Mukristo dhó Maisha ndirigoti Lod’radha dhi njí dhi Njudha dhi Buku nǎ Referase
© 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
BI 7 DDO 7-DDO 13
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | MEZALI 21
Ndiro ni é hwè na ndoa nǎ d’e ka ndi kó ni tsotso ná nyodyu dhi kanuni
w03 15/10 4 §5
Ni ká ka ni vʉ lonanga nyodyu na ngbaribbai?
Lele le lonanga vʉ nari na nzi le adi lonanga vʉ bblo ri. Mezali 21:5 pori: “Njati ddikpa ke kpé lo bblo ró kedhó lo adi bbi bblo, ro lelenga na lo nji ná ndrŭ krʉ si ngʉ njedha.” Loroji na, jadda kpa dho ringani ndima bbari saa ro da vi ndiro ndima vʉ lonanga bblo ndoa ndima chi nari njí d’e. Fø kpa njiri nzá ró, kpa ka ndima nja cho 1 800 na William Congreve pongʉe ná i lo dzá bbʉbbʉnga nja: “Bí ina, pla ndima plá ndoa chidha dho ná ndrŭ nanga ri adi ra d’o d’o luti.”
g 7/08 7 §2
Ngbaribbai ma le ka le liri ledhó ndoa é hwè na nari
Adi ridho ni kʉ nyenyenga na. “[Nzɨ] ni nji ddikpa ritsi ro maddi gʉ ni gʉni ni kana ro, inga anziro ni ni li ro, ro nyenyenga na anidi nja ndrŭ nja dada ni djolu ri.” (Wafilipi 2:3) Bí kʉ ná dza dhi ndrŭ kana kpakpalo adi ngaba, dhonalo nyenyenga na ndima ué ndima nǎ kosa tso nari rɨngana, kpa adi ndima nǎ kosa tso dze ndima lai djo. Nyenyenga na ni kʉ inga thʉ ni ni thʉ ná føri ka ndi kó ni tsotso ni thɨ ni kana nzɨ djo ni rrni ná lo thika.
w06 15/9 28 §13
“Anji hwè nidzá jadda nga nǎ ro kʉ nibbá ná isɨle na”
13 Njati ddikpa dza dhi ndrŭ kana é kpakpalo, nzɨ ndima kana ddike njini ndi lai na bblo nari dho ró ká ringani kpa njiri ngbǎ? Fø lo thika thɨdha dho ringani kpa njí kpakpanga. Loroji na, njaro dza dhi ndrŭ ka ndima di loti ndima kana nzá thonga ná chu nǎ, nzɨ ndima e rinji anziro nari bbai. (Mezali 12:18) Anziro da ná lo nǎ ko njae ri nari bbai, fø di ná lo ka ndi bbʉ che kʉ ná matokeo. Biblia nǎ ddikpa mezali pori ɨ: “Ri kʉ bblo pli le di ngødja nǎ, gʉgʉni ndirigoti bbo d’ʉni ná isɨle na le di ddingana nari djolu” (Mezali 21:19) Njati ni é isɨle ndirigoti rie fø di ná lo na ni gbani ró, adhuri ni tso, ‘Ma nji ná lo ká adi rili rie kpakpa mabbá ke dho ndi di ma kuso?’ Biblia ripo dzabai dho ɨ: “Anira anzi jidha ni dhǒ nidhi dhɨ dho nari na, ndirigoti nzɨ ni bbari ni nanga di kani bbo kpa djo” (Wakolosai 3:19) Njati ni é dzaba ró, adhuri ni tso: ‘Madhó nyi ká adi rili mabbá le rá ndi isopɨdha ne d’inga na?’ Bbʉbbʉ dhé, uzinifu tso ro nzá uni b’lo chi ndoa ná ndrŭ dho ri. Njati fø di ná lo banga dza dhi ndrŭ kana ró, ringani kpa tilo pʉlʉpʉlʉ ndima kana.
Kiroho nǎ Mali
w05 15/1 17 §9
Mungu dhó Pidhinga djo tilo ná maono ngʉ bbʉbbʉ kʉ nari
9 Kana dzá ngba djo djingʉe ná ke Yesu kʉ kpakpanga na kʉ ná pi ndi kʉ njʉ ro. Biblia dhori ke kʉ farasi djó, føri vita dhi alama dhǒ. (Mezali 21:31) Ufunuo 6:2 ripo ɨ: “Anja! sawø farasi” ndirigoti ri djó ngʉe ná ke thó thí ngʉe mbrr-tsu ndirigoti ke djǒ ró le thongʉe taji, ndirigoti ke rangʉe ndiro ndi sisi vita djolu kpø mwisho djo d’e. Fø lo dho, zaburi ndi ná ke Daudi ndingʉeri Yesu djo ɨ: “Yova si ndidhó kpakpanga dhi tsɨ cho Sayuni nǎ ro, i ndi ripo ro: ‘Ara pinyo nidzá mbubai kana.’”—Zaburi 110:2.
BI 7 DDO 14-DDO 20
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | MEZALI 22
Nzø ngudha dhi lo kana ka ndi kó ni tsotso ná nyodyu dhi kanuni
w20.10 27 §7
Kpa ká ka ndima ngʉ Mungu dzá nji dhi kpa ngbà?
7 Njati rie b’lo nì chirie ndoa ndirigoti ni lai ndoa dhi le ma na ni riji ni ba nzø ri ró, anidhuri ni tso: ‘Ko ká e nyenyenga dhi ndrŭ ndirigoti kiroho dhi ndrŭ i nì? Ko ká kʉ ngbà Yova vʉ ndima si bbo na mana kʉ ná fø shinga ronga b’o ná ndrŭ i nì?’ (Zb. 127:3, 4) Rie b’lo ni ngʉ gø dhi le ri ró, adhuri ni tso: ‘Ma ká adi njí le nji kpakpanga na nari na mana kʉ bbo nari ngaddi madzá nzø dho nì?’ (Muh. 3:12, 13) ‘Ma ká adi madzá nzø ronga b’o Shetani dzá i dz’ djó kpa ka ndima bani na ná kpakpalo ró nì?’ (Mez. 22:3) Ni dho nzá ri ka ndi ka ni b’o nidzá nzø ronga kpa ka ndima bani na ná kpakpalo ró krʉ ri. Ro, dzodzo dhé ndirigoti jidha na ni ka ni ddi ngbaribbai ma, kpa ka ndima njínji Mungu dzá lo nǎ ro ndima ba ná shauri na ndima dhó maisha nǎ nari nga kpa dho. (Azø Mezali 2:1-6.) Loroji na, njati nidhó familia nǎ ro ddikpa le bbá Yova dho ndi njínji nari tso bbá ró, ako nidzá nzø tsotso ndiro nzø chu addudho ma Yova dho le tøni chi nari kʉ mana na bbo nari d’e. (Zb. 31:23) Njati nidhi bbo ni ji ná le dhe ró, adho ngbaribbai ma Biblia ka ndi kó ni tsotso ndiro ni si fø kpakpalo djolu d’e nari nidzá nzø dho.—2 Ko. 1:3, 4; 2 Ti. 3:16.
w19.12 26 §17-19
Gødhi ndrŭ—Anibbʉ mazoezi nidhi nzø dho ndiro kpa ji Yova d’e
17 Anga longaddidha tso nidzá nzø dho go kpa kʉ rere ro dhé. Gø dhi ndrŭ ngá longaddidha tso ndima dhi nzø dho tse ró, føri e bblo pli kʉ ná lo. (Mez. 22:6) Addinga Timoteo dhó loroji djo, mtume Paulo ma na ndima njingʉe nja kʉ ná safari ro. Timoteo dzá mama Eunike ma, kedzá mamai Loisi ma na ddingʉe lo nga ke dho “kedzá renga nǎ ro.”—2 Ti. 1:5; 3:15.
18 Côte d’Ivoire nǎ ddikpa dza dhi ndrŭ, Jean-Claude ma, Peace ma na ddingʉe lo nga ndima dhi aza kʉ ná nzø krʉ dho ndiro nzø ji Yova ndirigoti kpa njinjí ke dho d’e. Kpa tsotso ká addu kongʉe ndiro kpa njí fø lo bblo pli d’e? Kpa dyøngʉe Eunike ma, Loisi ma na dhó loroji. Kpa pori: “Ko ddingʉe Mungu dzá lo nga kodhi nzø dho go kpa ngʉe rere ná nga djó ro, ko ngangʉe ri tso nini lo ko ddi kpa dho nari na, kpa gøni ná nga djó ro thei.”—Kum. 6:6, 7.
19 Le ripo ni tsú Yova dzá lo nidzá nzø thí na nari na mana ká kʉ addu? “Lo le tsú le thí na” nari na mana kʉ “le ddi longa ndirigoti le di ngʉ ri djolu bí ina.” Ndiro ndima njí fø lo d’e, gø dhi ndrŭ dho ringani ndima di saa ba bí ina ndiro ndima tilo ndima dhi nzø na d’e. Nja saa na, bí ina le ngʉ ddikpa lo djolu nzø dho nari ka ndi di kani ka maddi le lu. Nì mai ri kʉ fø ro, gø dhi ndrŭ dho ringani ndima nonga nari kʉ fø ndima rinji nari chulu, ndima ka ndima kó ndima dhi nzø tsotso ndiro kpa famu Mungu dzá lo bblo ndirigoti kpa njínjí ri na d’e.
w06 1/4 9 §4
Gø dhi ndrŭ—Anidho bblo kʉ ná loroji nidhi nzø dho
Bbʉbbʉ dhé, nzø kʉ nzø dhé, ndirigoti nja kʉ ná nzø e kpakpa ndima djǒ d’yu ro ndirigoti nzɨ ndima rine ndima rrnga ro. (Mwanzo 8:21) Nde, gø dhi ndrŭ ká ka ndima njiri ngbǎ? Biblia pori, “Jadda kpetsi ngba thí ró chini nari kʉ rrdha; ro chelo thika le thɨ na ná fimbo adi ri tu da ngba ró ro.” (Mezali 22:15) Nja ndrŭ adi riddi nari kʉ, fimbo na le ngba dhɨ ná føri kʉ vu le vú ngba ró ri, inga føri kʉ b’lo cho da ná lo. Bbʉbbʉ dhé, Biblia nzá jirie jeuri le nji nari ro ddikpa maddi ri. Nì mai gø dhi ndrŭ adi ridho “fimbo” chulu, ndima kʉ bbonga na ndima bbʉ malipizi nzø dho ro, ringani kpa bbʉ malipizi jidha na ndirigoti ngbà thonga ná chu nǎ, nì ndima ngaddi theinga dho ri si bbʉ nzø dho ná faida djo ro.—Waebrania 12:7-11.
Kiroho nǎ Mali
Aba Hwè Yova dho ni ka ni njí ná lo dho
11 Ko ka ko é hwè na Yova dzá njí kana njati ko di rinji ko thí nǎ ro krʉ ró. “Anjinjí bbo” lod’radha dhi njí kana ndirigoti anjiri ni di njínji ddinga kutaniko nǎ ndrŭ na. (Mdo. 18:5; Ebr. 10:24, 25) Adi matayarisho nji bblo njudha dho ndiro ni li nja ndrŭ kpakpa njudha dhi ngana d’e. Ni dhona le bbʉ ni si nji njudha dhi ngana ná kipindi dho anji matayarisho bblo. Njati le bbʉ ddikpa njí ni dhona kutaniko nǎ ró, nzɨ di si retar ndirigoti anji ri ni dho le poeri nari nganga bbai. Nzɨ di ni dhona le bbʉ ná njí be pa, adi rinji bblo. Anjiri ni é ufundi na bbo ni dhona le bbʉ ná njí kana. (Mez. 22:29) Ni di njínji bbo Yova dho ró, ni kana kau ka ndi ngʉ kpakpa ke na ndirigoti ni ka ni é hwè na. (Gal. 6:4) Ndirigoti ri ka ndi liri ni nanga jini ji dhé njati nja ndrŭ ma ba ni jie ni ba ná pendeleo ró.—Ro. 12:15; Gal. 5:26.
BI 7 DDO 21-DDO 27
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | MEZALI 23
Wa jødha djo ka ndi kó le tsotso ná nyodyu dhi kanuni
w04 1/12 19 §5-6
Aliri nidhó nganjadha é bblo wa jødha djo
5 Ko ká ka ko po ngbá lo bbo ji wa jødha ndirigoti bbo kpakpanga nji ndiro nzɨ ndi rɨ wa ró ná ke djo? Nja kʉ ná ndrŭ wa rɨ nari ro nzá ka ndi njani bbo ri, ngbà mai kpa jø wa bbo ro. Ro, ddikpa le di riddi fø ndi rinji nari nga kʉ che ri ró, fø le ndi sha ndi ndi ro. (Yeremia 17:9) Njati ke di ra fø ndi rinji nari na anzi dhé ró, nzá ri tso ka ndi di ka ke dho ri, ndirigoti ke ka ndi vé “ngʉ bbo le wa jø nari dhi nokpa.” (Tito 2:3) Caroline Knapp pori ɨ ngbaribbai ma le adi ngʉ warɨ nari djo: “Fø di ná lo na le adi le vú dzodzo dhé, bí ina ndirigoti nzá nga nja ndrŭ chu ro.” Bbo le wa jø ná føri kʉ hatari dhi lo!
6 Godhé addinga Yesu jangʉe ná i lo djo: “Anirø ni ró, ndiro nzɨ ni bba bbo le nganyo nari ma, bbo le wa jø nari ma, maisha nǎ kpakpalo ma na d’o ni nanga ndirigoti nzɨ fø ddo si ni djo chʉ mutego bbai ró. Dhonalo fø ddo si si dz’ djó di ná ndrŭ krʉ djo.” (Luka 21:34, 35) Nzɨ mai ni wa jø bbo inga ni ri rɨrɨ ro, ri ni jø nari ka ndi ngʉ ni ngbà dhé muzaifu kimwili nǎ ndirigoti kiroho nǎ. Nde, Yova dzá ddo si ko ro fø hali nǎ ró ká ri ka ndi é ngbǎ?
it-1 656
Wa le rɨ nari
Biblia gʉ wa le rɨ nari gʉ. Biblia gʉ kpakpa kʉ ná wa le jø kpø le rɨ ndi rɨ nari gʉ. Mezali ndi ná nyodyu dhi ke po bbo le wa jø nari djo ná lo tso njunju ngazø ná kpa po ná lo na. Ke pori: “Njedha na kʉ nari ká kʉ ie? Nzɨ ndi mbu bblo nari ká kʉ ie? Gʉ adi gʉni nari ká kʉ ie? Ngadhi sababu ro ronga adi vo nari ká kʉ ie? Mbɨ nyǒ djonga adi tɨ nari ká kʉ ie? Føri kʉ dre adi dí wa dza na ná kpa, te teni ná wa ne ndima jø ná kpa. Nzɨ neri ni nja wa ngbʉ ri nyǒ lʉ ná saa na, chø ri chø ver nǎ ná saa na, [bblo ri le drr ndi ro ná saa na], bblo ri tsu le na ná saa na, [bblo ri thʉ le chu lú ná saa na]. Mwisho ri ve si ngabbɨ su bbai, ri ve si sumu pʉ ndi nǎ ro idhalolo dhi su bbai [ri ka ndi liri dhe ma ko le ddi (loroji na, ri ka ndi bbʉ le gʉ dhi dhe maddi) ndirigoti ledhó akili ró (ri ka ndi bbʉ ta dho le ronga ta ná dhe), ndirigoti ri ka ndi hwi le hwi maddi]. Ni nyǒ ka ndi di nga kʉ ná ritsi nja [alkol adi bbí ledhó servo nǎ katikati lu nganga; sa ndi ri sa ro, ni nyǒ djonga di tɨ mbɨ; ni di nga kʉ ná ritsi nja; ni di nga kʉ ná lo d’ra ni thí nǎ ro krʉ; ni nzɨ chu ni ká njini ngbǎ nari nga maddi ri], ni di nga kʉ bbʉbbʉ ná lo nanga tu [nzá ni ka ni d’rae ndrŭ dho ná lo ma na nanga krʉ ni ka ni tutu].”—Mez 23:29-33; Ho 4:11; Mt 15:18, 19.
Mezali tu wa le rɨ nari nǎ ro si ná chelo nanga, ri pori: “Bbʉbbʉ dhé, ri si njini jʉdda dzá katikati nǎ ni ddo nari bbai [ke di ndi nja dda nǎ ko nari bbai ndirigoti ke djǒ nanga ka ndi ngbʉni ngbʉ], ke ka ndi di ndi nja tsú djǒ djó ddo nari bbai mai [ddiddi dda djó bato adi ja bbo nari bbai, wa rɨ ná ke ka ndi li ndidhó shinga hatari na dhonalo kʉ, ke ka ndi njí aksida, ndrŭ ka ndima vó ke ronga vó inga ke ma kana lɨ ma ka ndi ta ddi ndrŭ na ndirigoti ke ka ndi bani nja che lo ma na]. Wa rɨ ná ke ka ndi di ripo ndi ní ɨ: ‘Ma ndrŭ njie nji, ro dhe i nzá koe ma ro ri; ma ndrŭ due du, ro ma nzá chue fø saa ro ri, [ke nzá ka ndi d’i ndi njie ná lo ma, ri nǎ ro sie ná matokeo ma na utso ro ri]. Ma ká si dani ngbá saa na? Ma si ri ki ne godhé [kpadjo saa dho, ke ro ddo ndiro wa djonga ro dhé dá ndi nǎ ro d’e, ro ke ngʉ wa dhi nokpa, ndirigoti ke rib’o ndi si ri ki jø kpakpanga ndi si ba ná saa na].’” Ke si ngʉ njedha dho nari nga kʉ ke mbø sa wa ró bbo nari dhé ri, ro ri kʉ ke djo ndrŭ ndima thí li nzɨ ndirigoti ke dho nzɨ ri ka ndi njínji ri nari dho maddi.—Mez 23:20, 21, 34, 35.
Kiroho nǎ Mali
w04 1/11 31 §2
Kodhó lo zø ná kpa adi dhu ná lo
Loroji na, bbo le gbø ná føri ka ndi si nga djolu le nganyo nari nǎ ro, ro nja saa djo nga ri ka ndi é nga djolu le nganyo nari dho ri. Nja ke ka ndi gbø bbo dhe dzá lo dho. Nja ke ka ndi gbø ndima bbá familia nǎ rie fø nari dho. Godhé ringani ko no nga nari kʉ, bbo le gbø ná føri ka ndi si ngbaribbai ma ledhó afya kʉ nari nǎ ro, ro bbo le nganyo ná føri kʉ le nganga dhé vʉ le njí ná lo. Bbo le gbø “ná føri adi si bbo dhù kʉ le ndí nǎ nari nǎ ro,” føri ró ro njonjo, nga djolu le nganyo nari kʉ “ʉna le nji inga nzɨ lé le ronga tso cho nyo ró nari.” Føri dho, nga djolu ddikpa ke nganyo nari nzɨ le nja ke gbø bbo nari ró ri, ro føri le ka le nja ngbaribbai ma kedhó nganjadha kʉ nyo djo nari ró. Nja ke ka ndi é nzá ndi gbø bbo ro inga gbagbá ndi kʉ ro, ro ke ka ndi é nga djolu ndi nganyo ro. Føri kina, njʉ bí kʉ ná nga lu ndrŭ e njonjo kʉ ná nganjadha na ndrŭ dhó kilo inga ngbaribbai ma ndrŭ di nari djo.
BI 7 DDO 28–BI 8 DDO 3
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | MEZALI 24
Nzɨ bbari ni ró klø sini kpakpalo dhi saa na
it-2 610 §8
Mungu dzá lo djó le nzani nari
Wakristo adi nzadha tso ve ná ndrŭ si ba ná bblonga nja mana na bbo. Yesu pongʉeri ɨ kpa si ba ná le kobe djo: “Hwè na kʉ nari kʉ, chølo djotsina nzani ná ndrŭ, dhonalo ra nǎ Pidhinga si che kpa dho.” (Mt 5:10) Kpa chulo gadha dhi ngab’odha djo ndirigoti fø ngab’odha bbʉ ndima dho ná ke djo nari adi kpa li kpakpa. Føri adi rili kpa tøni chi dhé Mungu dho njati nza kpa nzá ná kpa di riji ndima ché kpa che ma ró. Kpa kʉ udha na Yesu dzá dhe chulu ndima si ba ná ledha djo nari adi rili nzɨ kpa nji addu do maddi. (Ebr 2:14, 15) Bblo kʉ ná nganjadha na Mukristo kʉ Mungu dzá lo djó ndrŭ ndi nzá nari kana, ná føri kʉ bbo na mana kʉ ná lo rie ngbà ke jiri ndi tøni Mungu dho chi ró. “Anidi Yesu ngʉe na ná nganjadha na . . . djø ndi djøngʉe ndi nga ndi rr nari kana kpø dhe djo ro, bbʉbbʉ dhé tsú ba djo ndi dhengʉe ro.” (Flp 2:5-8) “Ke [Yesu] njí le lingʉe ná hwè djotsina, ke vengʉe nzadha ma, pa ndrŭ ndi be nari ma na tso tsú ba djó.”—Ebr 12:2; anja 2Ko 12:10; 2Te 1:4; 1Pe 2:21-23.
w09 15/12 18 §12-13
Ab’o nidhó hwè ronga kpakpalo dhi saa na
12 Mezali 24:10 pori ɨ: “Ni thí ká adi bʉni bʉ vodha ddo dyi nǎ? Ni ró klø si ngʉ sese.” Nja Mezali pori: “Njedha na le thí kʉ nari adi le thí nanga d’ri d’ri.” (Mez. 15:13) Nja kʉ ná Wakristo thí adi bʉni bbo, nja saa na ri ka ndi é kpakpa kpa dho ndima zø Biblia inga ndima ddinga ndima zø ná lo djo. Njaro sala ma nzá ddi ka ndi njini kpa dho bblo ri ndirigoti kpa ka ndima tu ndima tu nja Wakristo ró ro. Bbʉbbʉ dhé, fø hali ka ndi tsu nidhó maisha hatari na.—Mez. 18:1, 14.
13 Ro, bblo kʉ ná nganjadha na ko kʉ nari ka ndi kó ko tsotso ko li ko thí hwè ka ndi bbʉ ko dho ná lo djo. Daudi ndingʉeri ɨ: “Ee madzá Mungu, ma adi hwè ba ni ji ná lo ma nji nari nǎ ro.” (Zb. 40:8) Lo di ko nanga d’o ná saa na, njaro ko tso ka ndi rá si ko bbá kiroho nǎ lo ko nji nari tso bba. Hwè bbʉ ko thí dho ná lo ko nji nari adi rili nzɨ ri d’o ko nanga. Yova rid’ra ko dho nari kʉ njati ko di Biblia zø ndirigoti ko di ngaddi bbo ri djo ró, ko nanga si jini ji ri dho ndirigoti ko si hwè ba ri nǎ ro. (Zb. 1:1, 2; Yak. 1:25) Biblia ma, kodhó njudha ma na chulu, ko ka ko ba “bblo pli kʉ ná lo,” nari ka ndi liri ko thí é hwè na.—Mez. 12:25; 16:24.
w20.12 15
Kodhó lo zø ná kpa adi dhu ná lo
Mezali 24:16 pori: “Chølo dhi ke ka ndi bʉni saba ina, ndirigoti ndi dani da dhé.” Nde, fø verse ká loti bí ina bʉni chenga na, ndirigoti nji zø Mungu nji ná ke djo?
Fø verse nzɨ ripo fø ri. Føri rɨngana ri loti, bí ina bani kpakpalo na ná ke djo inga ngodhé kpakpanga nji ndi ve fø kpakpalo tso ná ke djo.
Bbʉbbʉ dhé, Mezali 24:16 nzɨ loti chenga ndi nji nari djotsina thí “bʉni” ná ke djo ri, ro ri loti bí ina bani kpakpalo na ná ke djo. Loroji na, che kʉ ná i dz’ djó, chølo nji ná ke ka ndi bani afya dhi kpakpalo ma, guvernema nǎ bbobbonga ndi nzá nari ma, inga nja kpakpalo ma na djotsina. Ro, fø verse ridho nari kʉ Yova si ke tsotso koko ndiro ke tøni chi fø lo kana d’e. Adhuri ni tso, ‘Nì mai kpakpalo kʉ ro, ni ká d’erie Yova dzá ndrŭ dhó lo adi bbi bí ina bblo dhé nari ro nja nzá?’ Nde, kpadhó lo ká adi bbi bblo addudho? Ko churi nari kʉ “Yova adi bʉbʉni ná ndrŭ krʉ tsotso koko ndirigoti ke adi d’o nanga d’oni ná ndrŭ nanga chʉchʉ.”—Zb. 41:1-3; 145:14-19.
Kiroho nǎ Mali
w09 15/10 12
Kodhó lo zø ná kpa adi dhu ná lo
Drrdrr, njati ddikpa ke jiri “ndi chi [ndidhó] dza,” inga ndi chi ndoa ró, ringʉ adi ngani ke dhuri ndi tso: ‘Ma dho ká ri si ka nì ma gba mabbá le ma, madzá nzø ma na dhó kimwili nǎ mahitaji tso?’ Ndoa ke chi nari njí, ringʉ adi ngani ke njínji ndirigoti ndi chú nzà gʉ njí. Føri dho, Today’s English Version dhi buku pori ɨ fø lo djo: “Nzɨ chi dza inga ni chi ndoa nzá nidhó nzà gʉ lo tso d’e gbani ndirigoti nzá ni d’e ngbaribbai ma ni si nidhó maisha tsotso ko nari chu ro.” Fø kanuni ká kʉ mana na njʉ ddi?
Ddio. Ndoa ji ndi chi ná ke dho ringani ndi tayarisha ndi bblo fø daraka dho. Rie nì kpakpanga kʉ ke ró ri ró, ringani ke njínji. Bbʉbbʉ dhé, kpakpanga na le njínji nari na mana nga kʉ, le gba ledhó familia nǎ ndrŭ dhó lo tso kimwili nǎ dhé ri. Biblia pori kpetsi ke dho ringani ndi gba ndibbá ndrŭ dhó lo tso kimwili nǎ, kiroho nǎ ndirigoti nja lo kana, dhonalo njati ke njiri fø nzá ró, ke djolu nzá uri ná ke ma da ddi! (1 Ti. 5:8) Føri dho, ndoa ji ndi chi ná ke dho ringani ndi dhu i lo ndi tso: ‘Ma dho ká ri ka ndi ka ngbà ma gba mabbá familia dhó lo tso kimwili nǎ? Ma dho ká ri ka ndi ka ngbà ma dda chutso kpa dho kiroho nǎ? Ma dho ká ri si ka ni ma di Biblia zø bí ina mabbá le ma, madzá nzø ma na na?’ Biblia pori føri kʉ lazima ringani le njí ná lo.—Kum. 6:6-8; Efe. 6:4.
Føri dho, ndoa ji ndi chi ná ke dho ringani ndi ddinga bbo Mezali 24:27 nǎ bani ná kanuni djo. Føri bbai, singba ngba dho maddi ringani ndi ddinga bbo ndi dho ká ri si ka nì ma ndi njí isɨle inga mama dho ringani ndi njí ná njí nari djo. Nzø ji ndima ba ná dza dhi ndrŭ dho ringani ndima ddinga ndima dho ká nzø ngudha si ka nì ma nari djo. (Lu. 14:28) Nì njínji fø chutsoddadha na ná dza dhi ndrŭ dho ri ka ndi kaka ndima pʉ ndima bí kʉ ná kpakpalo ró ro ndirigoti ndima é hwè na ndima dhó ndoa kana.
BI 8 DDO 4-DDO 10
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | MEZALI 25
Kodhó lotidha kana ka ndi kó ko tsotso ná nyodyu dhi kanuni
w15 15/12 19 §6-7
Anjinjí bblo nidhó lotidha dhi kpakpanga na
6 Mezali 25:11 tilo, bblo kʉ ná saa na le po ná lo na mana e bbo nari djo, ri pori: “Bblo kʉ ná saa na le po ná lo kʉ ddiddi or na le thɨ ná matofaa dhi tunda le li feza dhi no nǎ nari bbai.” Or na le thɨ ná matofaa dhi tunda d’arieni bbo. Ro, feza na le thɨ ná no na le li ri ró, ri gʉ adi d’ani bbo pli. Føri bbai, ko tso nǎ lo ka ndi thonga gʉ bbo ndirigoti nja ndrŭ ka ndima nja ri mana na bbo njati ko vʉ lo ko po ná saa bblo ngbà ró. Ká ngbaribbai?
7 Ko ti ná nja lo ka ndi gbani gba lo ko ti na ná ke ka ndi jie ndi rr ná lo na, ro ko chu ri ko ka ko po bblo ná saa nzá ró, ri ka ndi njani nga na mana kʉ nari bbai. (Azø Mezali 15:23.) Loroji na, 2011 nǎ Bi 3 na, Japon nǎ bí kʉ ná vile rɨ d’ringʉe ndirigoti tsunami dhi vʉvʉ sangʉe fø ngø nǎ, angønga lai djonga. Fø bba gʉ nga lú sangʉeni sa ndirigoti ri chengʉe ndrŭ 15 000 djolu. Ngbà mai fø lo løngʉe Yova dzá Dimu ronga maddi ro, kpa njingʉe ndima dho ka ná lo krʉ ndiro ndima pɨ ndrŭ iso Biblia nǎ lo na d’e. Ro, Yova dzá Dimu chungʉeri nari kʉ, fø bba gʉ bí kʉ ná ndrŭ kʉ Wabuda bbá dini nǎ nzá ndima chu lo bbo Biblia djo ro. Føri dho, gadha dhi ngab’odha djo ndima tielo nari rɨngana, le-djoi lingʉe fø kpakpalo na bani ná ndrŭ kpakpa ndirigoti kpa tungʉe addudho ma bblolo nji ná ndrŭ bani fø di ná chelo na nari nanga ndrŭ dho.
w15 15/12 21 §15-16
Anjinjí bblo nidhó lotidha dhi kpakpanga na
15 Bbo na mana kʉ nari nga kʉ po ko po ná lo dhé ri, ro ngbaribbai ma ko ripo nari maddi. Yesu dhingʉe ná ngana Nazareti nǎ Sinagogi nǎ ke ngʉ loti ná saa na, krʉ kʉ ná ndrŭ nanga “kengʉeni ke, ke tso nǎ ro ngʉ si ná bbo thonga ná lo dho.” (Lu. 4:22) Jidha na ko loti nari adi ndrŭ thí ronga lø bbo ndirigoti ri adi rili ndrŭ rr kodhó lo bblo. (Mez. 25:15) Ko ka ko dyø Yesu dhó loroji heshima na ko loti ndirigoti ngbaribbai ma ndrŭ ndima mbu nari djo ko ngaddi nari chulu. Ndi dhi ngana ndima si d’e ndrŭ njingʉe ná kpakpanga Yesu njangʉe ro, ke ndrŭ dhi ri zø njingʉe ndirigoti ke bangʉe saa ndi “ngá bí kʉ ná lo ddidha tso kpa dho d’e.” (Mk. 6:34) Ndirigoti dhu ndrŭ ngʉ ke dhu ná saa na ma nzá dhé ke ngʉngʉe logoti ro che kʉ ná chu nǎ ri.—1 Pe. 2:23.
16 Njaro bblo na ko chuni ná le na ko loti ná saa na, ri ka ndi si kpakpa ko dho ko tilo le na djø ko ko djø ro, ndirigoti heshima na. Njaro ko ka ko mbu ko thei ka ndi po nja lo nari bbai. Njaro fø lo ka ndi banga kodhó familia nǎ ddikpa le na ko loti inga kodhó kutaniko nǎ ddikpa kau na ko loti nari kana. Nde, Yesu ká ngʉ adi loti makali kʉ ná chu nǎ ndi unakpa na, kpa ngʉe ndidhó chøchø ma na ndima kana nga kʉ ná bbakau nari dho? Nzɨ! Ke unakpa gʉngʉeni ndima kana bbo, ie i ká sie ndima djó bbonga nari djó na saa na, ke thɨngʉe kpadhó lo thika jadda ngba dhó loroji ndi bbʉ nari chulu. (Mk. 9:33-37) Wazee ka ndima dyø Yesu “djø ndima djøni” nari chulu shauri ndima bbʉ ná saa na—Gal. 6:1.
w95 1/4 17 §8
Ko ká ka ko cho ko ronga jidha kana bblo njí dho ngbaribbai?
8 Mungu dho ko njínji nari kana, ko krʉ dho ringani ko di ko ronga cho njí dho loroji chulu. Yesu ngʉ adi ndidhó lo rr ná ndrŭ ronga cho njí dho. Ke jingʉe lod’radha dhi njí ji ndirigoti ke ngʉ adi rid’ra ndrŭ dho ngbà ka ndi kó ndrŭ tsotso ná chu nǎ. Ke pongʉeri nari kʉ Mungu dzá lo kʉ nyo bbai ndi dho. (Yohana 4:34; Waroma 11:13) Fø lo ka ndi lø ni ronga maddi. Yesu bbai, ni ká adi ribba nja ndrŭ nja ni kʉ na ná hwè nì lod’radha dhi njí kana? Nzá ni nji nodha ro, atilo ro kutaniko nǎ nja ndrŭ na ngbà thoe ni nyǒ ná lo djo. Njati ni nzi ddikpa ke ni rá na lod’ra ró, ane ke tsotso ni ka ni kó ná chu ndiro ke ba bbʉbbʉ kʉ ná hwè, kodhi ngano ná Mungu Yova djo ndi loti nja ndrŭ dho nari kana d’e.—Mezali 25:25.
Kiroho nǎ Mali
it-2 399
Djø le djøni nari
Djø le djøni ná sifa na kʉ ná ke e udha na ndirigoti ke adi kpakpanga ba. Fø ke nzɨ adi ribba ndi bʉni tse inga ndi bbá ndidhó bblo nyi tso ri. Njati ddikpa ke é fø sifa na nga ró, føri ka ndi si nzɨ ke ndi mbu bblo inga njedha na ke kʉ nari nǎ ro. Føri kina, ri ka ndi é ke kʉ udha na nga inga ke kʉ ngab’odha na nga nari dho. Anja mezali po nga kʉ djø le djøni ná sifa na ná ke djo ná i lo di: “Nzɨ ndi nǎ thø tso cho ná ke kʉ ddiddi d’ri ró ukuta d’rini ná vile bbai.” (Mez 25:28) Ke tso kʉ pʉlʉ, krʉ kʉ ná che kʉ ná ngaddidha si ndi nǎ ro ro, nari ka ndi cho ke che kʉ ná lo njidha dho.
BI 8 DDO 11-DDO 17
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | MEZALI 26
Adi da “rrchu ná ke” ró ro
it-2 729 §6
Dji
Dyi dhi saa inga dji dhi saa. Koddo le kongʉe ná ngø nǎ kazz ma, gri ma na ngʉ adi o bbo, ná føri ka ndi é dyi dhi saa inga dji dhi saa. (Anja Zb 32:4; Wim 2:11, maelezo ya chini) Bí 4 dza katikati djó ro kpø bi kumi dzá katikati djo nzɨ dji adi kó bbo ri. Ri kʉ nzɨ djí kó bbo ná fø saa na i ndrŭ adi nyo tso nju ri. Mezali 26:1 dhori nari kʉ, nyo tso njudha dhi saa na kó ná føri nga ngʉe kawaida kʉ ná dji ri. (Anja 1Sa 12:17-19.) Djø dhé nga djø ná saa na, nzɨ dji adi kó bbo ri. Ri kʉ djø nga djø ná saa nari dho, fø saa na dji kó ró, gri adi o bbo le ró. (Ezr 10:9, 13) Fø saa na, bblo le chi ná dza nǎ le adi le mbu bblo.—Isa 4:6; 25:4; 32:2; Yob 24:8.
w87 1/10 19 §12
Ó le o le na nari adi bblolo bbʉ
12 Njaro nja ndrŭ dhó lo riu nari kʉ le lø ddikpa chu ro ndima dho, Mezali 26:3 ridho ná iri bbai, ri pori: “Fimbo kʉ farasi dho, zǎ tso na le lí ri tso ledha dho ná ritsi kʉ Kana dho, ndirigoti tsɨ kʉ rrchu ná ke dzi dho.” Nja saa na Yova ngʉ adi ndidzá njí dhi kpa Waisraeli bba ndiro kpa nzani ndima nganga nji ná lo djotsina d’e: “Kpa tsangʉe tsa Mungu tso nǎ ro si ná lo ro; ndirigoti kpa nzɨ ngʉ adi heshima bbʉ pli ngbeni ná ngana kʉ ná ke bbʉ ná shauri dho ri. Føri dho, ke bbangʉeri kpakpalo si kpa djo; ndirigoti kpa tsotso ka ndi koe ná ndrŭ ro nzá bangʉeni ri. Kpakpalo na kpa bangʉeni ná saa na, kpa nzingʉeri Yova tso ke kó ndima tsotso; føro ke gøngʉe kpa gø kpadhi nzadha nǎ ro.” (Zaburi 107:11-13) Føro mai, rrchu ná nja kpa d’yungʉe ndima thí kpakpa dhé ndima dho le bbʉngʉe ná nizamu dho: “Kpakpa d’yu ndidhó lo ronga b’lo le o ndi na bicha nari goti ná ke nanga le si d’ri chʉ ndirigoti ke ro nzɨ si gø ri.”—Mezali 29:1.
it-2 191 §4
Tsú le tsu nari
Mezali le ti nari. Pi Sulemani pori ɨ “Rrchu ná ke dho ndidhó lod’ra ná ke kʉ ddiddi vo rili ndi kó ronga vó ná ke [tsukpa rili ndi ngʉ ná ke] ndirigoti dda bbai fudjo jø ndi na ná ke bbai.” Føri dho, rrchu ná ke dho ndi kpe ná proje d’ra ná ke adi rili nzɨ ndi kpe ná lo njini, nja chu nǎ le ka le pori føri kʉ tsukpa ke ndi ngʉ ri. Bbʉbbʉ dhé, fø ke kpe ná lo ro nzɨ njini ri, nari ka ndi bbʉ kpakpalo dhé ke dho.—Mez 26:6.
Kiroho nǎ Mali
it-1 846
Rrdha
Njati ddikpa le di rrchu ná ke dhó lo goti ngʉ “kedhó rrdha bbai” inga ke tso nǎ ro si ná rrdha bbai ró, fø ke rili ndidhó ngaddidha ma, ndi nji ná lo ma na é fø rrchu ná ke dhó ri bbai. Ndiro nzɨ le ngʉ, rrchu ná ke bbai ró, mezali bbʉ i shauri ko dho: “Nzɨ ngʉ rrchu ná ke dhó logoti rrdha na.” Nja chu nǎ, fø Mezali 26:4, 5 ridho nari kʉ, kedhó rrdha na ni kedhó logoti ngʉ “nari kana,” ni dhori ke dho nari kʉ kedhó lo krʉ kʉ rrdha ndirigoti ke ti ná lo krʉ na mana kʉ nga ró, føri ka ndi é bblo.
BI 8 DDO 18-DDO 24
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | MEZALI 27
Ngbaribbai ma ko adi faida ba bbʉbbʉ bbakau dhó ro nari
w19.09 5 §12
Yova adi ndidzá djø ndima djø ná njí dhi ndrŭ nja mana na
12 Djø ndi djø ná ke adi ndi dho le bbʉ ná shauri kó hwè na. Loroji na: Addiri nari kʉ ni kʉ njudha dhi ngana. B’lo ni tilo bí kʉ ná ndrŭ na nari goti, kpa kana ddike dzi ni nga koti, ro ke pori ni dho nari kʉ ni ku djó kʉ nyo dza ri. Bbʉbbʉ dhé, ni nzá ka ni mbu ni bblo ri. Ro, ni ka ni po mbai nidhi djona inga nidhi vena dho, fø lo ke po ni dho nari dho. Bbʉbbʉ dhé, ni ka ni bae hwè bbo njati føri le poe ni dho anziro dhé ró! Føri nganga bbai ko dho ringani ko é djødjøni ná ndrŭ ndirigoti nì mbai po ná ndrŭ kodhi djona inga kodhi vena bbʉ kodhó lo u ná shauri ko dho ná saa na. Ringani ko nja kodhi djona inga kodhi vena kodhó kau bbai, nga mbuba bbai ri.—Azø Mezali 27:5, 6; Gal. 4:16.
it-2 491 §3
Le lai
Mezali ko ronga cho ko é chi ndirigoti ko li ko thí li ko lai djo, ndirigoti ri ripo ko kó ko lai tsotso mahitaji dhi saa na. Ri pori ɨ: “Nzɨ bba nidzá kau inga nidzá baba dzá kau, ndirigoti nzɨ tsu nidhi djona bbá dza na kpakpalo na ni bani ná dyi. Chøchø kʉ le kuso ná le dzá bblonga dada [sha·khenʹ] da ngana kʉ ná le-djo djolu.” (Mez 27:10) Iga ndini ná lo ridho, ri kʉ bblo le chini familia nǎ bbo le ji ná le na ndirigoti le ne le tsotsokodha ke dhó ro, da ngana kʉ ná familia inga le-djo dhó ro le le tsotsokodha ne nari djolu dhonalo njaro nzɨ ri ka ke dho ndi kó ni tsotso tse ri.
Jadda kpa, nidhó maisha ká sie ngbǎ?
7 Yehoashi dhó che kʉ ná lonangavʉdha nǎ ro ko ka ko ba ná ddikpa somo kʉ, ringani ko vʉ nì ka ndima é bblo kʉ ná matokeo na ko djo ná bbakau, føri kʉ jiji Yova ná ndrŭ ndirigoti nì rine ndima bbʉ hwè ke dho ná ndrŭ. Ri nzá ngani ko di kau nji ddiddi ma na kodhó cho kʉ ná ndrŭ na dhé ri. Anonga nari kʉ, Yehoashi ngʉe jadda pli ndidzá kau Yehoiada dho. Adhu i lo ni tso ni vʉ ni dho ná bbakau djo: ‘Kpa ká adi ma tsotso kó nì ndiro ma li madhó udha kpakpa Yova djo d’e? Kpa ká adi ma li kpakpa nì nja ma njinjí Mungu dhó kanuni na d’e? Kpa ká adi loti Yova ma, kedzá bbo na mana kʉ ná bbʉbbʉlo ma na djo nì? Kpa ká adi heshima bbʉ Mungu dhó kanuni dho nì? Kpa ká adi shauri bbʉ ma dho madhó lo uri ná saa na nì?’ (Mez. 27:5, 6, 17) Bbʉbbʉ dhé, njati rie nzá nidhó bbakau jirie Yova ri ró, føri nga kʉ nidhó lo u ná kpa ri. Ro, njati nidhó bbakau é ngbà ji Yova ná kpa ró, kpa sie tayari ndima kó ni tsotso krʉ ddo ró!—Mez. 13:20.
Kiroho nǎ Mali
w06 15/9 19 §12
Mezali dzá buku nǎ bbo na mana kʉ ná lo
27:21. Ndrŭ má ko ná saa na ko nji ná lo adi ko ká kʉ ngbǎ di ná ndrŭ ma nari dhǒ. Ko adi ridho ko kʉ nyenyenga na njati ndrŭ má ko ná saa na ko dhori nari kʉ Yova ddiro dhé kaka madha dho ndirigoti ko di ra anzi ke dho ko njínji nari na ró. Føri ró ro njonjo, njati ko ba ná madha chulu ko di ko nja pli ró, føri ridho ko nga kʉ nyenyenga na ri.
BI 8 DDO 25-DDO 31
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO MEZALI 28
Chelo nji ná ke ma kana njonjonga chølo nji ná ke na
w93 15/5 26 §2
Ni ká adi Yova dyø ni thí nǎ ro krʉ i nì?
“CHØLO dhi ndrŭ kʉ sir di ndi djo ná jadda simba bbai.” (Mezali 28:1) Kpa kʉ udha na, kpa ndima thí li Mungu dzá lo djo, ndirigoti nga nǎ do ro kpa ra anzi dhé Yova dho ndima njínji nari na njati rie hatari dhi lo tso ró ma kpa hwini ri ró.
it-2 1139 §3
Lo le famu nari
Ri tø ná nga nǎ ro ndima thika le ná ndrŭ. Anzi ra chenga njidha na ná ke nzɨ adi ndi thí li Mungu djo lonanga ndi vʉ ndirigoti lo ndi kpe nari kana ri. (Yob 34:27) Ndi thí tso ndi chi nari chulu, fø di ná ke adi rine nzɨ ndi d’i ndi vʉ ná chu kʉ che nari utso ndirigoti ke adi rine nzɨ ndi famu lo. (Zb 36:1-4) Njati ke di riddi ndi madha bbʉ Mungu dho ma ri ró; ke adi ndrŭ ji ná lo i li anziro Mungu ji ná lo djolu, ke i vʉri ndi njiri fø nari djotsina. (Isa 29:13, 14) Ke adi ndidhó fø lo tso ngʉ sese i ndi ripo nari na, føri kʉ “kpà dhi lo” dhé, (Mez 10:23) ndidhó ngaddidha kana, ke nzɨ lo dzá lɨnga nja ri, ke njini zǎ bbai ndirigoti rrchu nari bbai, kpø ndi vé ripo nzɨ nyi njani ná Mungu nzɨ ndi nji ná chelo inga chenga utso d’i ri ná nga djo, ke riddi nzɨ Mungu ndi nja ri. (Zb 94:4-10; Isa 29:15, 16; Yer 10:21) Ndidhó nyi ma, ndi nji ná lo ma na chulu ke ripo ɨ: “Yova ro nga kʉ ri” (Zb 14:1-3) ndirigoti ke nzɨ ‘ndi thí ro ma li fø lo djo ddi ri.’ Ke nzɨ riji Biblia nǎ kanuni ddá chutso ndi dho ri nari dho, ke nzá ka ndi ndo longa ro bblo ri, inga ndi nja kpà dhi lo ma kana njonjonga chø kʉ ná lo na ndirigoti ndi vʉ lonanga bblo ri.—Mez 28:5.
it-1 1211 §4
Chi le tøni Mungu dho nari
Ri ka ndi kaka ko má chø kʉ ná chu na, nga kodhó ngaddidha chulu dhé ri, ro kodhó udha ma, Yova na ko chini bbo nari ma, kedhó gødha dhi kpakpanga ma na djo ko ko thí li nari chulu. (Zb 25:21) Mungu tsoni ko dho nari kʉ ndi sie “ngali” ndirigoti “nga tso le nyi ná nga,” ndiro ndi b’o chø lo kana bbí ná ndrŭ ronga d’e. (Mez 2:6-8; 10:29; Zb 41:12) Kpa riji ndima tso uni Yova na nari adi rili kpadhó maisha é bblo, føri rili kpa rá mbrø kpø ndima e ra ná ngana. (Zb 26:1-3; Mez 11:5; 28:18) Ddiddi Yobu d’ingʉe ri utso nari bbai, chølo dhi ke adi nzani ndi kʉ ndrŭ dhó pidhinga tsena nari dho ndirigoti ke adi dhe nga kʉ chø ná ke bbai dhé, ro Yova pori ndi chu chi kʉ ná ke dhó shinga chu ndirigoti ke pori fø ke dhó wɨ si di theinga dho, kedhó gosi ná ddo sie ndi nǎ ngoi na ndirigoti ke ka si tsu bblolo kana. (Yob 9:20-22; Zb 37:18, 19, 37; 84:11; Mez 28:10) Ddiddi Yobu dhó lo ngʉe nari bbai, ri nga kʉ mali i kʉ mana na bbo ri, ro ri kʉ chi ddikpa ke kʉ nari i adi rili ke é mana na ndirigoti ke ba heshima ri. (Mez 19:1; 28:6) Chølo nji ná ke dzá nzø le ka le nzi hwè na kʉ ri (Mez 20:7), dhonalo kpa ba bblo kʉ ná wɨ. Føri i kʉ kedhó loroji ma, ke ró bblo dho tini nari nǎ ro si ná faida ma, ke ba ná heshima ma na.
Kiroho nǎ Mali
w01 1/12 11 §3
Ri ka ndi kaka ni pʉ loroji dhi le thí dhi dhe ni ró ro
Bbo le le thí li le djo nari. Ndima thí dhi dhe na kʉ ná bí kʉ ná ndrŭ ngʉ riddi nga fø dhe kʉ ndima ró ri kpø ri ra nzanza ndima ro ná nga djo. Anziro nzɨ kpa ngʉ adi rine ndima chulo ndima ró fø dhe djo inga kpa ngʉ adi fø lo nja nga kʉ lazima ri. Føri bbai, njaro nja ndrŭ ka ndima di riddi nari kʉ, ndima dhó kiroho ro nzá ka ndi tsu hatari na ri dhonalo ndima nji ddo bí b’lo Wakristo ndima kʉ nari kana. Føri dho kpa nzá ka ndima di ndima dhó kiroho nǎ lo nanga ro ne bblo ri kpø ndima dhó lo tso ra si che ná nga djo. Ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo le no mtume Paulo pongʉe ná lo nga ndiro nzɨ le li le thí bbo le djo ró, ke pongʉeri ɨ: “Njati ddikpa ke di riddi b’lo ndi tøni ri ró, ke nja ndi bblo ndiro nzɨ ndi bʉni ró.” Ri kʉ nyodyu dhi lo ko d’i ko kʉ nzá kaka ná ndrŭ nari utso ndirigoti ko di kiroho nǎ ká kodhó lo kʉ ngbǎ ma nari nanga ne bí ina.—1 Wakorinto 10:12; Mezali 28:14.