LONGANEDHA DHI RI 23
DYI 2 Ni ró dho kʉ Yova
Yova ró dho e mana na bbo ko dho
“‘Ni kʉ madzá dimu,’ Yova pori.”—ISA. 43:10.
RI NǍ LO
Ko ka ko njí ná lo ndiri na ko dhǒ Yova kʉ takatifu ndirigoti krʉ Shetani pongʉe ke djo ná lo kʉ kali nari.
1-2. Yova ró dho e mana na bbo Yesu dho nari ká ko chu ngbaribbai?
YOVA ró dho bbai kʉ mana na Yesu dho ná ddikpa ritsi ro ma nga ddi kʉ ri. Yesu bbai nji kpakpanga ndiro Yova ró dho chuni d’e ná ddikpa le ro ma nga ddi kʉ ri. Anziro e ná lo dhoeri nari bbai, Yesu ngʉe tayari ndi dhedhe Yova ró dho djotsina ndirigoti ke dhongʉeri Yova adi krʉ kʉ ná lo nji chø kʉ ná chu nǎ. (Mk. 14:36; Ebr. 10:7-9) B’lo ndi nyopi cho 1 000 nari goti, ji ndi nanga jini ro Yesu si bbonga krʉ ngʉ Yova dhona dhonalo ke jiri Yova ró dho tsetse. (1 Ko. 15:26-28) Krʉ Yesu njingʉe Yova dho ná lo ridho nari kʉ, ke ji ndidzá baba bbo pli.
2 Yesu singʉe dz’ djo ndiro ndi d’ra Yova ji ndrŭ chu ná lo krʉ d’e. (Yoh. 5:43; 12:13) Ke lingʉeri ndi unakpa chu ndidzá Baba ró dho. (Yoh. 17:6, 26) Ke ngʉ longaddi Yova ró dho na ndirigoti ke ngʉ ddù nji fø dho na. (Yoh. 10:25) Føri dho, Yesu nzingʉeri Yova b’o ndi unakpa ronga “[Ke] nganga ró dho djotsina.” (Yoh. 17:11) Bbʉbbʉ dhé, Yova ró dho ngʉe mana na bbo Yesu dho krʉ kʉ ná lo djolu. Nde, ddikpa le ká ka ndi pori ngbaribbai ndi Yesu dyø njati rié nzá le chu Yova ró dho inga nzɨ le njínji ri na ró?
3. I lo nǎ ká ko si loti ngbá lo djo?
3 Wakristo ko kʉ ro, ko adi kpakpanga nji ko dyø Yesu kowu, føri dho ko adi jidha dhǒ ndirigoti heshima bbʉ Yova ró dho dho. (1 Pe. 2:21) I lo nǎ, ko si addudho ma Yova bbʉ ndi ró dho “Pidhinga dzá hwè lo-i” adi d’ra ná ndrŭ ró nari nja. (Mt. 24:14) Godhé, ko si ngbaribbai ma Yova ró dho dho ringani ndi é mana na bbo ko kana nja le ddiro dho nari nja.
“KE RÓ DHO DJOTSINA KE VɄ NÁ NDRŬ”
4. (a) Ra na ndi ngʉ nari njí ká Yesu pongʉe ngbá lo ndi unakpa dho? (b) Ko ká si loti ngbá ngadhudha djo?
4 Chøchø ndi ngʉ ra na nari njí, Yesu pongʉeri ndi unakpa dho ɨ: “Ni si kpakpanga ba roho takatifu si thʉ ni djo ná saa na ndirigoti ni sie madzá dimu Yerusalemu nǎ, Yudea lu krʉ, Samaria nǎ ndirigoti kpø dz’ djó dada pli kʉ ná ngalu.” (Mdo. 1:8) Føri dho, hwè lo-i dho ringangʉeni ndi d’rani krʉ ngalu, nga Israeli bbá ngø lu dhé ri. Føri ka ndi lieri dz’ djó ndrŭ tsɨ krʉ dho ri kaka ndima ngʉ Yesu unakpa. (Mt. 28:19, 20) Yesu pongʉeri: “Ni sie madzá dimu.” Wø fø wanafunzi dhó lo ká ungʉeri ndima chu Yova ró dho inga ndima é Yesu dzá dimu dhé? Matendo sura 15 tilo djo ná lo ko tsotso kó ko ba fø logoti.
5. Yerusalemu nǎ ngʉe ná mitume ma, wazee ma na ká dhongʉeri ngbaribbai nari kʉ krʉ ndrŭ dhó lo uri ndima chu Yova ró dho? (Anja ji maddi.)
5 Cho 49 na Y.G.G., Yerusalemu nǎ ngʉe ná mitume ma, wazee ma na njungʉe ndima tso ndiro ndima tilo nga ngʉe Wayahudi ná nzá le krr (kutahiriwa) ná kpa ka ndima njí ná lo djo ndiro ndima ngʉ Wakristo d’e. B’lo kpa d’ya lotidha tso nari goti, Yakobo Yesu dhi djona, pongʉe i lo: “[Petro] d’rangʉe ngbaribbai ma anziro Mungu lengʉe ndidhó nganjadha ndrŭ tsɨ djo nari ndiro ndi vʉ ndrŭ kpa kana ro ndi ró dho djotsina d’e.” Yakobo ká ngʉ loti ie ró dho djo? Nabi Amosi dhó lo ke po nari kina, ke dringʉeri ki ɨ: “Ndiro ma gʉ ma ná ndrŭ ne Yova klø na, ddinga ndrŭ tsɨ krʉ na, ma ró dho na nzini ná ndrŭ, Yova pori.” (Mdo. 15:14-18) Wø fø wanafunzi nzá ka ndima chue lo Yova djo dhé ri, ro ‘kpa ka ndima nzieni ke ró dho na’ maddi. Føri na mana kʉ, kpa ka ndima d’rae Mungu ró dho nja ndrŭ dho ndirigoti ndrŭ ka ndima d’ie kpa utso fø dho ró.
Karne ya kwanza na, Lo dho chutso ddá ná Baraza dhó njudha dhi ngana, chi tøni ná fø kpetsi kpa rangʉe ri utso d’i nari kʉ, Wakristo dho ringani ndima é Mungu ró dho na nzini ná ndrŭ (Anja paragrafu 5)
6-7. (a) Yesu ká singʉe dz’ djo addudho? (b) Ri ká kʉ bbo na mana kʉ ná ngbá lo lingʉeri Yesu si dz’ djo ri?
6 Yesu ró dho na mana kʉ “Yova kʉ gødha ba” ndirigoti Yova lingʉeri Yesu chulu nì kʉ udha na ndi ma, ndi Ddù ma na nǎ ná ndrŭ krʉ ba gødha. Yesu singʉe dz’ djo ndiro ndi bbʉ ndidhó shinga ndrŭ djotsina d’e. (Mt. 20:28) Ke bbʉngʉe le ødha dhi be nari chulu, ke lingʉeri ri kaka ndrŭ ba gødha ndirigoti nŭnŭ di ná shinga.—Yoh. 3:16.
7 Nde, ndrŭ dhó lo ká ungʉe le ødha dhi be addudho? Edeni dhi í nǎ njingʉeni ná lo djotsina. Anziro e ná lo dhoeri nari bbai, ya kwanza gø dhi ndrŭ Adamu ma, Eva ma na tsangʉe tsa Yova ro, ná føri lingʉeri kpa vi theinga dho ndima di nari vi. (Mwa. 3:6, 24) Ro, Yesu singʉe dz’ djo ndiro ndi njí bbo na mana ngʉe ná lo Adamu ma, Eva ma na dzá nzø ndi gøe nari djolu. Shetani shangʉe bbò kali Yova djo. (Mwa. 3:4, 5) Ndrŭ dhó lo ungʉeri ndima churi nari kʉ, Yova nzá njingʉe ddikpa chelo ro maddi ri ndirigoti ke ró dho kʉ takatifu. Yesu ngʉe bblo pli ka ndi dhoe fø lo ná ke dhonalo ke ngʉe Yova dhǒ ná ke ndirigoti ke njingʉe Yova ji ndi njí ná lo krʉ kaka nari bbai.
Ddikpa ke ká ka ndi pori ndi Kristo dyø nzá ndi chu Yesu dzá Baba ró dho ndirigoti nzɨ ndi njínji ri na ro nari ngbaribbai?
8. Yesu ulu ngʉ ra ná ndrŭ krʉ dho ká ringangʉeni ndima chu ngbá lo?
8 Wayahudi ma, nga ngʉe Wayahudi ná Wakristo ma na dho ringangʉeni ndima chu ndima dhó gødha si nǎ ro ná nga, ná føri i kʉ Yesu dzá Baba, Yova Mungu. (Yoh. 17:3) Føri kina, Yesu bbai, kpa ka ndima nzieni Yova ró dho na. Kpa ka ndima chue Yova ró dho le li ndi tsetse nari na mana kʉ bbo nari. Kpadhó gødha d’yʉngʉe ndi fø lo ró. (Mdo. 2:21, 22) Føri dho, Yesu dhó chi tøni ná wanafunzi dhó lo ungʉeri ndima chu lo bbo Yova ma, Yesu ma na djo. Føri rili ko chu addudho ma Yesu d’yangʉe Yohana 17 nǎ kʉ ná sala tso i lo na nari: “Ma lieri ndrŭ chu ni ró dho ndirigoti ma si rili ri chuni chu ndiro ma ni jingʉe na ná jidha é kpa nǎ ndirigoti ma tso gbani kpa na d’e.”—Yoh. 17:26.
“NI KɄ MADZÁ DIMU”
9. Yova ró dho e mana na bbo ko dho nari ká ko ka ko dhǒ ngbaribbai?
9 Yesu dhó bbʉbbʉ wanafunzi krʉ dhó lo u ndima li ndima d’yu Yova ró dho le li ndi tsetse nari ro. (Mt. 6:9, 10) Yova ró dho dho ringani ndi é mana na bbo kpa dho. Føri li ndi nǎ, krʉ ddo ró kpa adi nji ná lo. Nde, ko ká ka ko njiri ngbǎ ndiro ko liri Yova ró dho tsetse ndirigoti ko dhori nari kʉ, Shetani pongʉe Yova djo ná lo kʉ kali d’e?
10. Isaya sura 42-44 ká tilo ngbá lo djo? (Isaya 43:9; 44:7-9) (Anja ji maddi.)
10 Isaya 42-44 nǎ ko ko ka ko njí ná lo zø ndiro ko liri Yova ró dho tsetse d’e. Fø sura krʉ nǎ, Yova rinzi nzɨ madha bbʉ ndi dho ná ndrŭ dhori ndima dhó miungu kʉ nì nari. Ddiddi tribinale nǎ lo adi da nari bbai, ke rinzi fø miungu dhó dimu ro si ndiro ndima tilo ri djo d’e. Ro, ri dhó dimu ro bani nzá!—Azø Isaya 43:9; 44:7-9.
Ko adi Yova djó lo d’ra (Anja paragrafu 10-11)
11. Yova ká po ngbá lo ndidzá ndrŭ djo Isaya 43:10-12 nǎ?
11 Azø Isaya 43:10-12. Yova pori ndidzá ndrŭ dho: “Nì kʉ madzá dimu, . . . ndirigoti ma kʉ Mungu.” Yova rinzi kpa tso kpa ngʉ i logoti: “Ma ró ro ká d’i Mungu ki ro kʉ ddi?” (Isa. 44:8) Ko ba bbò kʉ ná pendeleo fø logoti ngʉdha dho. Ko tso nǎ lo ma, ko nji ná lo ma na chulu ko ridho pʉlʉpʉlʉ Yova ró ro nga kʉ d’i bbʉbbʉ Mungu ki ro ri. Ke ró dho dada krʉ kʉ ná dho djolu. Kodhó maisha lu nǎ ko ridho bbʉbbʉ dhé, ko ji Yova ji ndirigoti ko chini ke na dhé nì mai Shetani rine ko bbá fø ko rinji nari tso bbá ro. Fø ko rinji nari na, ko rili Ke ró dho di tse ndi tse ro dhé.
12. Isaya 40:3, 5 nǎ kʉ ná unabi ká njingʉeni ngbaribbai?
12 Yova ró dho inga ke dhó nyi djo ko loti ná saa na, ko adi Yesu Kristo dyø. Isaya pongʉeri ki, ddikpa ke ka ndi sie “Yova dhó chu nanga thɨ.” (Isa. 40:3) Nde, føri ká njingʉeni ngbaribbai? Batiso ngʉ bbʉ ná Yohana thɨngʉe chu nanga Yesu dho, ro føri ngʉe “Yova dhó chu” dhonalo Yesu singʉe Yova ró dho na ndirigoti ke ngʉ loti Yova ró dho na. (Mt. 3:3; Mk. 1:2-4; Lu. 3:3-6) Fø unabi pongʉeri: “Yova dhó madha si dhoni dhǒ.” (Isa. 40:5) Nde, føri ká njingʉeni ngbaribbai? Dz’ djo Yesu singʉe ná saa na, ke dyøngʉe Yova bblo pli ná føri njingʉeni ddiddi Yova nganga singʉe dz’ djo nari bbai.—Yoh. 12:45.
13. Ko ká ka ko dyø Yesu ngbaribbai?
13 Ddiddi Yesu bbai, ko kʉ Yova dzá dimu. Ko ró kʉ Yova ró dho ndirigoti krʉ na ko nju ná ndrŭ dho ko adi Yova nji ná bblo pli kʉ ná lo d’ra. Ndiro ko é bblo pli lod’ra Yova djo ná ndrŭ d’e, ringani ko d’ra krʉ Yesu njingʉe ndiro Yova ró dho tsetse d’e ná lo maddi ndrŭ dho. (Mdo. 1:8) Yesu i kʉ Yova dzá Dimu kana bbo pli kʉ ná ke ndirigoti ko adi kedhó loroji dyø. (Ufu. 1:5) Yova ró dho e mana na bbo pli ko dho nari ki ká ko ka ko dhǒ ngbaribbai?
NGBARIBBAI MA YOVA RÓ DHO E MANA NA BBO KO DHO NARI
14. Zaburi 105:3 ripo nari bbai, ko ká adi ko mbu ngbaribbai Yova ró dho dho?
14 Ko adi ko má Yova ró dho dho. (Azø Zaburi 105:3.) Ko ko ngbé Yova ró dho dho nari adi hwè bbʉ bbo ke dho. (Yer. 9:23, 24; 1 Ko. 1:31; 2 Ko. 10:17) Le “le ngbé Yova ró dho na” nari na mana kʉ, le le má Yova kʉ kodhi Mungu nari dho. Ko heshima bbʉ ke ró dho dho ndirigoti ko loti kedhó nyi djo nari ko adi nja pendeleo bbai. Ri nzá ngani ko djo do di pá ko lai njí dhi ndrŭ ma, ko lai darasa nǎ nzø ma, ko kuso lu kʉ ná ndrŭ ma na dho ko ripo ko kʉ Yova dzá Dimu nari dho ri! Ibilisi jirieri nzɨ ko ra anzi nja ndrŭ dho ko loti Yova ró dho djo nari na. (Yer. 11:21; Ufu. 12:17) Føri dho, Shetani ma, kedhó kali dhi bbanabi ma na adi riji ndrŭ vi Yova ró dho nga vi. (Yer. 23:26, 27) Ro, ko jirie Yova ró dho bbo nari dho, ko adi ke má “krʉ ddo ró”.—Zb. 5:11; 89:16.
15. Yova ró dho le nzi nari na mana ká kʉ addu?
15 Ko adi ra anzi Yova ró dho ko nzi nari na. (Yoe. 2:32; Ro. 10:13, 14) Yova ró dho le nzi nari na mana nga kʉ, ke ró dho le chu ndirigoti le njínji Mungu ró dho nganga na nari dhé ri. Ko ka ko chu Mungu nì kʉ ná ke bbai, njati ko di ko thí li ke djo, ko di le tsotsokodha ne kedhó ro ndirigoti ko di kedhó chutsoddadha ne ró. (Zb. 20:7; 99:6; 116:4; 145:18) Føri kina, ko adi ke ró dho ma, kedhó sifa ma na d’ra nja ndrŭ dho. Ndirigoti ko adi ripo ndrŭ wø ndima dhó maisha thika ndiro ndima di Mungu ji ná lo nji d’e ndirigoti fø kpa njiri ró, kpa si gødha ba.—Isa. 12:4; Mdo. 2:21, 38.
16. Ko ká ka ko dhǒ Shetani kʉ kali ba nari ngbaribbai?
16 Ko e tayari ko nzani Yova ró dho dho. (Yak. 5:10, 11) Nzadha kana ko tøni chi Yova dho nari na, ko adi ridho Shetani kʉ kali ba. Yobu dhó saa na, Shetani bbøngʉe Yova dho njínji ná ndrŭ i lo na: “Ddikpa ke ka ndi bbʉ ndidhó kʉ ná ritsi krʉ ndidhó shinga djotsina.” (Yob. 2:4) Shetani pongʉeri ndrŭ ka ndima njínjí Yova dho bblo kpadhó lo bbí ná saa na dhé, ro njati ndrŭ bani kpakpalo na ró, ndrŭ ka ndima bba Yova bba. Chi Yobu tøngʉeni nari na, ke dhongʉeri Shetani kʉ kali ba. Njʉ maddi njati kodhó maisha ngʉ kpakpa inga Shetani di rili ko thí bʉni bʉ ma ró, ko nzɨ bba Yova dho ko njínji nari tso ro ri. Ko ka ko uri ko thí nǎ ro krʉ nari kʉ, Yova si ko ronga b’o nì dhé ndi ró dho djotsina.—Yoh. 17:11.
17. Ddiddi 1 Petro 2:12 ridho nari bbai, ko ká ka ko bbʉ madha Yova ró dho dho nja ngbá chu nǎ?
17 Ko adi heshima bbʉ Yova ró dho dho. (Mez. 30:9; Yer. 7:8-11) Ko adi Yova dhǒ ndirigoti ko ró e ke ró dho nari dho, ko ka ko bbʉ madha ri dho inga ko liri chelo tini ri djo. (Azø Petro 2:12.) Føri dho, ko adi riji ko njí ngbà ka ko dho ná lo krʉ ndiro ko bbʉ madha Yova dho ko ti ná lo ma, kodhó nyi ma na chulu. Fø ko njiri ró, nzá mai ko kaka ro, ko si madha bbʉ Yova ró dho dho.
18. Ko ká ka ko dhǒ Yova ró dho e mana na bbo ko dho nari nja ngbá chu nǎ? (Anja agʉro le tu nanga ná lo maddi.)
18 Ko adi madha bbʉ Yova ró dho dho njati ndrŭ ddi ngbá lo ma ko djo ró. (Zb. 138:2) Fø lo na mana ká kʉ bbo addudho? Dhonalo Yova ró dho djo ko kʉ na ná jidha ka ndi liri ko kuso lu kʉ ná ndrŭ ti chelo ko djo.a Yesu ngʉe tayari ndi dhe do padha dhi dhe dho ndiro Yova ró dho mani d’e. Ke nzá lingʉe ndi thí nja ndrŭ ddi ndi djo ná lo djo ri nari na, ke ‘bengʉe do pá ndi djo nari pá.’ (Ebr. 12:2-4) Ke lingʉe ndi thí Yova ji ná lo njidha djo.—Mt. 26:39.
19. Ni ká adi ni mbu Yova ró dho dho ngbaribbai ndirigoti addudho?
19 Ko adi ko ngbé Yova ró dho djotsina ndirigoti ko adi ko mbu bblo pli ko nzini Yova dzá Dimu nari dho. Yova ró dho e mana na bbo ko dho nari dho, ko adi ra anzi dhé ke dho ko madha bbʉ nari na, njati rié pá ma nja ndrŭ ko be føri djotsina ró. Føri dho, akovʉri ko ra anzi dhé Yova ró dho dho ko madha bbʉ nari na, njati Shetani di rimbu ndi bʉ ko thí bʉ ma ró. Fø ko njiri ró, ko si ridho nari kʉ Yova ró dho e mana na bbo ko dho, Yesu Kristo dho ri e nari bbai.
DYI 10 Akoma kodhi Mungu Yova!
a Chi tøngʉeni ná ke Yobu maddi ngangʉe ngbaribbai ma ndrŭ ngʉ ndi nja nari djo ndi ngaddi nari tso, kedhó 3 kʉ ná bbakau pongʉeri ke nji chelo ná saa na. Føro mai, ke vingʉe ndidzá nzø ma, ndidhó ritsi ma na krʉ ná saa na ma, “Yobu nzá njingʉe chenga ro ri inga ke nzá pongʉe Mungu nji che kʉ ná lo nari ro ri.” (Yob. 1:22; 2:10) Nì mai ri kʉ fø ro, Yobu dzá bbakau pongʉeri ke nji chelo ná saa na, ke ngangʉe ndi djo ndi loti ndirigoti “dhaa” ndi loti nari tso. Ke tingʉe lo ndi nganga djo, ndi lieri Mungu ró dho tsetse inga ndi tielo Mungu djo nari rɨngana.—Yob. 6:3; 13:4, 5; 32:2; 34:5.