LONGANEDHA DHI RI 25
DYI 96 Mungu dzá kitabu kʉ bbò mali
Yakobo dhe nari njí ke d’rangʉe ná unabi nǎ ro ko ka ko ba ná somo—Sehemu ya 2
“Ke bbʉngʉe kpa krʉ dho nja ke ddiro dho ka ná ledha.”—MWA. 49:28.
RI NǍ LO
Yakobo dhe nari njí ke d’rangʉe ndidzá 8 kʉ ná nzø djo ná unabi nǎ ro ko ka ko ba ná somo.
1. I lo nǎ ká ko si loti ngbá lo djo?
YAKOBO ddui njungʉe ndima tso ke kuso ndirigoti kpa ngʉ ndima dhi baba ngʉ d’ra ndima kana nja ke ddiro djo ná lo rr li ndima li ndima d’yu ro. Anziro e ná lo dhoeri nari bbai, Yakobo d’rangʉe Rubeni ma, Simeoni ma, Lawi ma, Yuda ma na djo nari ngʉe njaro nzá djo kpa ddingʉe nga ná lo. Føri dho, njaro kpa ngʉ ji ndima rr 8 gʉ ma ná nja kpa djo ke ka ndi sie po ná lo. Nde, akotilo Zabuloni ma, Isakari ma, Dani ma, Gadi ma, Asheri ma, Naftali ma, Yosefu ma, Benyamini ma na djo ke d’rangʉe ná lo nǎ ro ko ka ko ba ná somo djo di.a
ZABULONI
2. Yakobo ká d’rangʉe ngbá lo Zabuloni djo ndirigoti fø lo ká njingʉeni ngbaribbai? (Mwanzo 49:13) (Anja kisanduku maddi.)
2 Azø Mwanzo 49:13. Yakobo d’rangʉeri nari kʉ, Zabuloni nǎ gø ka ndima sie di jʉdda tsotso lu ndirigoti koddo koni ná ngø nǎ angønga laidjó. B’lo cho da chøchø 200 djolu nari goti, Zabuloni dzá bbu bangʉe ndima dho le bbʉngʉe ná eneo. Fø nga ngʉe Galilaya dhi jʉdda ma kana Mediteranea dhi jʉdda na. Musa d’rangʉe ná unabi nǎ, ke pongʉeri ɨ: “Anji hwè, Ee Zabuloni, bbaidjo ni vʉ ná saa na.” (Kum. 33:18) Njaro føri na mana ngʉe nari kʉ, Zabuloni dzá bbu dho ri ka ndi ée sʉsʉ ndima njí turusa d’i ngø nǎ ndrŭ na dhonalo kpadhó nga ngʉe aro kʉ ná jʉdda kana. Njati rié ngbǎ ma lo ngʉe ri ró, Zabuloni nǎ gø ka ndima njie hwè dho ná lo ngʉe nì dhé.
3. Addui ká ka ndi kó ko tsotso ndiro ko nanga di jini kodhó kʉ ná ritsi dho d’e?
3 Ko ká ka ko ba ngbá somo? Njati rié ngbaga ma ko di inga ngbadi ná lo lu ma ko da ri ró, hwè na ko ka ko é dho ná lo kʉ nì dhé. Ndiro ko é hwè na krʉ ddo ró d’e, ringani ko nanga di jini nì kʉ kodhó ná ritsi dho. (Zb. 16:6; 24:5) Nja saa na ri ka ndi é sʉsʉ ko li ko thí nga kʉ kodhó ná ritsi djo, kodhó bblo kʉ ná ritsi djo ko lie ko thí nari rɨngana. Føri dho, amburi ni di ni thí li nidhó maisha nǎ e ná bblo ritsi djo ndiro ni é hwè na d’e.—Gal. 6:4.
ISAKARI
4. Yakobo ká d’rangʉe ngbá lo Isakari djo ndirigoti fø lo ká njingʉeni ngbaribbai? (Mwanzo 49:14, 15) (Anja kisanduku maddi.)
4 Azø Mwanzo 49:14, 15. Yakobo mangʉe Isakari ke ngʉ adi njínji kpakpanga na nari dho. Ke pongʉeri nari kʉ, Isakari kʉ kpakpanga na li o ná no d’u ná ddikpa zǎ bbai. Føri kina, Yakobo pongʉeri nari kʉ, Isakari ka ndi bae bblo pli kʉ ná ngø. Yakobo pongʉe ná fø lo njingʉeni nji dhonalo Isakari nǎ gø bangʉe bbo nǎ nyo ngʉ adi o ná nga, Yordani dhi dda tsoro lu. (Yos. 19:22) Bbʉbbʉ dhé, kpa njingʉe njí kpakpanga na bbo ndiro ndima bbɨ ndima bangʉe ná nga d’e, ro føri kina kpa njingʉe njí kpakpanga na nja ndrŭ tsotsokodha dho maddi. (1 Fa. 4:7, 17) Loroji na, juji Baraka ma, nabi Debora ma na nzingʉeri Waisraeli si ndima tsotso ko ndiro ndima njí lɨ Sisera tso ró ná saa na, Isakari dzá bbu ngʉe kpa tsotsokodha dho singʉe ná bbu kana. Ndirigoti nja saa na ma kpa ngʉe tayari ddi lɨ njidha dho.—Amu. 5:15.
5. Ri ká ngani ko di njínji kpakpanga na addudho?
5 Ko ká ka ko ba ngbá somo? Isakari dzá bbu njingʉe njí kpakpanga na nari Yova njangʉe mana na nari bbai, ke adi ndidzá njí kana ko njínji kpakpanga na nari nja mana na bbo. (Muh. 2:24) Loroji na, akotilo kpakpanga na adi njínji kutaniko ronga b’odha dho ná le-djoi djo di. (1 Ti. 3:1) Fø le-djoi nzɨ adi kimwili nǎ ndrŭ adi nji ná lɨ nji ri, ro kpa adi njínji kpakpanga na ndiro ndima b’o le-djoi ma, le-vei ma na ronga sa ka ndi sa kpa kana kau Yova na ná lo ró d’e. (1 Ko. 5:1, 5; Yud. 17-23) Føri kina, kpa adi njínji kpakpanga na ndiro ndima tayarisha ndirigoti ndima bbʉ kpakpa adi kutaniko li ná hotuba d’e.—1 Ti. 5:17.
DANI
6. Dani dzá bbu dhona ká ngbá njí bbʉngʉeni? (Mwanzo 49:17, 18) (Anja kisanduku maddi.)
6 Azø Mwanzo 49:17, 18. Yakobo d’rangʉeri nari kʉ, Dani kʉ ddiddi ndi djolu da ná zǎ tso ro lɨ tá ná ddikpa su na, føri i kʉ; lɨ dho le ngʉ adi njínji na ná farasi ma, ndi djó d’a ná ke ma na. Dani nǎ gø ngʉe nga nǎ do ro ndirigoti kpa ngʉe tayari ndima njí lɨ Israeli nǎ ndrŭ tsɨ dzá mbubai tso ró. Koddo koni ná ngø na Waisraeli ngʉ ra ná saa na, Dani dzá bbu i ngʉ bbí nja bbu krʉ goti ro. Ndirigoti “kpa ngʉe aluti ro ngʉ ndrŭ tsɨ ronga b’o ná dzamu.” (Hes. 10:25) Nzá mai nja ndrŭ ka ndima njangʉe kpa ngʉ nji ná fø njí ro, føri ngʉe bbo na mana ngʉe ná njí.
7. Yova dzá njí kana bbʉni kodhó ná njí krʉ dho ká ringani ko di ko mbu ngbaribbai?
7 Ko ká ka ko ba ngbá somo? Ni ká d’erie ni dhona bbʉeni ná njí ro nji b’lo i ni riddi nari kʉ, nja ndrŭ nzá njae ni njie ná njí ro ri ro? Njaro ni koe nga tsotso Pidhinga dzá dza nanga ʉdha na inga ri ronga thidha na, njaro ni bbʉe ni asamble nǎ njí tsotsokodha dho inga njaro ni njie nja njí ki ro maddi. Njati rié fø ni njie ri ró, mbai bbo nidhó nga tsotsokodha dho! Krʉ ddo ró adi ngano nari kʉ, Yova adi ni nji ndi dho ná lo krʉ nja nì dhé ndirigoti ke adi ri nja mana na bbo. Ke e hwè na bbo ni njínji ndi dho ná saa na, nga ni rine ndrŭ bbʉ madha ni dho nari dho ri, ro ni riji ni dhǒ ni ji ndi bbʉbbʉ nari dho.—Mt. 6:1-4.
GADI
8. Ká addudho ringʉe sʉsʉ Israeli dzá mbubai dho ndima tá lɨ Gadi nǎ gø tso ro? (Mwanzo 49:19) (Anja kisanduku maddi.)
8 Azø Mwanzo 49:19. Yakobo pongʉeri nari kʉ, ngadhʉ ná kpa ka ndima sie lɨ ta Gadi tso ro. B’lo cho da chøchø 200 djolu nari goti, Gadi nǎ gø løngʉe Yordani dhi dda tsoro nga, dyi si ná nga laidjó ndi ngʉe ro ndirigoti fø nga tsotso lu ngʉe kpadhó mbubai ngʉe ná ndrŭ tsɨ bí. Føri dho, ringʉe sʉsʉ fø ndrŭ tsɨ kana ngʉe ná mbubai di lɨ tá kpa tso ro. Ro, Gadi dzá bbu njangʉeri nari kʉ, ri kʉ bblo ndima di fø ga dhonalo ri ngʉe bblo ndima dhó miya ronga ka ndi b’oeni nǎ ná nga. (Hes. 32:1, 5) Bbʉbbʉ dhé, Gadi nǎ gø ngʉe nga nǎ do ro ngʉe ná ndrŭ. Føri djolu pli, kpa lingʉe ndima thí Yova ka ndi sie ndima tsotso ko ndiro ndima njí lɨ ndima dhó mbubai tso ró ndirigoti ndima b’o ndima dho ke bbʉngʉe ná eneo ronga d’e nari djo. Cho bí kana, kpa chongʉe ndima bbá bbasødda ndiro kpa kó nja bbu tsotso nja kpa lø Yordani nǎ dyi tsu ná nga laidjó nga d’e. (Hes. 32:16-19) Kpa lingʉe ndima thí Yova ka ndi b’oe ndima bbá dhi ma, ndima dhi nzø ma na ronga lɨ dhi ngana kpetsi kpa kʉ ná saa na nari djo. Yova lengʉe kpa ronga nga nǎ do ro kpa ngʉe nari ma, kpa bbʉngʉe ndima nja ndrŭ tsotsokodha dho nari ma na djotsina, nga mai ri ngʉe sʉsʉ kpa dho ro.—Yos. 22:1-4.
9. Ko li ko thí Yova djo ró ká ko ka ko vʉ lonanga ngbaribbai?
9 Ko ká ka ko ba ngbá somo? Ndiro ko ra anzi Yova dho ko njínji kpakpalo dhi saa na nari na d’e, ringani ko di ko thí li ke djo. (Zb. 37:3) Njʉ, bí kʉ ná ndrŭ adi ndima li ndima thí Yova djó nari dhǒ: ndima ndima bbʉ kiteokrasi nǎ nga chidha dhi njí tsotsokodha dho nari ma, ndima njínji bbo uhitaji kʉ ná ngana nari ma, nja njí tsotso ndima kó nari ma na chulu. Kpa adi rinji fø dhonalo kpa urieri u nari kʉ, krʉ ddo ró Yova si ndima dhó lo u ná lo tso gba nì dhé.—Zb. 23:1.
ASHERI
10. Asheri dzá bbu ká nyingʉe ngbá lo ndima nji nari? (Mwanzo 49:20) (Anja kisanduku maddi.)
10 Azø Mwanzo 49:20. Yakobo pongʉeri nari kʉ, Asheri dzá bbu ka ndi sie mali ba bbo ndirigoti fø lo njingʉeni føri nganga bbai. Asheri nǎ gø bangʉe bbo nǎ nyo ngʉ o ná nga. (Kum. 33:24) Føri kina, kpadhó eneo ngʉe Mediteranea dhi jʉdda kuso ndirigoti bbú ngʉ adi thʉni Sidoni na ná nga kuso. Nì mai ri kʉ fø ro, Asheri dzá bbu nzá pʉngʉe Kanaani nǎ ndrŭ tsɨ fø ngø nǎ ro ri. (Amu. 1:31, 32) Kpa ngʉe mali na bbo ndirigoti kpa ngangʉe Kanaani nǎ ndrŭ tsɨ dhó che kʉ ná nyi dyødha tso nari dho, Asheri dzá bbu ngangʉe Yova ji ndima njí ná lo ndima be pá nari tso. Loroji na, juji Baraka ma, nabi Debora ma na nzingʉeri Waisraeli si ndima tsotso ko ndiro ndima njí lɨ Wakanaani tso ró ná saa na, Asheri dzá bbu nzá singʉe nga tsotsokodha dho ri. Føri dho, kpa nzá njangʉe Waisraeli tsotsokodha dho Yova njingʉe “Megido dhi dda chulu” ná ke dho le nanga keni ná ddù ro ri. (Amu. 5:19-21) Ri njani nari kʉ, Baraka ma, Debora ma na ngʉ lɨ djó ndima si ná dyi ngo nari Asheri dzá bbu rrngʉe ná saa na, kpa djo do pangʉe bbo. Fø dyi nǎ kpa ngʉ ringo ɨ: “Asheri dzá bbu die jʉdda tso ró nzɨ ndi njínji ro.”—Amu. 5:17.
11. Ká addudho ringani ko é bblo kʉ ná nganjadha na kimwili nǎ ritsi djo?
11 Ko ká ka ko ba ngbá somo? Ko adi riji ko njí ko dho ka ná lo krʉ Yova dho. Ndiro ko njiri fø d’e, ringani ko pʉ i dz’ dzá ndrŭ e kimwili nǎ ritsi djo na ná nganjadha ko ró ro. (Mez. 18:11) Ko adi kpakpanga nji nja ko é bblo kʉ ná nganjadha na mbø djo d’e. (Muh. 7:12; Ebr. 13:5) Ko nzɨ adi ribba nzá kodhó lo u bbo kimwili nǎ ná ritsi ko ne nari cho ko tso Mungu dho ko njínji nari ró ri. Føri rɨngana, ko adi kodhó saa ma, kodhó kpakpanga ma na bbʉ Yova dho chu ko churi nari kʉ, bbʉbbʉ kʉ ná le ronga b’odha ma, bblo kʉ ná maisha ma na sie gosi ná saa na dhé ro.—Zb. 4:8.
NAFTALI
12. Yakobo d’rangʉe Naftali djo ná lo ká njingʉeni ngbaribbai? (Mwanzo 49:21) (Anja kisanduku maddi.)
12 Azø Mwanzo 49:21. Yakobo pongʉeri nari kʉ, Naftali ka ndi sie “bblo pli kʉ ná lo ti.” Njaro føri ngbaribbai ma Yesu ngʉ loti ndidhó lod’radha dhi njí kana nari dhǒ. Yesu dingʉe bbo Naftali dzá bbu dhó eneo nǎ, Kapernaumu dhi bba gʉ. Ri kʉ føri dzá lo dho i le nzingʉe Kapernaumu “ke nganga dzá bba.” (Mt. 4:13; 9:1; Yoh. 7:46) Ndirigoti Isaya d’rangʉe ná unabi nǎ ke pongʉeri nari kʉ, Yesu ka ndi ée “ddikpa bbò kadha” Zabuloni ma, Naftali ma na nǎ gø dho. (Isa. 9:1, 2) Ndidhó longaddidha chulu, Yesu ngʉe “ndrŭ krʉ djó nga í ná bbʉbbʉ kadha.”—Yoh. 1:9.
13. Ko ká ka ko chu ko ti ná lo hwè bbʉ nì Yova dho nari ngbaribbai?
13 Ko ká ka ko ba ngbá somo? Yova adi ndi thí li ko po ná lo ma, ngbaribbai ma ko ripo nari ma na djo. Ndiro ko ti ná lo bbʉ hwè Yova dho d’e ká ringani ko “tilo bblo pli” ngbaribbai? Ya kwanza, ringani ko di bbʉbbʉlo ti. (Zb. 15:1, 2) Ya pili, ringani ko di kpakpa ka ndi li nja ndrŭ ná lo ti. Loroji na, ko ka ko má kpa bblolo kpa njí ná saa na, ro nzɨ ko di rimbu ko ti chelo kpa djo inga nzɨ ko di kpa dhé nja kosa dhi ri. (Efe. 4:29) Ko ka ko mburi ko é bblo lo tso nga nja ndrŭ na ná ndrŭ ndiro ko di lod’ra kpa dho Yova djo d’e.
YOSEFU
14. Yosefu djo d’rangʉeni ná unabi ká njingʉeni ngbaribbai? (Mwanzo 49:22, 26) (Anja kisanduku maddi.)
14 Azø Mwanzo 49:22, 26. Yakobo nanga jingʉeni bbo ndi ddu Yosefu dzá lo dho. Yova vʉngʉe ke “ndi djoi kana ro” ndirigoti Yova njingʉe njí ke na pekee kʉ ná ddikpa chu nǎ. Yakobo nzingʉe ke “ndi kpa ó ná tsú kotɨro tø ná tsú.” Yakobo nganga i ngʉe fø tsú ndirigoti Yosefu i ngʉe fø tsú ró ro tøngʉe ná tsú. Yosefu ngʉe Yakobo bbá bbo ke jingʉe ná le, Raheli dzá sidjo ngba. Yakobo pongʉeri nari kʉ, Yosefu ka ndi bae Lea dzá sidjo ngba, Rubeni ka ndi bae ná wi. (Mwa. 48:5, 6; 1 Ny. 5:1, 2) Fø unabi njingʉeni Yosefu dzá aro kʉ ná nzø, Efraimu ma, Manase ma na ngʉngʉe Israeli nǎ aro kʉ ná bbu ndirigoti kpa bangʉe ndima nganga dhó eneo ná saa na.—Mwa. 49:25; Yos. 14:4.
15. Nga kʉ chø ná lo njingʉeni ndi ró ná saa na ká Yosefu njingʉeri ngbǎ?
15 Føri kina, Yakobo d’rangʉeri nari kʉ, mbrr dza ná kpa “dzangʉe mbrr ke [Yosefu] djo ndirigoti kpa rangʉe anzi ndro ndima ke ndro nari na.” (Mwa. 49:23) Føri na ke ngʉ loti Yosefu djoi djo, kpa njingʉe dda ke na, kpa njingʉeni ke na nga nǎ jidha ro ndirigoti kpa lingʉeri ke nzani bí kʉ ná kpakpalo kana. Nì mai ri kʉ fø ro, Yosefu nzá ndrongʉe ndi djoi inga ke nzá tingʉe chelo ro Yova djo ndi ró njingʉeni ná lo dho ri. Føri rɨngana, Yakobo pongʉeri nari kʉ: “[Yosefu] dhó mbrr-sø mangʉe ri e ná nga nganga nǎ ndirigoti ke thó ngʉe kpakpanga na dhé ndirigoti dhʉdhʉ.” (Mwa. 49:24) Yosefu lingʉe ndi thí Yova djo kpakpalo lu ndi ngʉ da ná saa na ndirigoti ke nzá njingʉe ndi djoi zø dhé ri, ro ke njingʉeni kpa na bblo kʉ ná chu nǎ maddi. (Mwa. 47:11, 12) Yosefu bbangʉe ndi dangʉe lu ná kpakpalo ddi longa ndi dho. (Zb. 105:17-19) Føri lingʉeri Yova njínjí ke na ké dho le nanga keni ná chu nǎ.
16. Ko ká ka ko dyø Yosefu dhó loroji ngbaribbai kpakpalo lu ko da ná saa na?
16 Ko ká ka ko ba ngbá somo? Kpakpalo lu ko da ná saa na, nzɨ ko vi Yova ma, ko djoi ma, ko vei ma na dho ko e na ná jidha nga ro. Anonga nari kʉ, nja saa na Yova ka ndi bbá kodhó udha tsu mbudha kana ndiro ko ba mazoezi d’e. (Ebr. 12:7, maelezo ya chini) Fø mazoezi ka ndi kó ko tsotso ko é Wakristo dho ringani ndima é na ná sifa na, loroji na, ko di zølo be ndrŭ djo ndirigoti ko di ndrŭ zø njinji. (Ebr. 12:11) Yosefu bbai, Yova si kodhó ngatsovedha ronga lele.
BENYAMINI
17. Benyamini djo d’rangʉeni ná unabi ká njingʉeni ngbaribbai? (Mwanzo 49:27) (Anja kisanduku maddi.)
17 Azø Mwanzo 49:27. Yakobo pongʉeri nari kʉ, Benyamini nǎ gø ka ndi ée lɨ njidha dhi kpakpanga na tsó nǎ tsɨ bbai. (Amu. 20:15, 16; 1 Ny. 12:2) Israeli nǎ ya kwanza pi Sauli singʉe Benyamini dzá bbu nǎ ro. Sauli njingʉe lɨ nga nǎ do ro Wafilisti tso ró. (1 Sa. 9:15-17, 21) B’lo cho da bí nari goti, pi bbá le Esta ma, pi unake Mordekai ma na, Benyamini dzá bbu nǎ ro ndima singʉe ro, kpa gøngʉe Waisraeli dhó shinga Waajemi dhó pidhinga tsena.—Est. 2:5-7; 8:3; 10:3.
18. Ko ká ka ko dyø Benyamini dzá bbu tøngʉeni chi nari ngbaribbai?
18 Ko ká ka ko ba ngbá somo? Sauli ngʉngʉe pi ná saa na ri njani nari kʉ, Benyamini dzá bbu nanga jingʉeni bbo fø lo dho. Ro, luti Yova vʉngʉe Daudi ndi é pi Yuda dzá bbu nǎ ro. Nì mai ri kʉ fø ro, Benyamini dzá bbu gbangʉe ndima tso fø lo thika wøngʉeni nari na. (2 Sa. 3:17-19) Luti, b’lo cho da bí ro, 10 kʉ ná bbu tsangʉe Yuda dzá bbu ro ná saa na, Benyamini dzá bbu tøngʉeni chi Yuda dzá bbu laidjo ndirigoti Daudi dhó familia nǎ ro si ná pi dho. (1 Fa. 11:31, 32; 12:19, 21) Ko maddi, akotøni chi njʉ Yova vʉ ndiro ndima ddá chutso ndidzá ndrŭ dho d’e ná kpa dho.—1 Te. 5:12.
19. Yakobo dhe nari njí ke d’rangʉe ná unabi nǎ ro ká ko ka ko ba faida ngbaribbai?
19 Yakobo dhe nari njí ke d’rangʉe ná unabi ka ndi bbʉ faida ko dho. Yakobo dhó unabi djo ko chu ná lo ma, ngbaribbai ma ri njingʉeni nari ma na rili ko uri u nari kʉ, Yova dzá lo nǎ kʉ ná nja unabi si njini nji. Ndirigoti ngbaribbai ma Yakobo ddui ronga lengʉeni nari djo ko chu ná lo ko ko tsotso ko famu ngbaribbai ma ko ka ko bbʉ hwè Yova dho nari bblo pli.
DYI 128 Ave ngatso kpø mwisho djo
a Yakobo lengʉe Rubeni ma, Simeoni ma, Lawi ma, Yuda ma na ronga bbonga djó ro renga djo, ro 8 gʉ mangʉe ná kpa ronga nzá ke lengʉe føri bbai ri.