LONGANEDHA DHI RI 13
DYI 4 “Yova kʉ ma ró rø ná ke”
Yova thó nga e dʉ pli ri
“Yova thó ká e dʉ pli?”—HES. 11:23.
RI NǍ LO
I lo si ko tsotso ko ko di ko thí li Yova ka ndi gba kodhó kimwili nǎ lo tso ngbà nari djo ndirigoti ko li kodhó udha kpakpa nì ri e anziro nari djolu.
1. Misri nǎ ro Musa ddangʉe chutso Waisraeli dho ná saa na ká ke dhongʉe ndi li ndi thí Yova djó nari ngbaribbai?
WAEBRANIA dzá buku tilo udha na ngʉe ná ndrŭ dhó loroji djo, ná fø ndrŭ kana Musa dhongʉe ké dho le nanga ka ndi keni ná udha. (Ebr. 3:2-5; 11:23-25) Ke dhongʉe udha Waisraeli dho ndi ddangʉe chutso Misri nǎ ro ná saa na. Ke nzá bbangʉe Farao ma, ndidhó bbasødda ma na tá do ndi na ri. Ke lingʉe ndi thí Yova djo ndirigoti ke ddangʉe chutso ndrŭ dho kaka jʉdda lu ndirigoti ngødja nǎ ndima ngʉe ro. (Ebr. 11:27-29) Bí kʉ ná Waisraeli nanga ngʉ rɨni Yova ká ka ndi gba ndima dhó lo tso ngbà nari djo ná saa na, Musa rangʉe anzi Mungu djo ndi ndi thí li nari na. Musa dhó udha ronga nzá jangʉeri dhonalo ddù chulu Mungu bbʉngʉe nyo ma, dda ma na ndrŭ dho nga nǎ nyo ma, dda ma na ngʉe ná ngødja nǎ.a—Kut. 15:22-25; Zb. 78:23-25.
2. Ká addudho Mungu dhungʉeri ɨ Musa tso: “Yova thó ká e dʉ pli”? (Hesabu 11:21-23)
2 Nì mai Musa ngʉe kpakpa udha na ro, chøchø cho ddi goti Mungu gøngʉe Waisraeli ddù chulu ro, Musa ngangʉe nga dhudha tso ndi tso, Yova ká ka ndi é kpakpanga na nì ndi bbʉ zǎ ndrŭ dho ke pongʉeri nari bbai nari djo. Musa nzá ddingʉe ngbaribbai ma Yova ka ndi bbʉe zǎ ngbà ka ná ngatsi milioni ngʉe ngødja nǎ ná fø ndrŭ dho nari djo ri. Musa dhó logoti Yova ngʉngʉe ɨ ndi dhungʉeri ke tso nari na: “Yova thó ká e dʉ pli?” (Azø Hesabu 11:21-23.) Iga, “Yova thó” na mana kʉ, Mungu dzá roho takatifu inga ke adi njínji na ná kpakpanga. Føri dzá lo dho, Yova dhungʉeri Musa tso, ‘Bbʉbbʉ dhé, ni ká riddi ma ka ma njí ma po ná lo nzá?’
3. Ká addudho ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ko ddinga Musa ma, Waisraeli ma na dho Yova pongʉe ná lo djo?
3 Ni ká d’erie ri ro dhu b’lo ni tso Yova ká si ni ma, nidhó familia ma na dhó kimwili nǎ lo tso gba nì nari djo? Rié b’lo ma inga nzá ma ró, akotilo Musa ma, Waisraeli ma na dhó lo djo, nzá ndima lingʉe ndima thí Yova ka ndi bbʉe ndima dhó lo u ná ritsi ndima dho nari djo ro. Biblia nǎ kanuni si ko tsotso ko ko li kodhó udha kpakpa Yova thó nga e dʉ pli nari djo.
ABA SOMO MUSA MA, WAISRAELI MA NA DHÓ LO NǍ RO
4. Addui ká lingʉeri bí kʉ ná ndrŭ nanga rɨni Yova ká ka ndi gba ndima dhó lo u ná lo tso ngbà kimwili nǎ nari djo?
4 Addui ká lingʉeri bí kʉ ná ndrŭ nanga rɨni Yova ká ka ndi gba ndima dhó lo u ná lo tso ngbà kimwili nǎ nari djo? Israeli nǎ ndrŭ tsɨ ma, nga ngʉe Waisraeli ná ndrŭ ma na bbingʉe ngødja lu, tso djo le tsongʉeni ná ngø na ndima ngʉ ra ná saa na. (Kut. 12:38; Kum. 8:15) Nga ngʉe Waisraeli ná ndrŭ njengʉeni nje Mana nyodha dho ndirigoti føri lingʉeri kpa na gba ndima tso ná Waisraeli nanga nunu. (Hes. 11:4-6) Ndrŭ ngangʉe ngaddidha tso Misri nǎ ndima ngʉ nyo ná zǎ ma, nja nyo ma na djo. Ndrŭ nanga ngʉ nunu Musa djo nari dho, ke ddingʉeri ndi ka ndi gba ndrŭ dhó lo tso ndi nganga dhó kpakpanga na.—Hes. 11:13, 14.
5-6. Waisraeli bbangʉe nga ngʉe Waisraeli ná ndrŭ dhó nyi wø ndima dhó nyi thika nari nǎ ro ká ko ka ko ba ngbá somo?
5 Nga ngʉe Waisraeli ná ndrŭ nanga nzá jingʉeni Yova ngʉ bbʉ ndima dho ná ritsi krʉ dho ri, ná føri lingʉeri nja Waisraeli di ngaddi kpa bbai. Ko maddi, ko ka ko di nzɨ nanga adi jini ndima dhó kʉ ná ritsi dho ná ndrŭ dyø, ná føri ka ndi liri nzɨ ko di mbai po Yova bbʉ ko dho ná ritsi dho. Føri ka ndi njini njati ko di ngaddi ko ngʉe na ná ritsi djo inga ko di dda nji nja ndrŭ dhó kʉ ná ritsi djo ró. Nì mai ri kʉ fø ro, ko sie hwè na bbo njati ko nanga di jini kodhó bani ná ritsi dho ró.
6 Waisraeli ka ndima noe nga nari kʉ, Mungu tsongʉeni ndima dho djo ná bba na ndima si tsu ná saa na, ndima sie kimwili nǎ ritsi na bbo. Fø tsodha nzá ka ndi njieni ngødja lu kpa ngʉ bbí ná saa na ri, ro tso djo le tsongʉeni ná ngø nǎ kpa ka ndima sie tsu ná saa na. Føri bbai, ko ko thí li nga kʉ kodhó kpadjo Shetani dhó i dz’ djó ná ritsi djo nari rɨngana, ri kʉ bblo pli ko di ngaddi Yova tsoni wø dz’ djó ndi si bbʉ ko dho ná ritsi djo. Føri kina, ko ka ko ddinga ko tsotso ka ndi kó ná verse djo ndiro ko li kodhó udha kpakpa Yova djo d’e.
7. Ká addudho ko ka ko uri u nari kʉ, Yova thó nga e dʉ pli ri?
7 Godhé, njaro ni ka ni dhuri ni tso addudho ma Mungu dhungʉeri Musa tso ɨ: “Yova thó ká e dʉ pli?” Njaro Yova kongʉe Musa tsotso ke ddinga, nga ndi thó dzá kpakpanga djo dhé ri, ro ri ka ndi si ná nga djo maddi. Mungu ka ndi bbʉe zǎ bbʉ Waisraeli dho nì mai kpa ngʉe ngødja nǎ ro. “Ndi thó kpakpanga dhi ri na ndirigoti dda nanga ndi dda ná ndi kù” na Mungu dhongʉe ndidhó kpakpanga. (Zb. 136:11, 12) Føri dho, kpakpalo lu ko da ná saa na, ko ka ko uri u nari kʉ, Yova kʉ kpakpanga na nì ndi kó ko kana nja le ddiro tsotso le kʉ ná ngana.—Zb. 138:6, 7.
8. Bí kʉ ná ndrŭ njingʉe nga kʉ bblo ná lo ngødja nǎ, ná fø di ná lo ká ko ka ko pʉ ko ró ro ngbaribbai? (Anja ji maddi.)
8 Karnga goti dhé, Yova bbʉngʉe zǎ ndrŭ dho; ndrŭ søngʉe lʉ dhi re ngbà ka ná ngatsi. Nì mai ringʉe fø ro, Waisraeli nzá pongʉe mbai Mungu dho fø ddù djotsina ri. Føri rɨngana, bí ndrŭ jingʉeri ndima sø re bí ndima dhó lo ungʉe ri ná nga djolu. Fø dyi bli ndirigoti kuna b’ù ndrŭ søngʉeni lʉ dhi re na kaka ná ngatsi. Yova nanga kangʉeni bbo “zǎ chà løngʉe ná fø ndrŭ” djo ndirigoti ke bbʉngʉe malipizi kpa dho. (Hes. 11:31-34) Ko ka ko ba somo fø loroji nǎ ro. Ko dho ringani ko é krr ndiro nzɨ ko di riji ko ba ritsi bbo kodhó lo u ná nga djolu ró. Njati kodhó é mali ma inga ko é njedha ma ró, ko dho ringani ko nju “mali tso ra na” kpakpa ko ko kana kau li Yova ma, Yesu ma na na nari chulu. (Mt. 6:19, 20; Lu. 16:9) Fø ko njiri ró, ko ka ko uri u nari kʉ, Yova si kodhó lo tso gba nì.
Ngødja nǎ, bí kʉ ná ndrŭ ká njingʉeni ngbaribbai ndirigoti fø lo nǎ ro ká ko ka ko ba ngbá somo? (Anja paragrafu 8)
9. Ká addudho ko ka ko li ko thí krʉ Mungu dhó nga tsotsokodha djo?
9 Njʉ maddi Yova adi ndi thó tso we ndiro ndi kó ndidzá ndrŭ tsotso d’e. Nì mai ri kʉ fø ro, føri na mana nga kʉ ko nzɨ si bani mbø badha dhi kpakpalo na inga krʉ ddo ró ko sie nyo na nì dhé ri.b Ro, Yova nzɨ si ko ro bba ri. Ke si ko tsotso ko kodhó kpakpalo krʉ kana. Ko ká ka ko dhǒ ko ko thí li Yova si kodhó lo tso gba nì nari djo nari ngbaribbai? Akotilo fø lo djo aro chu nǎ: (1) mbø badha dhi kpakpalo na ko bani ná saa na ndirigoti (2) gosi ná saa dho ko kodhó kimwili nǎ lo si u ná lo kpe ná saa na.
MBØ BADHA DHI KPAKPALO NA KO BANI NÁ SAA NA
10. Ko ká ka ko bani mbø badha dhi ngbá kpakpalo na?
10 Ko di djó ná i dz’ tso ra d’ød’ø nari dho, mbø badha ka ndi ngʉ kpakpa bbo. Politiki nǎ lo ma, lɨ dhi lo ma, chʉ adi ngaba ná lo ma inga nya ndi nanga nyá na wø si ná dhe ma na ka ndi liri ko njí nzá ko kpee ná depas ma, ko vi kodhó njí ma, kodhó kʉ ná ritsi ma inga kodhó dza ma na. Njaro ko ka ko jiri ko ba wø njí ko di ná ngana inga ko ka ko ddiri ringani ko tsi d’i ngana kodhó familia na ndiro ko gba kpadhó lo tso d’e. Nde, ko tsotso ká ngbá lo ka ndi kó ndiro ko vʉ nanga ná lo dhori ko li ko thí ngbà Yova djó nari d’e?
11. Ni tsotso ká addu ka ndi kó ndiro ni hwini mbø badha dhi kpakpalo tso ró d’e? (Luka 12:29-31)
11 Ya kwanza ndirigoti bbo na mana kʉ ná lo kʉ, ringani ni d’ra nidhó lo Yova dho. (Mez. 16:3) Ako nidhó lo u ná nyodyu ke tso ndiro ni vʉ lonanga bblo d’e, ná føri si ni tsotso ko ni é ngoi na ndirigoti nzɨ ni nji nidhó kpakpalo do ró. (Azø Luka 12:29-31.) Anziri ke kó ni tsotso ni nanga di jini nidhó lo u ni ba ná ritsi ni ba ná saa na. (1 Ti. 6:7, 8) Ane ngbaribbai ma ni ka ni ve mbø badha dhi kpakpalo tso bblo kʉ ná chu nǎ nari djo tilo ná lo kodhó vichapo nǎ. Bí kʉ ná ndrŭ pori nari kʉ, ndima tsotso koni bbo jw.org djó kʉ ná video ma, vichapo ma na chulu mbø badha dhi kpakpalo djo ndi tilo ro.
12. Mukristo ká ka ndi dhu ngbá lo ndi tso ndiro ndi vʉ lonanga bblo ndidhó familia dho d’e?
12 Nja ndrŭ adi shani ndima dhó familia ró ro ka ndi mba ndima dá ná njí tso ndima u nari na, ro bí ina føri adi ra bani nga kʉ nyodyu dhi lo ri. Ddikpa wø njí tso ni u nari njí, addinga nidhó kiroho nǎ lo djo maddi, nga ri nǎ ro ni ka ni ba ná bblolo djo dhé ri. (Lu. 14:28) Adhuri ni tso: ‘Ma lai ndoa dhi ke inga le kuso ro ma é da ná saa na, ká fø lo ka ndi lø kodhó ndoa ronga ngbaribbai? Da ma ra ná føri ká ka ndi é ngbá matokeo na njudha ma, madhó lod’radha dhi njí ma, ko kana e ma lai Wakristo na ná kau ma na djo?’ Njati nidhó é nzø ró, ringani ni dhu bbo na mana kʉ ná i lo maddi ni tso: ‘Ma jirieri madzá nzø nguni “Yova dhó kanuni ma, lojadha ma na chulu,” nde, njati ma sie nga ró ká ri si di ngbǎ?’ (Efe. 6:4) Abba Mungu dhó ngaddidha ddá chutso ni dho, nga nzɨ adi heshima bbʉ Biblia nǎ kanuni dho ná nidhó familia nǎ ndrŭ ma inga nidhó bbakau ma na dhó ngaddidha ri.c Tony, Asie nǎ dyi tsu nanga laidjó ndi kʉ ro, bangʉe d’i ngø na ndi ka ndi ra nji ná njí bí. Føro mai, sala ndi nji fø lo djo ndirigoti ndibbá le na ndima tilo fø lo djo nari goti, ke vʉngʉeri nzɨ ndi u fø njí tso. Føri rɨngana, kpa ddingʉe nga ngbaribbai ma ndima ka ndima ngʉ ndima dhó maisha tso dhʉdhʉ nari djo ndiro nzɨ ndima di depas nji bbo ró. Følo djo ndi ngaddi ro, Tony pori: “Ma ba pendeleo ma kó bí kʉ ná ndrŭ tsotso ndima chu Yova d’e ndirigoti kodhi nzø nanga adi jini bbo bbʉbbʉlo dho. Madhó familia ra richu nari kʉ, njati ko di Matayo 6:33 nǎ bani ná lo dyø kodhó maisha nǎ ró, Yova adi kodhó lo tso gbagba dhé.”
GOSI NÁ SAA DHO KO KODHÓ LO SI U KIMWILI NǍ NÁ LO KPE NARI
13. Kpadjo nga djó ro ká ko ka ko njiri ngbǎ ndiro ko si kodhó kimwili nǎ lo tso gba ngó ko si ngʉ ná saa na d’e?
13 Yova djó ko li ko thí nari ka ndi tsu mbudha na, njati ko di ngaddi ngó ko si ngʉ ná saa na ká kodhó lo si di ngbǎ ma nari djo ró. Biblia ripo ko dho ringani ko njínjí kpakpanga na, ná føri ka ndi liri ko si kodhó kimwili nǎ lo tso gba gosi ná saa na. (Mez. 6:6-11) Føri kʉ d’ʉ kʉ ná lo, kodhó hali uri nari bbai, ri kʉ bblo ko di ritsi ro li nga mbess gosi ná saa dho. Bbʉbbʉ dhé, mbø adi le ronga b’ob’o nja lo kana. (Muh. 7:12) Nì mai ri kʉ fø ro, ko dho nzá ringani ko li mbø dhi lo é bbo djo ko ko thí li maisha nǎ ná lo ri.
14. Ká addudho ringani ko ddinga Waebrania 13:5 djo kodhó gosi ná ddo dho ko mbø dhi lo kpe ná saa na?
14 Yesu tingʉe ná ddikpa lo nǎ ke pongʉeri, mbø tso nju ná ke ro nga kʉ “mali Mungu nyǒ njí” ri. (Lu. 12:16-21) Ddikpa le ma nzá ddi churie bbʉ ka ndi si njini ná lo ro ri. (Mez. 23:4, 5; Yak. 4:13-15) Kristo unakpa ko kʉ ro, ko adi hwini nja kpakpalo tso ró maddi. Yesu pongʉeri nari kʉ, ko krʉ dho ringani ko é tayari kodhó ritsi “bbadha” dho ndiro ko é ndi unakpa d’e. (Lu. 14:33) Karne ya kwanza na, Yudea nǎ Wakristo bbangʉe ndima dhó ritsi ji ndima nanga jini ro. (Ebr. 10:34) Njʉ, bí kʉ ná ko djoi adi ri vʉ ndima bbá ndima e nji ná njí ndiro nzɨ ndima tsu politiki dhi lo na ró. (Ufu. 13:16, 17) Nde, kpa tsotso ká ngbá lo adi kó ndiro kpa njiri fø d’e? Kpa lirie ndima thí lu Yova dhó i tsodha djó: “Ma ka ni bba nzɨ ndirigoti ma ka ni bù pɨpɨnanga nzɨ.” (Azø Waebrania 13:5.) Ko adi ko dho ka ná lo nji krʉ ndiro ko kpe gosi ná ddo na kodhó lo si u ná lo d’e, ro njati nzá djo ko ddienga ná lo banga ró, ko adi ko thí li Yova djo.
15. Wakristo kʉ ná gø dhi ndrŭ dho ká ringani ndima dhó nganjadha e ngbaribbai ndima dhi nzø djo? (Anja ji maddi.)
15 Nja desturi nǎ, dza dhi ndrŭ adi nzø gø ndiro kpa si ndima tsotso ko ngó ndima si ngʉ ná saa na d’e. Biblia ripo nari kʉ, gø dhi ndrŭ dho ringani ndima gba ndima dhi nzø dhó lo u ná lo tso krʉ. (2 Ko. 12:14) Bbʉbbʉ dhé, gø dhi ndrŭ ngʉ ngó nari bbai, kpadhó lo ka ndi u le tsotsokodha ngbà dhé ndirigoti bí kʉ ná nzø nanga adi jini bbo føri njidha dho. (1 Ti. 5:4) Ro, Wakristo kʉ ná gø dhi ndrŭ churieri chu nari kʉ, ndima sie hwè na bbo njati ndima kó ndima dhi nzø tsotso kpa é Yova dho njínji ná ndrŭ ró, ro nga kpa nzø ngu gosi ná saa na nzø sie mbø na bbo gø dhi ndrŭ ronga b’odha dho nari dho ri.—3 Yo. 4.
Yova djó li ndima thí ná dza dhi ndrŭ njínji Biblia nǎ kanuni na nyodyu na, gosi ná ddo djo ndima longa vʉ ná saa na (Anja paragrafu 15)d
16. Gø dhi ndrŭ ká ka ndima tayarisha ndima dhi nzø ngbaribbai ndiro kpa si ndima tsotso kó ndima ndima ro mbø badha dhi lo kana d’e? (Waefeso 4:28)
16 Nidzá nzø dho ni lo ngaddi ndiro nzø chu ngbaribbai ma ndima si ndima dhó lo tso gba gosi ná saa na nari djo ná saa na, adhori ni li ni thí Yova djó. Go kpa kʉ jadda ro, adhori kpa dho nari kʉ, njí le nji kpakpanga na nari na mana e bbo. (Mez. 29:21; azø Waefeso 4:28.) Kpa dhi nari kana, ako kpa tsotso kpa di njínji bblo darasa nǎ. Wakristo kʉ ná gø dhi ndrŭ ka ndima njí utafiti nja ndima ba Biblia nǎ ka ndi kó ndima dhi nzø tsotso ná kanuni, ndiro kpa vʉ ndima ka ndima njí ná darasa nyodyu na d’e. Gø dhi ndrŭ dhó kusudi e ndima kó ndima dhi nzø tsotso ndiro kpa di ndima dhó lo u ná lo tso gba ndima ndima ro ndirigoti kpa njínjí bbo lod’radha dhi njí kana d’e.
17. Ko ká ka ko u ngbá lo?
17 Yova dhó chi tøni ná njí dhi ndrŭ ka ndima li ndima thí kedhó kpakpanga djo ndirigoti ke adi riji ndi gba kpadhó lo u kimwili nǎ ná lo tso nari djo. I dz’ dzá mwisho kʉ chøchø nari dho, ko dho ringani ko li ko thí bbo Yova djo. Ro, njati ngbá lo ma banga ró, ringani ko li ko thí Yova si njínji ndidhó kpakpanga na ndiro ndi gba kodhó lo u kimwili nǎ ná lo tso d’e nari djo. Ko ka ko uri u nari kʉ, Yova kʉ kpakpanga na ko tsotsokodha dho.
DYI 150 Ane Mungu ni ba gødha d’e
a Anja “Kodhó lo zø ná kpa adi dhu ná lo” Bi 10, 2023 nǎ Dzamu dhi Munara nǎ.
b Anja “Maswali Kutoka Kwa Wasomaji” Munara wa Mulinzi, 15 Mwezi wa 9, 2014 nǎ.
c Anja i djǒ ripo ná lo “Hauwezi Kuwatumikia Mabwana Wawili” Munara wa Mulinzi, 15 Mwezi wa 4, 2014 nǎ.
d JI DJÓ LONGA LE TU NARI: Yova djó li ndima thí ná ddikpa dza dhi ndrŭ loti ndima dhi singba ngba na, Pidhinga dzá dza chidha dhi njí ndima adi nji ndibbá ke ma na ro.