri, njati le ddie kpa nzɨ ngʉ adi madha bbʉ Mungu dho ná ndrŭ na ró. (Efe. 2:12) Waroma dho mutume Paulo ndingʉe ná barua nǎ ke pori, udha kʉ bbo na mana kʉ ná ritsi ndiro ko é Mungu dzá kau d’e. Abrahamu ma, Daudi ma na ngʉe Mungu dzá bbakau dhonalo kʉ kpa ngʉe udha na ke djo. Ko maddi ko ka ko é Mungu dzá bbakau ko é udha na ke djo ró. w23.12 3 §6-7

Thonji dyi, Bi 9 ddo 18

Krʉ ddo ró ko ka ko bbʉ madha dhi bbʉdha Mungu dho, føri kʉ le tso ddʉ djó tunda, ndrŭ kpari nyǒ njí ndi ke ró dho d’ra ro.​—Ebr. 13:15.

Njʉ krʉ kʉ ná Wakristo ba pendeleo ndima bbʉ madha Yova dho ndima dhó saa ma, ndima dhó kpakpanga ma, ndima dhó mali ma na chulu nja ndima njinjí ke dho d’e. Ko ka ko dhǒ ko nanga jini ngbà ko ba pendeleo ko bbʉ madha Yova dho nari dho nari, ko dho ka ná lo ko nji krʉ kedzá njí kana nari chulu. Mutume Paulo ndingʉe Waebrania dho ná barua dzá mwisho nǎ ke d’rangʉe nzá ringani ko be pá Yova ko má nari kana ná lo. (Ebr. 10:22-25) Føri i kʉ Yova ro ko ko ndri sala chulu nari ma, nja ndrŭ dho ko lod’ra nari ma, ddinga ko njuni nari ma, kpakpa ko ko li ko kana nari ma na “ddiddi [ko] rinja [Yova] dhó ddo si chøchø nari bbai.” Chøchø le si Ufunuo dzá buku nǎ kʉ ná lo dzá mwisho na ná ngana Yova dhó malaika pori ɨ: “Ama Mungu!” (Ufu. 19:10; 22:9) Ke pongʉe fø lo aro ina ndiro ndi dhǒ ngbá ngatsi ma fø lo na mana kʉ bbo nari d’e. Nzɨ ko vi li tso o ná fø bbʉbbʉlo nga Yova dhó kiroho nǎ bbò hekalu djo ndi tilo ro ndirigoti akoba hwè ko ba pendeleo ko má kodhi bbò Mungu nari dho! w23.10 29 §17-18

Mbʉnji dyi, Bi 9 ddo 19

Akora anzi jidha ko dhǒ ko kana nari na.​—1 Yo. 4:7.

Ko krʉ adi riji ko “rá anzi jidha ko dhǒ ko kana nari na.” Ro, ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ko nonga nari kʉ Yesu jangʉeri “bí kʉ ná ndrŭ dhó jidha [si] djødjø.” (Mt. 24:12) Yesu nzá pongʉeri ndi una bí kʉ ná kpa si jidha ndima dhǒ ndima kana nari tso bbabba ri. Ro, ko krʉ dho ringani ko di krr ndiro nzɨ ko njini i dz’ djó nga nǎ jidha e ná ndrŭ adi njini nari bbai ró. Fø lo nga ko no nari kana, akoddinga bbo na mana kʉ ná i ngadhudha djo: Ko tsotso ká addu ka ndi kó ndiro ko chu kodhó jidha ká kʉ kpakpa nì ko lai ndrŭ laidjo nari d’e? Ndiro ko chu kodhó jidha ká kʉ kpakpa nì nari d’e, akoddinga ngbaribbai ma ko adi hwini nja lo na kodhó maisha nǎ nari djo. (2 Ko. 8:8) Fø lo kana ddikpa lo Petro d’rangʉe i ndi pongʉeri nari na: “Krʉ kʉ ná lo djolu, anidho bbo pli kʉ ná jidha ni kana, dhonalo jidha adi bí kʉ ná chenga djonga tso tsitsi.” (1 Pe. 4:8) Føri dho, ko djoi njí kosa inga kpa vó ko thí ronga vó ná saa na ko adi nji ná lo ka ndi kó ko tsotso ko chu kodhó jidha ká kʉ kpakpa nì ma kpa lai djo nari. w23.11 10-11 §12-13

Zanji dyi, Bi 9 ddo 20

Anijini ji ni kana.​—Yoh. 13:34.

Njati ko di jidha dhǒ kutaniko nǎ nja ndrŭ dho dhé ró, ko nzá ka ko rrnga ro Yesu bbʉngʉe jidha djo ná yadha dho ri. Bbʉbbʉ dhé, ko kana nga ka ndi é nja ndrŭ na chøchø pli ddiddi Yesu ngʉ adi rinji nari bbai. (Yoh. 13:23; 20:2) Ro, mutume Petro ngano ko dho nari kʉ, ringani ko njí kpakpanga ndiro ko dhǒ “le-djoi adi dhǒ ndima kana ná jidha” ko djoi ma, ko vei ma na dho dhonalo kpa kʉ ddiddi kodhó familia bbai. (1 Pe. 2:17) Petro jangʉeri ko dho “ko jini bbo pli ko kana ko thí nǎ ro krʉ.” (1 Pe. 1:22) Iga le ripo le dhǒ jidha “bbo pli” ná føri na mana kʉ, ko dhǒ jidha dhé, rie kpakpa ma jidha ko dho nja ndrŭ dho nari kʉ ri ró. Loroji na, njati ddikpa le-djo njí vo ka ndi vó ko thí ronga ná lo ddikpa chu nǎ ró, ká ri ka ndi é ngbǎ? Ko ka ko jiri ko njiri ke ró ke njiri ko ró nari bbai, jidha ko dhoé ke dho nari rɨngana. Ro, Petro jifunzangʉe Yesu dhó loroji nǎ ro ná somo kʉ fø di ná nyi nzɨ adi Mungu nyǒ tho ri. (Yoh. 18:10, 11) Petro ndiri: “Nzɨ ni wø chelo be chelo ró inga dhú goti dhú na. Fønga rɨngana aniwø ri be ledhá ró.” (1 Pe. 3:9) Abbari bbò kʉ ná jidha cho ni ronga ni njí bblo lo. w23.09 28-29 §9-11

Yenga dyi, Bi 9 ddo 21

Isɨ ndrŭ dho ringani ndima é kiasi na ndima dhó nyi kana . . . ndirigoti chi krʉ kʉ ná lo kana.​—1 Ti. 3:11.

Ko nanga adi keni ke ko di nzø dhi lele nja ndima ngʉ dhidhi ná ndrŭ d’e nari nja ná saa na. Føri adi njani ndiro njini nari bbai. Nì mai ri kʉ føro, dhidhi kiroho nǎ ná Mukristo le ngʉ nari nga kʉ ndiro ka ndi njini ná lo ri. (1 Ko. 13:11; Ebr. 6:1) Nja ko njí føri d’e, ringani ko kana nga é chøchø Yova na. Godhé, kodhó lo u kedhó roho takatifu ndiro ko é ke nyǒ tho ná sifa na ndiro kodhó ufundi ra anzi ndirigoti ri tayarisha ko gosi ná ddo na ko si ba ná daraka dho d’e. (Mez. 1:5) Yova nongʉe kpetsi ke ma, isɨle na. (Mwa. 1:27) Ro, kpetsi kpa ma, isɨ ndrŭ ma na e njonjo ndima ndí ró, ro kpa e njonjo nja chu nǎ maddi. Loroji na, Yova nongʉe kpetsi ke ma, isɨle ma na nja ndima njí pekee kʉ ná njí d’e. Føri dho, kpadhó lo u ndima tsotso ka ndi kó ná sifa ma, ufundi ma na ndiro ndima njí ndima dhó bbʉni ná njí d’e.​—Mwa. 2:18. w23.12 18 §1-2

Wanzia dyi, Bi 9 ddo 22

Aninji ndrŭ wanafunzi krʉ ndrŭ tsɨ kana ro, anibbʉ batiso kpa dho Baba ró dho na ndirigoti ngba ró dho na.​—Mt. 28:19.

Yesu ká jingʉeri nja ndrŭ ma njínji ndidzá Baba ró dho na ddi? Ddio. Dini nǎ nja bbobbonga adi riddi Mungu ró takatifu dho le ti ná føri kʉ nga ledhó heshima kʉ ri. Ro, Yesu nzá bbangʉeri nga kʉ maandiko nǎ ná fø di ngaddidha cho ndi ronga tso ro ndidzá Baba ró dho dho ndi madha bbʉ nari ró ri. Addinga Wagerasene bbá eneo nǎ ke pʉngʉe gó ddikpa ke nǎ ro ná saa djo. Ndrŭ do løngʉe bbo nari dzá, ndrŭ pongʉeri ke rá ra ndima bbá ro, føro ke rangʉe ra. (Mk. 5:16, 17) Føro mai, Yesu jingʉeri fø eneo nǎ ndrŭ chu ndidzá Baba ró dho chu dhé. Føri dzá, ke pongʉeri gó ndi pʉ nǎ ro ná ke dho, ke pori ndrŭ dho Yova pʉ gó ndi nǎ ro. (Mk. 5:19) Njʉ maddi ke adi riji ko d’ra ndidzá Baba ró dho ndrŭ dho dz’ djolu gble! (Mt. 24:14; 28:20) Fø ko rinji nari na, ko adi hwè bbʉ kodhi Pi Yesu dho. w24.02 10 §10

Ronji dyi, Bi 9 ddo 23

Ni vengʉe ngatso ma ró dho djotsina.​—Ufu. 2:3.

Yova dhó tengenezo nǎ, ko kʉ ngatso d’ø ná i saa na nari kʉ bbò ledha. Dz’ djó lo tso ra che bbo nari bbai, Yova rili ko tso gbani ddi kiroho nǎ ko djoi ma, ko vei ma na na. (Zb. 133:1) Ke ko tsotso kó ndiro ko kana kau é kpakpa ko djoi ma, ko vei ma na na d’e. (Efe. 5:33–6:1) Ndirigoti ke adi nyodyu bbʉ ko dho ndiro ko hwini ko nanga d’o ná lo na ndirigoti ko é ngoi na d’e. Ringani ko njí kpakpanga ko ra anzi chi ko tøni Yova dho nari na. Ká addudho? Dhonalo nja saa na nja ndrŭ ka ndima bʉ ko thí bʉ. Føri kina ko thí ka ndi di bʉni ko nji ná kosa djotsina maddi, bbo pli rie bí ina ko ddikpa kosa nji ri ró. Ringani ko ra anzi dhé Yova dho ko njínji nari na (1) njati rie ko lai Mukristo ma, (2) ko lai ndoa dhi ke inga le ma, ndirigoti (3) rie ko nji ná chelo djotsina ma ko thí bʉni ri ró. w24.03 14 §1-2

Gbonji dyi, Bi 9 ddo 24

Rie ngbá ngatsi ma ko nji maendeleo ri ró, akora anzi føri bbai dhé ko bbi nari na.​—Flp. 3:16.

Bí ina ni ka ni rr bbo vʉri ndima njínji Yova dho ná le-djoi ma, le-vei ma na da lu ná lo. Njaro kpa vʉngʉeri ndima ra Masomo ya Waeneza Enjili dhi darasa nji inga ndima ra bbo uhitanji kʉ ná ngana. Njati rie ngbà ni ka ni li fø di ná muradi ro ni nji ró, anjiri fø. Yova dzá ndrŭ jirie bbo ndima njínji ke dho nari bbo. (Mdo. 16:9) Nde, rie nzá ni ka ni njiri kpadjo ri ró, ká ni ka ni njiri ngbǎ? Nzɨ di riddi ni dho nzá fø lo ka ndi njini ri. Ká addudho ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ni di ra anzi ngatsovedha na. (Mt. 10:22) Ngbà nidhó hali u ritso ná ngatsi ni nji Yova dho ná njí nzɨ di bé pa. Føri kʉ Yesu ni ka ni dyø batiso goti ná bblo pli kʉ ná chu.​—Zb. 26:1. w24.03 10 §11

Thonji dyi, Bi 9 ddo 25

Ke njingʉe kodhi chenga zø krʉ ndidzá zølo djotsina.​—Kol. 2:13.

Kodhi ra nǎ Baba tsoni nari kʉ, ndi nji ko zø njí njati ko leni ngbà ró. (Zb. 86:5) Njati ko leni bbʉbbʉ ko nji ná chenga nǎ ro ró, ko ka ko uri u nari kʉ, Yova po ná lo kʉ bbʉbbʉ ndirigoti ke nji ko zø ngbà. Anonga nari kʉ Yova adi ko famu nì. Ke nzɨ adi rine ko njí nzá ka ndi njini ko dho ná ritsi ri. Rie nì ko ritsi nji ko thí nǎ ro krʉ ri ró, ke nanga adi jini ji fø lo dho. Addinga ndima thí nǎ ro krʉ njingʉe njí Yova dho ná ndrŭ dhó loroji djo, Biblia nǎ ndi kʉ ro. Loroji na, addinga mutume Paulo djo. Ke njingʉe njí kpakpanga na cho bí kana, ke bbingʉe dada ngalu ndirigoti ke klongʉe bí kʉ ná kutaniko tso. Nde, kedhó hali lingʉeri nzɨ ke d’ra lo bbo ná saa na ká Mungu ungʉe ke tso nzá? Ri nga kʉ fø ri. Ke rangʉe anzi dhé ngbà ndi ka ndi njí ná lo na ndirigoti Yova lengʉe ke ronga le. (Mdo. 28:30, 31) Føri bbai, Yova dho ko nji ná njí ka ndi é njonjo nja saa na. Ro, ri é nì ko ri nji ko thí nǎ ro krʉ ri ró, Yova nyǒ ri adi thotho. w24.03 27 §7, 9

Mbʉnji dyi, Bi 9 ddo 26

Bbʉtso tse [Yesu] rangʉe nga ndrŭ ro kʉ ná ngana ndirigoti ke ngangʉe sala njidha tso.​—Mk. 1:35.

Yesu ngʉ adi nganzi Yova tsó nari chulu, ke bbangʉe loroji ndi unakpa di dyø d’e. Lo ndi ngʉ d’ra ná saa djo Yesu ngʉ adi sala nji bí ina. Ke dho ri ngʉ adi ngani ndi ba saa ndi njí sala d’e dhonalo ke ró njí ngʉe bbo ndirigoti ke kuso lu ndrŭ ngʉe bí. (Mk. 6:31, 45, 46) Ke ngʉ adi dani bbʉtso tse ndiro ndi ba saa ndi njí sala d’e. Ddikpa saa na ke njingʉe sala kuna b’u, bbo na mana kʉ ná lo nanga ndi vʉ nari njí. (Lu. 6:12, 13) Ndirigoti kedhó dhe njí da ná kuna ke njingʉe sala bí ina dhonalo ke ngʉ ngaddi dz’ djo ndi singʉe dho ná njí kana kpakpa bbo ngʉe ná ri djo. (Mt. 26:39, 42, 44) Yesu dhó loroji ngaddi ko dho nari kʉ, rie ngbá ngatsi ma njí kʉ ko ró ri ró, ringani ko di saa ba ngodhé sala njidha dho. Yesu bbai ringani ko di saa ba ndiro ko njí sala d’e. Njaro ko ka ko di dani bbʉtso tse inga ko di sala nji ngasdjo. Ko di rinji fø ró ko adi ridho nari kʉ, ko nja Yova bbʉ ko dho ná fø kado mana na bbo. w23.05 3 §4-5

Zanji dyi, Bi 9 ddo 27

Mungu dzá jidha nanga le pli ko thí nǎ ko dho le bbʉ ná roho takatifu chulu.​—Ro. 5:5.

Njʉnga dhi andiko nǎ le pori le “pli,” ná fø lo djo Biblia nǎ lonanga tu ná ddikpa buku pori ɨ: “ri si ko djo dda bbai.” Føri ngbá ngatsi ma Yova jirie ché na le d’ri ná kpa nari dhǒ bblo pli! Ché na le d’ri ná kpa churie “Yova ji” ndima nari chu. (Yud. 1) Mutume Yohana dhongʉe ngbaribbai ma kpa adi ndima mbu nari ɨ ndi ndingʉeri nari na: “Anja ngbǎ di ná jidha ma Mungu dhongʉe ko dho nari, ko nzini Mungu dzá nzø!” (1 Yo. 3:1) Yova ká jirie ché na le d’ri ná kpa dhé? Nzá, Yova dhongʉe jidha ko krʉ dho. Ke ká dhongʉe ndidhó jidha bbo pli ngbá chulu? Ri kʉ le ødha dhi be chulu. Føri chulu Yova dhongʉe ná jidha ro nzá ddikpa le ma ka ndi dhǒ ddi ri!​—Yoh. 3:16; Ro. 5:8. w24.01 28 §9-10

Yenga dyi, Bi 9 ddo 28

Madzá mbubai si ngʉ aluti ma tsotsokodha dho ma si hø ná dyi. Iri kʉ chu ma chu ná lo: Mungu kʉ ma laidjó nì.​—Zb. 56:9.

Njʉnga dhi andiko dho Daudi singʉe ndi nǎ do djolu ná chu. Nì mai kedhó maisha ngʉe hatari nǎ ro, ke ngʉ adi ngaddi ndi dho Yova sie nji ná lo djo. Daudi chungʉeri chu nari kʉ Yova si ndi gø bblo saa djo nì. Føri djolu pli, Yova pongʉeri Daudi ka ndi sie ngʉ Israeli bbá pi. (1 Sa. 16:1, 13) Føri dho, Daudi dho Yova njí ngbá tsodha ma ró, ke ngʉ adi føri nja b’lo njini nari bbai. Yova ká tsoni ndi si addu nji ni dho? Ko nzɨ adi rib’o Yova si kodhó kpakpalo krʉ ri. Ro, anonga nari kʉ, rie ngbá kpakpalo na ma ni bani i dz’ djó ró, Yova si ri tso d’ø krʉ ø dz’ djó. (Isa. 25:7-9) Ko no ná Ke kʉ kpakpanga na ndi ga checheni ná ndrŭ, ndi gø ko ró dhe, ndirigoti ndi d’ø ko tso ró ddani ná ndrŭ tso krʉ.​—1 Yo. 4:4. w24.01 6 §12-13

Wanzia dyi, Bi 9 ddo 29

Hwè na kʉ nari kʉ nji dhó chenga zø njini ná ke, tsi ndidhó chenga djonga tso tsini ro.​—Zb. 32:1.

Addinga ni bbʉngʉe nidhó maisha Yova dho ndirigoti ni bangʉe batiso nari djo. Ni njingʉe fø lo ni jingʉeri ni é Yova laidjó nari dho. Addinga ni ba bbʉbbʉlo nari ni u d’e kongʉe ni tsotso ná lo djo. Ni chungʉe lo Yova djo ndirigoti ni jingʉe ke ndirigoti ni ngangʉe heshima ma, jidha ma na ni dhǒ nidzá ra nǎ Baba dho nari tso. Nidhó udha dhingʉe dhi nari chongʉe ni ronga ni leni nidhó chenga nǎ ro. Ni thí chongʉe ni ronga ni bbá che kʉ ná nyi tso ndirigoti ni di Yova ji ná lo nji nidhó maisha nǎ. Ni mbungʉe ni ko thí jotso ko ri Mungu njingʉe ni zø nji nari dho. (Zb. 32:2) Ni ngangʉe njudha tso ndirigoti ni ngangʉe lod’radha tso ni chu ná bblo lo djo nja ndrŭ dho. Ni bbʉngʉe ni Yova dho ndirigoti ni bangʉe batiso nari dho, kpadjo ni bbi shinga dhi chulu. Ndirigoti ni adi kpakpanga nji ndiro ni bbi fø chulu d’e. (Mt. 7:13, 14) Ni bbʉngʉe ni Yova dho nari dho, atøni kprɨ nzá ni ronga jaja ro ndirigoti adi ngarr kedzá yadha dho. w23.07 17 §14; 19 §19

Ronji dyi, Bi 9 ddo 30

Mungu kʉ chølo dhi ke, ndirigoti ke nzá ka ndi bbari ni ba mbudha nzá tso ka ndi veni ni dho ná ngatsi ri, ro fø mbudha kana ke ka ndi bbʉ chu ro ngbà dhé ndiro ni ve ri tso d’e.​—1 Ko. 10:13.

Yova dho ni bbʉngʉe ni ro ni njingʉe ná sala djo ni ngaddi nari si ni tsotso ko nja ni hwini ni si ba ná mbudha krʉ tso ró d’e. Loroji na, ni ká ka ni ngá ddikpa ke bbá le inga ddikpa le bbá ke jidha tso? Nzá! Ni tsongʉeni b’lo Yova dho nari kʉ, ni nzɨ nji fø di ná ritsi ro ri. Njati ni b’o ni ronga fø di ná lo ro ró ni nzɨ si hwini fø di ná lo adi bbʉ ná matokeo tso ró ri. Ni sie “tu ni tuni che kʉ ná lo dhi chu nǎ ro ro.” (Mez. 4:14, 15) Yesu dhó loroji djo ko ngaddi nari ka ndi kó ko tsotso ko dhonalo ke vʉngʉeri ndi njí ndidzá Baba ji ná lo. Yesu bbai avʉri ni nyi nzá ka ndi bbʉ hwè Mungu dho ná fø di ná ritsi nyi. (Mt. 4:10; Yoh. 8:29) Mbudha ka ndi ko ni tsotso ni dhǒ ngbá ngatsi ma ni Yesu dyø nari. Ndirigoti Yova ka ndi kó ni tsotso ko ni ve ngatso d’e. w24.03 9-10 §8-10

    Bbaledha nǎ Vichapo (2015-2025)
    Avʉvʉ
    Atsu
    • Baledha
    • Ando ri
    • Ji le ji nari
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Njí le nji na nalo
    • Ruruni nalo ronga le b'o nari
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Atsu
    Ando ri